Karantena nas je potaknula na promjene životnih navika – a u to su se uklopile i navike vezane uz primjenu dekorativne i preparativne kozmetike. Mnoge su žene ovu situaciju prihvatile i kao period u kojem se koža odmara: manje se šminkamo, ne nanosimo puder, a ponekad zaboravimo i na kreme jer su nam se prioriteti drugačije posložili.

Učinak stresa na kožu

Neki od nas malo su se opustili, dok su drugi zbog nepredvidljive situacije u kojoj smo se našli još pod stresom. Kako se u svemu tome snalazi naša koža?

„Zbog stresa kojem smo trenutačno izloženi u našem organizmu dolazi do povećanog stvaranja kortizola koji, osim brojnih učinaka na različite organske sustave, djeluje i na pojačanu proizvodnju loja u sebacealnim žlijezdama. Taj je mehanizam odgovoran za pojavu pojačanog mašćenja lica i začepljenja sebacealnih žlijezda“, otkriva dr. Maja Kovačević, spec. dermatovenerologije iz Poliklinike Duduković, koja naglašava da lošem tenu pridonose i neki naši načini za nošenje sa stresom.

„Nervoze se ponekad rješavamo povećanim unosom slatkiša i grickalica, hrane s visokim glikemijskim indeksom i zasićenim masnoćama, što također nepovoljno utječu na izgled kože.

Češća konzumacija alkoholnih pića dovodi do njezine dehidracije, a može biti i jedan od uzročnika crvenila i podbuhlosti“, otkriva ova liječnica, napominjući kako je i za kožu važno održavati zdrave životne navike. A potvrdno nam je odgovorila i na pitanje iz naslova: odmor od svakodnevnog nanošenja pudera i šminke može biti blagotvoran za kožu – jer se na taj način smanjuje začepljenje žlijezda lojnica.

Koji kozmetički rituali pomažu koži da ostane u formi

No, premda ostajemo kod kuće pa nam i sređivanje za izlazak nije toliko često na repertoaru, pravilno čišćenje lica dva puta dnevno – kako bi se odstranile nečistoće, znoj i višak sebuma – od iznimne je važnosti, podcrtava naša sugovornica.

Osim preporuke da ne diramo lice iz epidemioloških razloga, taj savjet ima i dermatološko objašnjenje, posebice kod ljudi s problematičnom kožom. Dodirivanjem se, naime, mogu dodatno pogoršati akne te se stvoriti ožiljne promjene nakon istiskivanja.

“Mehaničkim pilingom dobro je nekoliko puta tjedno ukloniti odumrle stanice kože i višak sebuma, a dodatna pomoć mogu biti tonici s AHA kiselinama. Savjetuje se da njegujuća rutina bude prilagođena potrebama naše kože u ovom trenutku”, rekla nam je dr. Maja Kovačević, koja nam je dala još jedan odličan beauty savjet.

“Iako se neki od nas sada susreću s viškom vremena, ne preporučuje se nasumično isprobavanje različitih proizvoda kako ne bismo dodatno iritirali kožu. No, osobe koje nemaju problematičnu kožu i koje koriste proizvode koji im odgovaraju, ne trebaju prestati s korištenjem istih samo zato što su doma”, rekla nam je.

Preporuke: hijaluronski boosteri, emolijensi i – smanjivanje pudera

Jednako je tako naglasila da bi osobe s masnom i problematičnom kožom, koje se često susreću s pojavom komedona ili ostalih oblika akne, općenito trebale smanjiti količinu proizvoda (i dekorativne i preparativne kozmetike) koje koriste te se odlučiti za nekomedogenu njegu.

Boravak u zatvorenom grijanom prostoru također dodatno isušuje kožu pa je poželjno osigurati joj dodatnu vlagu hijaluronskim boosterima, a zaštitnu barijeru kože možemo ojačati proizvodima koji sadrže niacinamid, koji također ima protuupalna svojstva.

“Proizvodi koji sadrže antioksidanse poput vitamina C pomoći će nam u borbi protiv slobodnih radikala s kojima se naša koža i dalje susreće, a dat će joj i sjaj koji je izgubila radi manjka boravka na otvorenom”, nastavlja dr. Kovačević.

Zbog učestalog pranja ruku i korištenja dezinficijensa dolazi do suhoće kože i pojave bolnih raspuklina pa se stoga savjetuje nanošenje emolijentne kreme više puta dnevno. “Učinak kreme može se poboljšati korištenjem tzv. okluzivne tehnike: nakon nanošenja debljeg sloja kreme, stavljaju se plastične prozirna rukavice, a na njih pamučne. Najbolje je skinuti ih nakon nekoliko sati”, još je jedan od savjeta liječnice kojoj je zdravlje kože u fokusu.

Opasnost od UV zraka i ekrana

Prve proljetne zrake u karanteni mnogi koriste za home office na otvorenom, boravak na balkonima ili u vrtovima, stoga je od iznimne važnosti redovito koristiti proizvode s visokim zaštitnim faktorom.

“Tako će se spriječiti starenje kože i različita oštećenja uključujući tumore koji mogu nastati zbog prekomjernog i neadekvatnog izlaganja suncu. Smatra se kako UVA, a u nešto manjoj mjeri i UVB zrake penetriraju kroz staklo pa i dugotrajni boravak u osunčanim prostorijama doma, bez SPF zaštite, može dovesti do fotooštećenja i starenja kože”, otkriva ova zagrebačka dermatologinja.

A što je s ekranima, pred kojima trenutačno sjedimo više nego obično? “Bez obzira na to je li riječ o mobitelu ili osobnom računalu, ne smijemo zaboraviti ulogu plavog svjetla (HEV light, engl. high visible energy light) koje potiče oksidativni stres u koži, a također prodire do dermisa i na taj način slabi kolagen i elastin. To dovodi do pojave bora, a također je jedan od čimbenika koji mogu uzrokovati hiperpigmentacije“, objasnila nam je dr. Kovačević .

“Osobama koje provode veći dio vremena ispred različitih digitalnih zaslona savjetuje se korištenje zaštitnih navlaka koje apsorbiraju HEV, a sličan efekt možemo postići ako mobitele kontinuirano stavimo na „night shift mode“ i na taj način zamijenimo plavo svjetlo žutim koje do te mjere ne šteti našoj koži“, otkrila nam je naša sugovornica.

Dakako, sunce ima brojne blagotvorne učinke na organizam i na raspoloženje pa se preporučuje umjereno izlaganje uz odgovarajuću zaštitu.