Dr. Nevia Delalle: Hoće li malo solarija štetiti – i koliko je to malo?

Unatoč sve više razvijenoj svijesti o štetnosti UV zračenja, velik broj žena ususret ljetu već mašta o preplanulom tenu – s kojim kao da sve nesavršenosti kože nestaju.

I vama je „prženje“ na suncu sinonim za godišnji odmor?

Mnogima je odlazak na godišnji odmor sinonim za „prženje na suncu“, a svakog ljeta ponovno se šokiramo činjenicom da gotovo svaka druga osoba na plaži satima leži na suncu bez nanošenja zaštitnog faktora.

Osim melanoma, jednog od najopasnijih karcinoma koji počinje u stanicama kože (melanocitima), a spada među najopakije zloćudne bolesti zbog iznimno brzog širenja na druge organe, pretjerano izlaganje UV zračenju dovodi i do propadanja kolagena, gubitka elastičnosti kože i ubrzanog starenja.

Ima li istine u uvriježenoj pretpostavci?

Unatoč neprestanim upozorenjima dermatologa, uvriježena je pretpostavka kako je sunčanje u solariju zdravija varijanta sunčanja i prihvatljiv način za dolazak do tamnijeg, preplanulog tena.

Važno je napomenuti kako je riječ o pogrešnoj pretpostavci – jer intenzitet UV zraka u solariju može biti i višestruko jači od najjačeg podnevnog sunca, o čijoj opasnosti nikada ne dvojimo. Često, odnosno ponovljeno izlaganje umjetnim izvorima UV zračenja poput solarija, dokazano oštećuje stanice i povećava rizik od malignih tumora kože – među kojima prednjači melanom, koji često ima i smrtnu posljedicu.

U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti i izraz – „tanoreksija“. Ovaj poremećaj označava ovisnost, odnosno pretjeranu fiksaciju na tamnu, preplanulu put, bez razmišljanja o štetnim posljedicama.

Postoji li uopće umjereno izlaganje?

Od sunčeve svjetlosti ne možemo – i ne trebamo u potpunosti bježati. Umjereno izlaganje suncu u vremenu kada njegovo zračenje nije najjače, uz adekvatnu zaštitu, pomaže nam u sintezi vitamina D, ali i u jačanju prirodnog imuniteta, lučenju serotonina te dokazano popravlja raspoloženje.

Ipak, zanimalo nas je može li solarij zamijeniti izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti, možemo li kožu u solariju „pripremiti“ na sunce i postoji li uopće sigurna „doza“ solarija? Hoće li nam malo solarija baš toliko naštetiti – i što je to „malo“? Za odgovore smo se obratili dr. Neviji Delalle, specijalistici dermatovenerologije iz Poliklinike Dermalife.

Dr. Nevia Delalle, vlasnica Poliklinike Dermalife

Pojam pripreme kože za sunce je – pogrešan?

Odmah moram reći jedno veliko – NE – za odlazak u solarij prije sunčanja. Zbog čega? Prije svega, jer je i sam pojam ‘pripreme’ kože za sunce potpuno pogrešan“, ističe dermatologinja.

Može li nas sloj „boje“ stečene u solariju zaštititi od sunca?

„Takozvana ‘bazična boja’ koju možemo postići u solariju neće vas zaštititi od opekotina, a niti od oštećenja koja će na koži nastati zbog izlaganja suncu. Drugim riječima – ne postoji sigurno ili zdravo tamnjenje, jer je svako tamnjenje odgovor kože na UV zračenje kojom se koža štiti proizvodnjom pigmenta melanina“, objašnjava naša sugovornica.

„Iako je prvi odgovor kože tamnjenje, što nam se čini bezazleno, kasniji odgovori su bore, hiperpigmentacije, preuranjeno starenje i nažalost – kožni karcinomi. Samo jedno izlaganje umjetnom sunčanju povećava rizik za nastanak malignog melanoma, spinocelularnog karcinoma i bazocelularnog karcinoma“, ističe dr. Delalle.

FOR EDITORIAL USE ONLY. Blumarine Backstage Milan Ready to Wear. Spring/Summer 2016. ADDITIONAL IMAGES AVAILABLE ON REQUEST., Image: 305255662, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TEMP Camerapress

Postoji li zdravija alternativa?

„Umjesto solarija, u ljetne haljine uskočite sa sredstvima za samotamnjenje. Kad je u pitanju izlaganje suncu, postupno tamnite ujutro prije 10 sati te popodne nakon 16 sati – ali ne zaboravite nanijeti zaštitni faktor minimalno 30 minuta prije izlaska na sunce, te ga obnavljati svakih sat vremena ako se kupate ili pretjerano znojite.

Kod odabira kreme sa zaštitnim faktorom, birajte formule sa SPF-om 30+ te s UVA i UVB zaštitom, a prilikom nanošenja ne zaboravite osim lica i vrata, proizvod nanijeti i na kapke, dorzume šaka i druge izložene dijelove tijela. Upamtite – UVA zrake, odgovorne za karcinome, hiperpigmentacije i bore – prodiru kroz oblake i penetriraju duboko u koži pa ne zaboravite na zaštitu i u oblačnim danima“, savjetuje dermatologinja.

Za kraj dodaje:“Volite svoju zdravu i sjajnu kožu, a ne nužno tamnu – posebno ako ne pripadate tom tipu kože – jer su posljedice ponekad nepopravljive“.

Pročitajte još i ...