Estetska medicina danas je najpopularnija grana medicine u svijetu. U Americi, Brazilu, Velikoj Britaniji, Aziji i mnogim zemljama zapadne Europe, svake godine milijarde dolara uložene su u nove nekirurške zahvate pomlađivanja kože, uklanjana bora, vraćanje volumena licu, uklanjanje dlačica i kapilara te za nekirurško oblikovanje tijela i celulita.
Ono što govorim od svog povratka iz Londona u Hrvatsku, sada već davne 2009. godine, postalo je prihvaćeno i u našoj domovini te je dio naše svakodnevice. Botox više nije tabu tema, a odlazak doktoru estetske medicine više nije nešto što pacijenti skrivaju.
Uvijek sam govorio da će jednog dana biti uobičajeno imati estetskog liječnika, baš kao što svi imamo zubara ili frizera, a taj je dan već vrlo blizu, čak i u Hrvatskoj. Ljudi postaju svjesniji kako je koža, naš najveći organ, jedina koju imamo te ju je potrebno zaštiti, čuvati, obnoviti, popraviti i ispraviti, a ne izlagati suncu, zagađenjima i pušenju.
Skalpel više nije potreban
Ranih devedesetih godina rodila se estetska medicina. Kanadska liječnica, Jean Carruthers botoxom je tretirala tikove oko očiju. Kada je jednog dana unaprijedila ovu metodu, koja je rezultirala još boljom kontrolom tikova pacijenta, bila je iznenađena kada je taj pacijent bio nezadovoljan. Naime, novom metodom dr. Carruthers nije uspjela izbrisati njegove bore oko očiju. Eureka moment! Ovim slučajnim nalazom rodila se nekirurška estetska medicina, a nekoliko godina kasnije, izumom hijaluronskih dermalnih filera stvorena je nova grana medicine koja je već krajem 20. stoljeća počela zamjenjivati mnoge zahvate estetske kirurgije.
Posljednjih 15 godina dodali smo lasere, plazma tretmane i Plasmage uređaje za „topljenje“ gornjeg kapka te je estetska medicina prerasla u samostalnu i suverenu modernu granu estetike.
Shvatili smo da skalpel više nije potreban kako bi se izravnao nos, uklonili podočnjaci, podignuli gornji kapci i da estetska medicina može još toliko više nego njena starija sestra, estetska kirurgija. U estetskoj medicini putem plazma tretmana, dermalnih rolera i lasera možemo pomladiti kožu te joj tako produžiti vijek. Estetska medicina može ukloniti kapilare, pigmentacije, pore, ožiljke od akni, a sve bez operacija, dugog oporavka i ožiljaka. Kada sam se vratio u Zagreb, estetska medicina bila je tabu tema jer su je svi povezivali s estetskom kirurgijom, a zapravo govorimo o kruškama i jabukama. No, mlađa generacija pacijenata i moderni Hrvati sada znaju razliku, a razlika je velika.
50-e su nove 40-e, 40-e nove 30-e…
Pedesete su nove četrdesete, a četrdesete su nove tridesete, i to svi znamo. Moderna kultura je takva da više ne gledamo u godine, jer godine postaju nešto sasvim nevažno, u poslu, prijateljstvu, roditeljstvu i braku. Vrijeme leti, a osjećamo se mlado, živimo zdravije, želimo živjeti, raditi, ljubiti i uživati. Uvijek sam govorio, kada bismo zanemarili brojanje dana i godina, gdje bi nam bio kraj. Zašto se mlađa osoba ne može zaljubiti u znatno stariju, zašto žena s 50 godina ne može roditi, zašto ne možemo raditi do 75 godine? Razloga nema!
Upravo zbog svega navedenog, mi, estetski liječnici, imamo puno posla, kao i zubari, frizeri, pa čak i kardiolozi. Osim što liječimo kožu, mi održavamo higijenu, obnavljamo je, ali i usavršavamo putem uljepšavanja i stvaranja skladnih proporcija lica. Govorim o dvije strane estetske medicine. Jedna je zaustavljanje kazaljki na satu, pomlađivanje i liječenje oštećene kože, a druga je uljepšavanje.
Moderna estetska medicina koristi alate koji stvaraju suptilni i prirodni photoshop lica, za ljepši nos, ljepše proporcije lica, punije obraze ili usne. Moj je otac govorio kako je ljepota esencijalna potreba svih ljudi, a znamo kako je naš mozak genetski dizajniran da prepozna idealnu ljepotu i bolje reagira na nju, pa tako „dobar izgled“ otvara više vrata. To može biti novi kaput, dobra frizura, lijep osmijeh ili ravan nos te svježije oči bez podočnjaka i bora.
Estetska medicina već godinama “nevidljivo” pomlađuje
U Americi je 1900. godine, prije samo 100 godina, očekivani vijek prosječnog Amerikanca bio samo 47 godina. Danas je 79 godina i vrtoglavo raste. Čak se i razlika u životnom vijeku muškaraca i žena počela smanjivati (žene sve više konzumiraju cigarete i alkohol te su izloženije stresu), a svakim desetljećem životni vijek se produljuje. Primjerice, početkom 20. stoljeća, u Engleskoj je bilo svega stotinjak ljudi koji su doživjeli sto godina, a sada ih je preko 8000.
Limitirani mentalni pristup životu znači da smo uvjereni da možemo živjeti samo do 70 ili 80 godine. Kada biste danas potpisivali do koje godine ćete živjeti, što biste rekli? Do 75. godine? 90-e? Zašto se limitirati. Znamo da čovjek koristi samo 10% svog mozga, da zapravo ne razumijemo suštinu života i njegov pravi viši cilj, jer nismo dovoljno razvijeni. Zašto smo tu? Što je iza zvijezda? Sve na zemlji ima neki kraj. Godišnji odmor, rijeka, put, sam život. Ali očito je i nama da kozmos i galaksija oko nas nemaju kraja, jer, što je iza zvijezda? Što je na kraju? Bog? Neke energija? Više biće?
Mnogi su uvjereni, primjerice u kineskoj medicini, da s otvorenim pristupom, meditacijom, „rejuvenacijom“ (u smislu svakodnevnog aktivnog primanja energije iz kozmosa), vjerom u Boga, zapravo nema granica te da možemo iskoristiti i ostalih 90% mogućnosti mozga.
Naravno, ni ja kao znanstvenik i doktor zapadne medicine, ne mogu reći da vjerujem u sve teorije, ali zašto ne? Zašto se limitirati? Estetska medicina već godinama „nevidljivo“ pomlađuje čovjeka, njegovu kožu i tijelo, a razvijaju se i hormonalne terapije za produljenje životnog vijeka, ojačanje mišića, zglobova i srca.
Riječ je o tretmanima testosteronom i hormonom rasta, za što već postoje klinike diljem Europe i Amerike, koji su još uvijek u eksperimentalnoj fazi. No uz pomoć tretmana matičnim stanicama i faktorom rasta, koje već koristimo u Poliklinici Milojević i Milo clinic, nema razloga da na samoj bazi zapadne estetske medicine ne krenemo prema značajnom produljenju životnog vijeka.
Uz estetsku medicinu, zdrav život, svjesnu evoluciju mozga i promišljanja o višoj energiji te uz odbacivanje limitacija i skepsi našeg razmišljanja, nema razloga da životni vijek nas i naše djece ne produžimo do dugih i lijepih 200 godina.
Možda sanjam, ali…