Dr. Nika Franceschi otkriva kako se u trudnoći boriti s tamnim mrljama na licu

Kao da mučnine, umor i nagle promjene raspoloženja nisu dovoljni, trudnoća često donosi i razna iznenađenja na koži. I ne, ne mislimo na onaj “trudnički sjaj” o kojemu svi pričaju, već na tamne mrlje na licu koje se nazivaju melazmom.

Melazma u trudnoći nije rijetkost – prema istraživanjima, učestalost se kreće između 36,4 % i 75 % trudnica koje razviju taj tip hiperpigmentacije. Zanimljivo je da u mnogim slučajevima melazma počinje u drugom ili trećem tromjesečju, kada hormoni i sunce “rade zajedno” na pojačanim melaninom proizvodnji. No, prije nego što prstom pokazujete flekice u ogledalu i panično tražite rješenja, upoznajmo se s time što je melazma – što se događa u koži i zašto ju trudnoća može potaknuti.

Kako se boriti s melazmom?

Melazma je promjena na koži u obliku tamnijih, smeđih mrlja koje se najčešće pojavljuju na obrazima, čelu, nosu i gornjoj usni. Riječ je o obliku hiperpigmentacije – stanja u kojem dolazi do pojačane proizvodnje melanina u koži. Često nosi i naziv kloazma ili “mask of pregnancy” kada se javlja u trudnoći.

Njezin nastanak najčešće se povezuje s hormonskim promjenama – estrogen i progesteron potiču melanocite da proizvode više pigmenta – ali značajnu ulogu imaju i UV zračenje, genetska predispozicija te različiti podražaji i upale kože. Kod trudnica se često dogodi da se mrlje nakon poroda povuku same, no nije rijetkost da ostanu prisutne ili se ponovno pojave u idućim trudnoćama.

Kada se pojave tamne mrlje u trudnoći, prva reakcija je, naravno, zabrinutost. Sasvim je prirodno pitati se što se od proizvoda i sastojaka uopće smije koristiti, a što nikako ne dolazi u obzir. Upravo zato smo potražili stručno mišljenje i razgovarali s dermatologinjom dr. Nikom Franceschi, koja nam je objasnila kako pristupiti melazmi tijekom trudnoće i na što posebno obratiti pažnju.

Koliko je realno moguće spriječiti melazmu u trudnoći?
 
Potpuna prevencija melazme u trudnoći nije moguća jer ona nastaje djelovanjem različitih unutarnjih i vanjskih čimbenika, pri čemu hormonalne promjene i genetska predispozicija imaju veliku ulogu. Ipak, redovitom i pravilnom njegom kože, dosljednom zaštitom od sunca i drugih izvora svjetlosti te prepoznavanjem i izbjegavanjem rizičnih čimbenika moguće je značajno smanjiti rizik od nastanka melazme i ublažiti njezinu kliničku sliku.
 
Koji se sastojci smatraju sigurnima u trudnoći, a mogu pomoći kod melazme?
 
Tijekom trudnoće može se koristiti nekoliko aktivnih sastojaka koji pomažu kod melazme, a smatraju se sigurnima, uključujući azelaičnu kiselinu, vitamin C, niacinamid i glikolnu kiselinu u niskim koncentracijama. Azelaična kiselina inhibira enzim tirozinazu, ključnog u stvaranju pigmenta melanina, a uz to djeluje i protuupalno.

Vitamin C je snažan antioksidans koji posvjetljuje i ujednačuje ten, dok niacinamid ima protuupalna svojstva i smanjuje aktivnost melanocita. Glikolna kiselina također inhibira tirozinazu, ubrzava izmjenu keratinocita te potiče nježnu eksfolijaciju i regeneraciju kože. Za zaštitu od sunca preporučuju se kreme s mineralnim filterima koje sadrže cinkov oksid ili titanijev dioksid, a koji blokiraju i odbijaju UV zrake.

Postoji li “zlatni standard” za liječenje melazme ili je pristup uvijek individualan?
 
Nažalost, ne postoji univerzalni “zlatni standard” za liječenje melazme, već se terapija prilagođava tipu kože, težini kliničke slike, okidačima, željama pacijenta te činjenici je li pacijentica trudna ili doji. Temelj svakog liječenja čini dosljedna, svakodnevna zaštita od sunca kremama širokog spektra koje blokiraju UVA, UVB, ali i vidljivi dio spektra (minimalno SPF 30, idealno SPF 50 +), bez obzira na godišnje doba.

Dodatno se preporučuje nošenje šešira širokog oboda, sunčanih naočala i izbjegavanje izravnog izlaganja suncu između 11 i 16 h. U žena koje nisu trudne, najčešće se primjenjuje lokalna kombinacija hidrokinona, retinoida i blagog kortikosteroida, kao i drugi aktivni sastojci koji se mogu koristiti i u trudnoći. Terapiji se često pridodaje i traneksamična kiselina, kao i određeni dermatološki tretmani. Liječenje melazme izazovno je, zahtijeva strpljenje i dugoročnu predanost, a rezultati se postižu postupno uz kontinuiranu terapiju održavanja.
 
Zašto se mrlje pojavljuju baš na licu (čelo, obrazi, gornja usna), a rjeđe na drugim dijelovima tijela?
 
Melazma se najčešće javlja na licu, posebice na čelu, obrazima i gornjoj usni, jer su upravo ta područja najviše izložena UV zračenju i vidljivoj svjetlosti koji potiču prekomjernu aktivnost melanocita. Melanociti u regijama lica pokazuje veću hormonsku osjetljivost i izraženiju reaktivnost na vanjske podražaje. Osim sunčevog zračenja, dodatni okidači za nastanak i pogoršanje pigmentacija mogu biti mehaničke iritacije poput depilacije, učestala primjena agresivnih kozmetičkih preparata, toplina te kronične upale kože. S druge strane, koža na ostalim dijelovima tijela zbog manje izloženosti svjetlosti, ali i manje hormonske stimulacije, rjeđe razvija melazmu.

Postoje li profesionalni tretmani koje trudnice smiju raditi, ili je najbolje čekati nakon poroda?
 
Za profesionalne tretmane u pravilu je najbolje pričekati nakon poroda, ponajprije zato što se melazma izazvana trudnoćom često spontano poboljša ili čak potpuno povuče nakon stabilizacije hormonalnih promjena. Također, zbog povećane aktivnosti melanocita u trudnoći, agresivniji postupci mogu dovesti do pogoršanja kliničke slike, pa se preporučuje osloniti na konzervativne mjere. Najbolji pristup uključuje dosljednu fotoprotekciju i korištenje aktivnih sastojaka koji se smatraju sigurnima u trudnoći, dok se intenzivniji tretmani ostavljaju za razdoblje nakon poroda.