Koristimo li zapravo i „previše njege“, posežemo li za potpuno pogrešnim proizvodima, jesmo li pogoršali reaktivnost kože i doprinijeli razvoju netolerancije? Kako pomoći koži u jačanju prirodne otpornosti, smanjiti njenu reaktivnost i odabrati proizvode koji će nam zaista pomoći u smanjenju simptoma? Znamo da se uz alergije često veže i narušena kožna barijera – kako joj pomoći u ponovnoj uspostavi balansa?

Odgovore nam je dala iskusna dermatologinja, prim. dr. sc. Ružica Jurakić Tončić, iza koje je dugogodišnje iskustvo u području upalnih kožnih bolesti, kontaktnih alergija, atopijskog i kontaktnog dermatitisa te urtikarija i kožnih alergija.

Danas su alergije izrazito česta pojava. Koji su glavni uzroci alergijskih reakcija i kako se možemo testirati da bismo ih utvrdili?

“Spektar alergijskih reakcija je širok, a možemo ih podijeliti u 4 glavna tipa – ovisno o tipu imunoloških stanica koje ih posreduju. Najčešće ipak, kad govorimo o alergijskim reakcijama, pričamo o reakcijama tipa I (odnosno alergijske reakcije rana tipa, s neposrednom reakcijom nakon izlaganja alergenu) ili reakcije tipa IV ( kasni tip, s odgođenim nastankom – koji se prezentira kao ekcem). ‘Glavni uzrok’ alergija je pomalo nespretna konstrukcija, jer ovdje nije riječ o jasnoj povezanosti uzrok-posljedica. Naša genetika, odnosno nasljeđe nas predisponira u smislu da smo određene kemijske tvari skloni prepoznati kao ‘opasne’, iako se radi o banalnim i uobičajenim stvarima s kojima se susrećemo u našom svakodnevnom okolišu. Postoje tvari na koje češće razvijamo alergijske reakcije pa za njih kažemo da imaju snažniji ‘alergogeni’ potencijal, primjerice penicilin iz grupe antibiotika, pelud trava, korova, drveća, prašina i grinje od dišne grupe alergena, ili pak kikiriki i orašasti proizvodi među nutritivnim alergenima. Alergija kao takva je posljedica složene interakcije naše genetike, našeg životnog ponašanja, tipa izlaganja okolišu, naše dnevne rutine i u konačnici onog što je naš organizam prepoznao kao ‘štetno’ i stvorio alergijsku reakciju na to. Testiranje je moguće provođenjem kožnih testova te određivanjem specifičnog IgE (alergen-specifičnog imunoglobulina) iz krvi. Odluka o tipu testa će svakako ovisiti o tipu alergije – alergije se mogu prezentirati na koži, dišnom sustavu i sustavno, stoga se i tip testa mora prilagoditi tipu alergije.”

Kako naš imunološki sustav utječe na razvoj alergijskih reakcija? Zašto je danas sve veći broj alergičnih osoba?

“Imunološki sustav, odnosno sklonost određenom imunološkom tipu reakcije, čini nas manje ili više sklonima stvaranju alergijskih reakcija. Poznato je da se sklonost alergijama prenosi s ‘koljena na koljeno’, odnosno da pojedine obitelji nose ‘breme’ alergija.  Činjenica je da posljednjih desetljeća značajno opažamo porast alergija. To se tumači pojačanim korištenjem antibiotika, čime organizam manje koristi svoje imunološke, stanične resurse u borbi protiv infekcija, a više se usmjerava na odgovor protutijelima koji i jest najbitniji faktor kod stvaranja alergija.

Među hipotezama o kojima se puno priča je i hipoteza pojačane higijene, jer se u suvremenom svijetu manje susrećemo s infekcijama, što nadalje podupire gore navedenu hipotezu s antibioticima.

Jednostavno govoreći, ne koristimo toliko staničnu imunost u prebolijevanju infekta pa se naš imunološki odgovor predominantno skreće u smjeru sklonosti prema alergijama.”

Prema istraživanju dermokozmetičkog brenda La Roche-Posay, djeca koja su odrasla na farmama i u ruralnim sredinama posjeduju bolji imunitet i zdraviji mikrobiom od djece koja su odrasla u urbanim, gradskim sredinama. Koje je vaše mišljenje po tom pitanju i što najviše utječe na mikrobiom, odnosno prirodnu zaštitnu barijeru kože?

“Ovim se pitanjem nadovezujemo na prethodno. Ne čudi činjenica da su djeca u ruralnim sredinama bliža prirodi, a time i infektivnim agensima – dok gradske sredine većinom gaje prilično visoke higijenske standarde i time neminovno mikrobiom kože biva osiromašen. Prisustvo zdravog mikrobioma kako kože, crijeva ali i svih sluznica je od iznimne važnosti, kako bi jedna zdrava ravnoteža na našim barijerama održavala barijeru snažnom, zdravom i omogućavala njenu pravilnu funkciju.”

Mogu li djeca ‘’prerasti’’ alergije?

“Mogu. Najranije se javljaju alergije na hranu, koje se u većini slučajeva gube do treće godine života, a potom se javljaju alergije na dišne alergene koje ostaju cijeli život i polako jenjavaju u trećoj životnoj dobi. Tip alergijskih reakcija se mijenja kroz životnu dob.”

Kako možemo ublažiti crvenila, osipe, svrbež na licu i tijelu kao posljedice alergijskih reakcija?

“Ublažiti alergijsku reakciju možemo primjenom antihistaminika, kortikosteroida u obliku krema i masti te korištenjem dermokozmetike koja je namijenjena koži sklonoj alergijama. Postoje pripravci kojima možemo njegovati kožu u fazama najsnažnije iritacije i svrbeža, kao i pripravci s kojima možemo njegovati kožu svaki dan kako bismo spriječili nastanak upale kože. Pravilan odabir pripravka, ovisno o tipu upale i reakcije je od iznimne važnosti – jer je prvi korak pravilne i adekvatne terapije kod kože upravo pripravak koji se nanosi na kožu, odnosno lokalna (topikalna) terapija.”

Koja je svakodnevna, pravilna rutina njege kože ljudi koji pate od alergijskih reakcija, a koje postupke moramo izbjegavati?

“Najbitnije je poznavati alergen i nastojati ga izbjegavati. Nadalje, od iznimne važnosti je pravilna njega kože jer je ona barijera prema vanjskom svijetu. Ukoliko je barijera zdrava i očuvana, ona će vršiti svoju zaštitnu funkciju i neće dopustiti ulazak alergena. Ne zaboravimo da je odabir kozmetike kojom njegujemo kožu od iznimne važnosti, jer kozmetika sama po sebi zna sadržavati brojne alergene, od smjese mirisa do brojnih drugih tvari. Stoga korištenje dermokozmetike koja je odabrana na pravilan način pomaže održati zdravlje barijere, sprječava prolazak alergena i razvitak alergija koje nažalost – jednom kad se razviju – imamo cijeli život. Stoga sredstva kojima peremo kožu, njegujemo kožu i koristimo kao sredstva za smirenje upale su od neizmjerne važnosti.

Utječe li stres dodatno na razvoj alergija i njihov intenzitet?

Stres svakako utječe na imunološki sustav, ali i na strukturu i funkciju barijere, stoga neminovno loše utječe na mogućnost stvaranja ali i pogoršanja alergija.