Dr. Željana Bolanča: Boje li se muškarci starenja?

profimedia-0307219540

Danas su jedne dnevne novine objavile vijest kako je Brad Pitt mrtav iznutra, ali želi izgledati kao milijun dolara izvana. Glumac je navodno očajan jer se boji da više nikada neće biti u vezi i zato je otišao pod nož; podignuo je kapke, izravnao bore te stavio filere i botox kako bi izgledao mlađe. Njegovi prijatelji  navodno su zabrinuti i poručili su mu da prestane s operacijama prije nego što pretjera.

Čega se muškarci boje i boje li se starenja kože?

Prema nekim ispitivanjima, prva na listi briga muškaraca je impotencija, potom gubitak kose i dobivanje sijedih, porast tjelesne mase, prvenstveno u području trbuha, gubitak sluha i činjenica da će morati nositi debele naočale. Ovi podaci mogu se potkrijepiti i činjenicom da su transplantacija kose i liposukcija dva najčešća zahvata kojima se podvrgavaju muškarci.

Iako je u našoj kulturi uvriježeno mišljenje i stav da muškarci s godinama i sijedima postaju šarmantniji, a njihov status u društvu uvelike je određen zanimanjem, pozicijom na poslu pa čak i novcem, teško je ne vjerovati da se određeni broj njih ipak boji znakova starenja. Prema jednoj studiji muškarci se brinu o izgledu do 49. godine, za razliku od žena koje se u prosjeku brinu o izgledu 13 godina dulje.  No, je li zapravo istina da se muškarci brinu o svome izgledu samo do pedesete godine?

profimedia-0137101643

U dermatološkim ordinacijama i ordinacijama plastične kirurgije sve je veći broj muškaraca koji žele određene dermatološke tretmane (naravno, minimalno invazivne da nitko ne primijeti). Među traženijima su microneedling, fileri i laserski tretmani. Osim povećanog broja muškaraca u estetskim centrima, na povećanu brigu oko izgleda i stanja kože ukazuje i sve veća potrošnja kozmetičkih preparata koji su posebno dizajnirani za kožu muškarca. U SAD-u je zabilježen tri puta veći porast prodaje u 2015. godini, u usporedbi s 2014. godinom, a vrijednost kozmetičkog tržišta namijenjenog muškarcima iznosila je vrtoglavih 6 milijardi dolara. U kozmetičkoj industriji 2013. godina smatra se prijelomnom godinom jer su tada muškarci po prvi puta potrošili više novca na kozmetičke pripravke nego na sredstva za brijanje i aftershave. Najviše troše muškarci u Brazilu, Južnoj Koreji, SAD-u, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

I kozmetička se industrija sve više okreće muškarcima i proizvodi preparate namijenjene muškoj koži. Pojedine kozmetičke kuće, poput Estée Lauder, Clarins i Kiehls već desetljećima imaju liniju za muškarce kao dio imidža, za razliku od marke Dove koja ju je pokrenula tek 2010.

Money Monster photocall Cannes

Iako se većina prodaje odvija online jer muškarci parfumerije doživljavaju kao mjesta namijenjena ženama, već prethodno spomenuti Kiehl’s razvija svoje dućane kao unisex trgovine u kojima bi se jednako ugodno mogli osjećati i muškarci i žene. I sam marketing prema muškarcima razlikuje se od onoga prema ženama. Za razliku od poruka koje se prenose ženama, muškarcima je bitno prenijeti poruku kako će se osjećati za vrijeme korištenja proizvoda, a ne koje su koristiti od korištenja proizvoda. Muškarci njegu kože vide kao „rješenje problema“, za razliku od žena kojima je kozmetika dio svakodnevne njege i predstavlja dugoročno ulaganje u zdravlje kože.

Kada su se muškarci tako počeli brinuti o svome izgledu?

Ako se 2013. smatra prijelomnom u potrošnji kozmetičkih preparata za muškarce, 1960. je prijelomna godina kada su izgled i sređenost jednog muškarca promijenili tijek povijesti.

Naime, 26. rujna 1960. održala se prva televizijska predsjednička debata u SAD-u u kojoj su sudjelovali Nixon i Kennedy. Jutro uoči debate, John F. Kennedy je bio relativno nepoznati senator iz Massachusettsa, a nije mu pomagala ni činjenica što je bio mlad i katolik. S druge strane bio je iskusni, stariji kandidat s ozbiljnom političkom karijerom, Richard Nixon. Ali jutro nakon TV debate, Kennedy se probudio kao zvijezda i upravo se ta debata pokazala presudnom za konačni ishod izbora.

kennedy-nixon

Iako se za tu debatu stalno naglašava presudna uloga televizije, postoje oni koji naglašavaju važnost izgleda i šminku kao ključne faktore. Jer, što se odvijalo iz kamere? Ted Sorensen, koji je pisao Kennedyjev govor i pripremao ga za debate, u detalje je opisao što se događalo. S obzirom na to da se na početku predsjedničke kampanje znalo da će se prvi puta u povijesti odviti televizijska debata, a u to vrijeme već je veliki broj Amerikanaca imao televiziju, Kennedy je bio svjestan važnosti te debate, stoga je za svoj tim angažirao i TV producenta koji ga je pripremio poput pravog glumca. Kennedy je sam po sebi bio zgodan, ali je njegova ljepota bila još više naglašena televizijskom šminkom, za razliku od Nixona koji nije bio našminkan, a odmogla mu je i činjenica što je upravo bio završio bolničko liječenje zbog ozljede koljena. Blijed, umoran, izmučen nije mogao parirati zgodnom, našminkanom Kennedyju. Zanimljiva je činjenica da je anketa nakon TV debate bila podijeljena;  ljudi koji su slušali debatu na radiju bili su uvjereni da pobjedu odnosi Nixon, a oni koji su gledali TV bili su sigurni u pobjedu Kennedyja.

S obzirom na porast prodaje kozmetičkih preparata za muškarce i porast broja estetskih tretmana na muškarcima, očito je da se trendovi mijenjanju i da su muškarci počeli voditi brigu ne samo o zdravlju generalno, već i o izgledu.

Pročitajte još i ...