Riješite se proširenih vena u jednom danu

dr. Krešimir Čandrlić i glumica Sandra Lončarić Tankosić, ambasadorica poliklinike

„Venske bolesti danas predstavljaju jedan od najčešćih medicinskih problema, ali i estetskih nedostataka. Rijetki su oni koji nemaju proširene vene, a više od 50 posto populacije ima problema s njima”, rekao nam je dr. med. Krešimir Čandrlić, opći i vaskularni kirurg, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom i delegat Hrvatske pri Svjetskom flebološkom društvu UIP te vlasnik Poliklinike Lege Artis.

Upravo je Poliklinika Lege Artis iz Osijeka prvi centar u Hrvatskoj s cjelovitim neinvazivnim pristupom bolestima vena.

Dr. Čandrliću, u Poliklinici Lege Artis kažete da „Svaka noga ima svoju priču“, što mislite pod tim sloganom?
Polazeći od činjenice da je svaka osoba različita i da je svaki zdravstveni problem specifičan, pogotovo ako se radi o venama, Poliklinika Lege Artis nudi svojim pacijentima kompletnu uslugu dijagnostike i liječenja svih venoznih problema, bilo da se radi o proširenim venama, upali, trombozi ili ulkusima na potkoljenici, odnosno otvorenim ranama koje se pojavljuju kada je bolest vena dugotrajno prisutna i nije liječena.

 Poliklinika Lege Artis
Poliklinika Lege Artis

Kako i zašto nastaju proširene vene?
Najčešći uzrok nastanka primarnih varikoziteta obično je genetska predispozicija – urođena slabost venskih zalistaka. Međutim, tome izrazito pogoduju i način života: debljina, dugo sjedenje i stajanje, nedostatak tjelesne aktivnosti. Kod žena, bolest vena pospješuje i trudnoća, hormonalni status te nošenje visokih potpetica.

Ono što također izrazito doprinosi progresiji bolesti jest poremećaj statike: postepeno spuštanje poprečnog svoda stopala, što se obično niti ne primjećuje. Ahilova tetiva tada ne stoji više pod  kutom od 90 stupnjeva, nego prema unutra. Primjerice, u takvim je slučajevima na obući vidljiva istrošenost unutarnje strane potplata. Na taj način naprežu se venski zalisci s unutrašnje strane nogu. Kada zalisci popuste, krv se počinje vraćati dolje, uslijed sile gravitacije. Ukoliko je zalistak mali, otvore se kapilare; ako je taj zalistak ‘glavni’ – preponski, tj. vensko ušće – otvaraju se velike vene. Postaju široke, izvijugane i vidljive ili pak utonule u omekšale mišiće i vezivo – čine potkoljenice teškima, otečenima i prenapunjenima. Proces je brži i intenzivniji kod osoba prekomjerne tjelesne težine.

U Poliklinici Lege Artis prakticirate najsuvremenije, minimalno invazivne metode liječenja vena koje se koriste u svim svjetskim centrima za bolesti vena. Možete li nam reći o čemu se radi?
Svaka ozbiljna i pouzdana zdravstvena ustanova koja se profesionalno bavi liječenjem vena mora vladati svim dostupnim metodama i procedurama – znači, za svakog pacijenta odabrati najbolju i najprihvatljiviju metodu.

Ipak, postoje minimalno invazivne metode liječenje vena koje treba istaknuti: radiofrekvencija, laser i pjena (UGFS). Radi se o puno ugodnijim, efikasnijim bržim postupcima od klasične operacije. Bolesne vene tim se metodama trajno isključuju iz površinskog venskog sustava te se tako eliminiraju tegobe, zaustavlja napredovanje bolesti i sprječava razvoj opasnih komplikacija.

dr. Krešimir Čandrlić i dr. i Jasenka Kalajdžić – Čandrlić vlasnici Poliklinike Lege Artis
dr. Krešimir Čandrlić i dr. i Jasenka Kalajdžić – Čandrlić vlasnici Poliklinike Lege Artis

U čemu je prednost korištenja lasera i radiofrekvencije u liječenje vena, a u čemu liječenje vena pjenom?
Laser i radiofrekvencija minimalno su invazivne i maksimalno učinkovite metode te spadaju u tzv. jednodnevnu kirurgiju, a omogućuju potpuno bezbolan pristup i dugotrajno rješenje. Pacijent nakon zahvata ne treba ležati niti mirovati, već se odmah može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. Još je jedna prednost neovisnost o godišnjem dobu jer je napredak u tehnologiji omogućio provođenje ovog zahvata u bilo koje doba godine, bez obzira na vremenske uvjete.

U slučaju liječenja problema proširenih vena pjenom (UGFS) radi se o postupku u kojem se kemijski izazivaju upale stijenke vene i zgrušavanje krvi unutar njezina lumena te postupna razgradnja, a protok se usmjerava na zdravi dio venskog sliva. Zahvat je gotovo bezbolan i obavlja se bez anestezije.

Koju metodu onda odabrati?
Kao što smo već napomenuli, svakom pacijentu pristupam individualno te se nakon ustanovljene dijagnostike utvrđuje metoda liječenja.

Laserska i radiofrekvencijska ablacija primjenjuje se kod proširenih vena kojima je popustio zalistak u preponi i/ili u koljenskoj jami. Ultrazvukom se detektira bolesna vena kojoj se pristupa kroz mali punkcijski otvor na koži, a taj otvor zarasta kroz nekoliko dana. Radiofrekventna/laserska energija grije stijenku vene visokom temperaturom, uslijed čega se ona stišće i zatvara. Kroz nju prestaje protok, a krv se preusmjeri u zdrave duboke i sposobne vene. Bolesna se vena ne vadi i u nekoliko tjedana se pretvara u vezivno tkivo. Vidljivi varikoziteti i proširenja nestaju odmah nakon intervencije, a 2–3 mjeseca poslije, tretirana vena više nije vidljiva ni ultrazvučnim pregledom.

Pročitajte još i ...