LED ili UV lampe za nokte: što je sigurnije za kožu? Otkriva poznata dermatologinja

Kada rezerviramo termin za manikuru, najveće dileme obično su nijansa laka, oblik noktiju ili hoćemo li se odlučiti za minimalistički nude ili hrabriju boju sezone. Ono o čemu gotovo nikada ne razmišljamo jest tehnologija koja stoji iza savršeno osušenog gela ili trajnog laka, lampa koja se koristi tijekom tretmana. Iako se čini kao tehnički detalj, upravo ona ima ključnu ulogu ne samo u kvaliteti manikure, već i u dugoročnom zdravlju kože šaka.

Na tržištu danas postoji nekoliko tipova lampi za sušenje gela ili trajnog laka, no najčešće se susrećemo s UV i LED lampama. Razlike među njima nisu samo u brzini sušenja, već i u spektru zračenja, količini topline koju proizvode te potencijalnom utjecaju na kožu. Upravo zato važno je znati što se zapravo događa tijekom tih nekoliko minuta provedenih pod lampom.

UV vs. LED lampe: u čemu je stvarna razlika?

Klasična UV fluorescentna lampa koristi fluorescentne cijevi i pruža širok UVA spektar (300-410 nm), ima najdulje vrijeme sušenja te zahtijeva čestu promjenu žarulja. S druge strane, LED lampe, koje se danas sve češće koriste u salonima i u kućnoj primjeni, sadrže LED diode s uskim UVA spektrom (375-425 nm), što omogućuje brzo sušenje i vrlo dug vijek trajanja dioda.

Izv. prof. dr. sc. Marija Buljan, spec. dermatologije i venerologije, objašnjava koje su glavne razlike među njima i zašto su LED lampe bolji odabir.

„Razlika između LED i UV lampi ne odnosi se samo na tehnologiju, već i na spektar zračenja koje emitiraju, brzinu rada i ukupnu učinkovitost“, objašnjava izv. prof. dr. sc. Marija Buljan. Klasične UV lampe koriste fluorescentne cijevi koje emitiraju širi spektar UVA zračenja (iznad 300 nm), zbog čega je za stvrdnjavanje gela potrebno između dvije i četiri minute. LED lampe, s druge strane, emitiraju uži i preciznije usmjeren UVA spektar, što im omogućuje postizanje većeg intenziteta na ciljnoj valnoj duljini te znatno brže sušenje – najčešće u svega 30 do 60 sekundi” navodi.

“Osim toga, LED tehnologija proizvodi manje topline jer djeluje ciljano i troši manje energije, dok UV lampe s fluorescentnim cijevima jače zagrijavaju, a dulja ekspozicija povećava temperaturu koja djeluje na površinu nokta” objašnjava izv. prof. dr. sc. Marija Buljan, dodajući kako postoji manji broj objavljenih studija koje se bave utjecajem primjene različitih vrsta lampi za nokte na zdravlje ljudi.

Što kažu stručne studije?

Nekoliko manjih case-studija opisalo je pojavu planocelularnog karcinoma ili aktiničnih keratoza na dorzalnoj strani prstiju šaka kod žena koje su gel-manikuru uz primjenu lampi koristile dugi niz godina, najčešće u razdoblju od 10 do 20 godina. S druge strane, desetogodišnja retrospektivna kohortna studija nije pokazala statistički značajan porast nemelanomskih tumora kože na području šaka.

Prema trenutačno dostupnoj znanstvenoj literaturi, nema dokumentiranih slučajeva melanoma ili planocelularnog karcinoma kod osoba mlađih od 40 godina koje su redovito radile gel-manikuru, a ni jedna veća studija nije utvrdila povećanu incidenciju melanoma na rukama kod osoba mlađih od 65 godina. Kraća ekspozicija i uži spektar LED uređaja smanjuju ukupnu dozu zračenja kojoj je koža izložena, no izv. prof. dr. sc. Marija Buljan ističe kako su za donošenje konačnih zaključaka o dugoročnom riziku i dalje potrebna dodatna istraživanja.

„U svojoj sam se praksi susrela s pacijenticom koja je godinama redovito odlazila na gel – manikuru uz primjenu UV lampi i koja je u konačnici razvila melanom nokta. Iako ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je UV lampa bila jedini uzrok, to je iskustvo koje se ne zaboravlja“, naglašava.

Upravo zato dermatolozi upozoravaju na važnost pažljivog praćenja noktiju, osobito prilikom skidanja trajnog laka ili gela. Svaka novonastala pigmentacija, a posebice smeđe – crna linija koja se proteže cijelom duljinom nokta, zahtijeva hitan dermatološki pregled.

Kako UV lampe mogu štetiti?

UVA zračenje koje emitiraju salonske UV lampe prodire do bazalnih stanica površinskog sloja kože te djeluje uglavnom posredno. Naime, potiče stvaranje reaktivnih kisikovih spojeva (ROS) koji mogu oštetiti stanične strukture i DNK, što dovodi do mutacija u stanicama. Takve promjene, ako se ponavljaju kroz dulje vremensko razdoblje, mogu povećati rizik od razvoja zloćudnih tumora kože. Osim toga, važno je naglasiti da UV zračenje ne utječe samo na onkološki rizik, već ubrzava i proces fotostarenja kože, koje se očituje pojavom hiperpigmentacija i hipopigmentacija, isušene kože te izraženijih i dubljih bora.

“Prema dosadašnjim spoznajama taj je rizik kod primjene lampi za nokte zaista malen i pripisuje se vrlo velikom broju tretmana. Ipak, kao dermatoonkolog snažno preporučujem da se koža oko noktiju za vrijeme tretmana zaštiti kremom sa visokim SPF ili da se primjenjuju posebno dizajnirane rukavice sa otvorima za nokte, koje će mehanički zaštititi okolnu kožu od štetnog djelovanja zračenja. Također, preporučuje se korištenje LED ili dual LED lampi te stanke od barem 2-4 tjedna između tretmana geliranja, kao i odlazak u salone s kvalitetnom opremom” istaknula je izv. prof. dr. sc. Buljan.

Naslovna foto: FreePik