Piše: dr. Maja Kovačević, spec. dermatologije iz Poliklinike Duduković
S pojavom nove epidemiološke pošasti, COVID-19 virusa, zaštitna je maska postala sastavni i obavezni dio svakodnevnog asesoara diljem svijeta. Bilo da je riječ o pamučnoj, kirurškoj ili profesionalnim PPE maskama (engl. personal protective equipment), ova zaštitna barijera – osim što smanjuje šansu prijenosa infektivnog čimbenika – za našu kožu često ima neželjene učinke.
Iako u svojoj okolini često svjedočimo nepravilnom nošenju maski prilikom koje ista obično ne pokriva i nos i usta, pravilnim nošenjem maske zbog disanja dolazi do akumulacije vlage ispod maske.
Posljedično dolazi do začepljavanja pora u području obraza, nadusnice i brade, a i pojačanog znojenja što dovodi do pojave osipa i akne. U skladu s tim, predložen je popularni termin „maskne“, tj. akne koje se javljaju u području lica koje prekriva zaštitna maska. Materijal od kojeg je izrađena maska u nekih pojedinaca može dovesti do pojave kontaktnog dermatitisa.
Maske mogu uzrokovati i dermatitis
Na područjima lica na kojima dolazi do trenja i pritiska maske, najčešće na koži nosa i ušiju, može doći do pojave iritativnog dermatitisa, a oko usana se javlja iritacija koja je povezana s izlučivanjem sline i vlagom nastalom disanjem. Osim pojave novih promjena kože, nakon dugotrajnog kontakta zaštitnog materijala s kožom može doći i do pogoršanja postojećih promjena kože kao što su rozacea, atopijski dermatitis, psorijaza i sl.
Logičnim se nameće pitanje kako održati zdravu i lijepu kožu lica bez kršenja preporučenih epidemioloških mjera? Čišćenje i hidratacija lica su od iznimne važnosti i prije stavljanja i nakon skidanja maske. Na taj način se uklanjaju mrtve stanice s kože, znoj i nečistoće koje mogu dodatno začepljavati pore, a osiguravanje dovoljne količine vlage će stvoriti svojevrstan zaštitni film između kože i maske.
Važna uloga hijaluronske kiseline, vitamina C i E te ceramida
Prije stavljanja maske bitno je čišćenje lica preparatima koji nisu preagresivni i parfimirani kako ne bi dodatno iritirali lice. Bitno je da se za umivanje ne koristi topla, nego mlaka voda jer pretopla voda može dodatno isušiti kožu. Aplikacija hidratantne kreme i seruma će djelovati na jačanje kožne barijere, a savjetuje se da sadrže neke od aktivnih supstancija kao što su hijaluronska kiselina, vitamin C i E, ceramidi i sl.
Ako je nošenje zaštitne maske dugotrajnije, primjerice kod zdravstvenih djelatnika, savjetuje se smanjivanje količine make-upa ispod maske (idealno bi bilo make-up free lice) kako ne bi došlo do dodatne iritacije i začepljavanja pora ukoliko naneseni proizvodi nisu nekomedogeni.
U slučajevima pojave iritativnih promjena oko usana, savjetuje se aplikacija preparata s bakrom i cinkom koji će djelovati protuupalno, a za akne preparati s niacinamidom te salicilnom i azelaičnom kiselinom.
Kako spriječiti bakterijsku infekciju?
Ponekad uslijed dugotrajnog nošenja maske može doći i do pojave erozija na mjestima pritiska te je u tom slučaju bitno posegnuti za preparatima koji potiču obnovu kože te antibiotskim kremama i mastima kako bi se sprječila bakterijska superinfekcija.
S maskom ili bez maske, bitno je slušati potrebe svoje kože i ne aplicirati preagresivne preparate kako ne bi došlo do kontraproduktivnog efekta i pojave iritacije zbog primjenje neodgovarajućeg proizvoda.
