Dok se pripremate za toplije temperature i druženja, možda se pitate kako se riješiti tamnih mrlja na licu koje su mrski podsjetnik na neka minula ljetovanja… Pitanje je na mjestu jer najgore što možete učiniti za svoju kožu je nastaviti “trend” i dodatno pogoršati stanje pretjeranim izlaganje sunčevim zrakama. Loša vijest je da ste već trebali započeti s tretmanima, dobra vijest je da još stignete!
Kako i zašto nastaju mrlje na koži
Tamne mrlje nastaju kada koža proizvodi višak melanina, prirodnog smeđeg pigmenta koji koži daje boju. Točan razlog zašto se pojavljuju kreće se od ožiljaka od akni, prekomjernog izlaganja suncu, starenja, hormonalnih poremećaja do neuravnotežene prehrane. Dermatolozi ističu tri glavne vrste pigmentacijskih poremećaja. Prva je melasma, prouzročena hormonalnim disbalansom, koja zahvaća veće površine na licu te se pogoršava pod utjecajem izloženosti plavom svjetlu. Drugi tip nazivamo solarnim lentigom, jer nastaje zbog izlaganja suncu, a poznatiji je pod nazivom “staračke pjege”, dok se treća vrsta odnosi na postupalne pigmentacije koje su najčešće posljedica ožiljaka od akni.
Međutim, većina tamnih mrlja rezultat je pretjeranog izlaganja suncu. Naime, kada je koža izložena suncu, njezina prirodna reakcija je proizvodnja melanina, koji pomaže u blokiranju UV zračenja od daljnjeg oštećenja DNK i kože. To je razlog zašto, prilikom duljeg izlaganja suncu, koža postaje preplanula. Također, to je razlog zašto osobe svijetle puti lako izgore na suncu, za razliku od onih s tamnijom kožom. Ponekad sunce uzrokuje neravnomjerno povećanje proizvodnje melanina. Taj se višak melanina nakuplja i razlijeva između stanica kože, stvarajući tamne mrlje.
Štetno djelovanje UV zraka
Klinički nalazi fotooštećene kože uključuju bore i pigmentne lezije, kao što su pjege, solarni lentigo, hiperpigmentacije i depigmentacije. Fotooštećenu kožu karakterizira stanjeni površinski sloj (epidermis), zadebljala, fragmentirana i topiva kolagena i elastična vlakna, a promjene se pogoršavaju kontinuiranom izloženošću suncu.
Osim utjecaja na kolagen i elastična vlakna, UV zračenje pokazuje i utjecaj na smanjenje hijaluronske kiseline čija ja zadaća vezivanje vode pa koža izgleda suha, s vidljivim borama. S obzirom na to da se broj melanocita smanjuje od 8 do 20 posto po desetljeću, a time i sinteza melanina čija je glavna uloga apsorpcija kancerogenih UV zraka, koža starijih osoba teže se brani od sunca i postoji veći rizik od razvoja raka kože.
Ciljano djelovanje na pigmentacije laserom
Posljedice izvanjskog utjecaja na kožu danas se u estetskoj medicini rješavaju različitim metodama, a laser u tome igra jednu od najznačajnijih uloga. Otkad je 1960. godine T. H. Maiman izumio prvi laser, istraživanje i razvoj lasera procvjetali su u multimilijunsku industriju i laserski tretmani postali su neizostavan dio estetske medicine.
Primjena lasera zasniva se na “selektivnosti”, mogućnosti oštećenja samo ciljanih struktura, odnosno bez oštećenja ili s minimalnim oštećenjem okolnog tkiva. Laser prodire kroz kožu, prepoznaje problem i rješava ga – odnosno, uklanja mrlju na određenom području. Laserskim tretmanom mogu se tretirati različite regije kože poput, lica, ruku, šaka, nogu i leđa, a rezultat je ujednačena i pomlađena koža. Za vrijeme tretmana precizno se uklanja površinski sloj kože kako bi se došlo do donjeg sloja koji je glađi i mladolikiji. Tretman također aktivira kolagen koji potiče daljnje zatezanje kože te stimulira stanice unutar dermisa na produkciju novog, svježeg epidermalnog sloja.
Kako smanjiti recidive i pogoršanja
Prije provođenja tretmana uklanjanja hiperpigmentacijskih mrlja na koži obavezan je dermatološki pregled, uzimanje anamnestičkih podataka i dobivanje svih uputa kako se ponašati nakon tretmana. Uklanjanje mrlja gotovo je bezbolno jer se minimalno sat vremena prije tretmana na kožu aplicira anestetska krema. Dubina i gustoća pigmenta određuje broj laserskih tretmana potrebnih da se ukloni pojedina lezija.
Za kraj, iako pigmentacije mogu biti različitog porijekla, zajedničko im je pogoršanje tijekom ljetnih mjeseci. Stoga upamtite kako je korištenje fotoprotektivnih krema temelj, no postoje određena pravila koja mogu smanjiti recidive i pogoršanja. Dakle, ne istiskujte prištiće jer su svježe ranice sklonije razvoju postupalnih hiperpigmentacija, nikada (ali nikada) ne zaboravite nanijeti kremu s visokim zaštitnim faktorom i obavezno u ljetnim mjesecima izbjegavajte preparate koji sadrže retinoide ili hidrokinon.
