Dermatologinja otkriva: Kad SPF 50+ nije dovoljna zaštita od sunca

Piše dr. sc. Željana Bolanča, spec. dermatovenerologije

Sunce smo jedva dočekali, ne samo zbog prijeko potrebne doze vitamina D, nego i zbog nekog optimizma koji uvijek dolazi u paketu sa suncem. No, taj nam „paket“ osim benefita za zdravlje i psihičko stanje donosi i neke manje ugodne faktore – a to su UV zrake. Dokazano je da UV zračenje uvelike utječe na kožu uzrokujući njezino preuranjeno starenje, opekline od sunca, tumore kože i imunosupresiju.

Postoje tri vrste UV zračenja: UVC, UVB i UVA. Ozonski omotač apsorbira 100 % UVC, 90 % UVB i minimalnu količinu UVA. Iz tog razloga, oštećenje ozonskog omotača povećava prodiranje UV zračenja, zbog čega apliciranje proizvoda sa zaštitnim faktorom nije samo dermatološki trend – nego uvjet bez kojeg se ne može.

Spektar sunčevog zračenja

UVA zračenje je povezano sa starenjem kože i pojavom karcinoma. Prodire duboko u sloj kože i stvara slobodne kisikove radikale neizravno oštećujući DNA. UVA čini do 95 posto UV zračenja koje dopire do zemlje.

Dr. sc. Željana Bolanča, spec. dermatovenerologije

Te zrake održavaju istu razinu snage tijekom dnevnog svjetla, i to tijekom cijele godine, zbog čega bi se kreme sa zaštitnim faktorom trebale biti „stalni postav“ u vašoj torbi. Dakle, svi smo tijekom života izloženi visokoj razini UVA zraka, povezanih sa “zaštitom širokog spektra” (eng. Broad-spectrum) koju vidite na naljepnicama proizvoda za sunčanje.

UVB zračenje pak prodire i oštećuje površinski sloj kože. Premda izloženost suncu dovodi do divne brončane boje tena, preplanulost je samo jedna strana medalje. Druga strana nije tako zavodljiva, a odnosi se na opekline, u nekim slučajevima čak i na pojavu mjehura.

UVB je povezan s oznakom SPF/Sun Protection Factor/ na kremama sa zaštitnim sredstvima. SPF pokazuje koliko dugo koža može biti izložena UV zračenju do pojave crvenila, a u usporedbi s vremenom bez zaštitnog sredstva. UVB zračenje je najizraženije u našim krajevima od ranog proljeća do kasne jeseni, u razdoblju od 11 do 16 sati, ali može oštetiti kožu i tijekom cijele godine, osobito na višim nadmorskim visinama te na snijegu i ledu.

Kako pravilno nanijeti kremu za sunčanje

Fotozaštita uključuje primarne i sekundarne načine zaštite. Primarni su kreme sa zaštitnim sredstvima (SPF), koje se mogu podijeliti na fizičke – koji reflektiraju i rasipaju svjetlost – i kemijske koji apsorbiraju svjetlost. Ovdje su uključene i sunčane naočale, zaštitna odjeća i šeširi. Sekundarni načini zaštite su antioksidansi i enzimi za popravak DNA, koji pomažu u ograničavanju oštećenja kože. Najučinkovitiji antiokisdansi su vitamin C, vitamin E, silimarin i polifenoli zelenog čaja.

Ključ učinkovitosti kreme sa zaštitnim sredstvom je u načinu primjene te u apliciranoj količini. Treba, naime, nanijeti jednoličnu količinu kreme 10 – 15 minuta prije izlaganja suncu. Odgovarajuća količina za nanošenje je 2 mg / cm2, što je ekvivalentno primjeni od 30 ml za čitavu površinu tijela. Kremu za sunčanje treba nanijeti svaka dva sata i nakon znojenja ili plivanja.

Zanimljivo je da SPF 50 + nudi samo nešto bolju zaštitu od SPF 30 +, blokirajući oko 98 % UV zračenja, za razliku od SPF 30 + koji blokira oko 96,7 %. Međutim, s obzirom na to da je poznato da prosječni korisnik nanese tek između 20 i 50 % količine koja bi bila dovoljna, savjetuje se korištenje SPF 50+. Ako se pak držite propisane količine, SPF 30 + sasvim vam je dovoljan.

Tko bolje štiti: bijela majica ili crna?

Odjeća je također oblik fotozaštite, čija se učinkovitost očituje kroz UV zaštitni faktor (UPF) – koji mjeri prijenos UVA i UVB kroz tkaninu. Tkanine svijetlih boja manjeg su SPF-a u usporedbi s tamnim bojama. Sve u svemu, odjeća pruža uravnoteženu količinu zaštite i protiv UVA i protiv UVB zračenja, ali samo ako ima oznaku UPF. Usporedbe radi, prosječna bijela pamučna majica pruža zaštitu između 5 i 7, dok mokra pruža oko 3. Tamnije ili crne majice pružaju zaštitu između 7 i 10.

Šeširi su promjenjivi oblik fotozaštite koji ovisi o širini oboda, materijalu i tkanju. Šešir širine oboda više od 7,5 cm ima SPF 7 za nos, 5 za vrat, 3 za obraze i 2 za bradu. Šešir širine oboda od 2,5 do 7,5 cm ima SPF 3 za nos, 2 za vrat i obraz i 0 za bradu. Šešir s rubom užim od 2,5 cm ima SPF od 1,5 za nos i minimalnu količinu za bradu i vrat.

Sunčane naočale su oblik fotozaštite očiju. Izlaganje suncu može rezultirati mnogim bolestima oka poput katarakte, koje su izravna posljedica izlaganja suncu, posebno UVB zračenju. Kronična izloženost rezultira stvaranjem mrene i karcinoma oka. Sunčane naočale trebale bi apsorbirati 99 % do 100 % cijelog UV spektra. Kontaktne leće također mogu pružiti fotozaštitu očne leće. Međutim, one ne štite prednji dio oka.

Pročitajte još i ...