Idealna dob za filere: kad je prerano, a kad prekasno?

Dok se internet podijelio na gorljive branitelje i gorljive kritičare glumice Nicole Kidman – koji komentiraju utječe li njezin „ispeglani“ izgled na njezinu glumu u popularnoj seriji „The Undoing“ – nas je od pitanja „koja je granica između dobro i previše“ više zaintrigiralo ono – kad je prerano/prekasno krenuti na tretmane dermalnim punjačima.

Prva tema otvara Pandorinu kutiju pitanja – poput onog je li Nicole Kidman predobra glumica da bismo uopće komentirali njezine „beauty intervencije“ ili nam je to kao običnim smrtnicima ipak dopušteno? Udovoljava li svojim korekcijama mizoginom Hollywoodu ili naprosto želi izgledati mlađe? Može li sada glumiti samo bogatu Njujorčanku ili si ipak nije skratila popis potencijalnih uloga?

Jesu li fileri u dvadesetima ok?

No, ni odgovori na drugo pitanje nisu jednoznačni. Je li „politički korektno“ otići na filere u dvadesetima? A u sedamdesetima, kad su bore već odavno svakodnevica? Liječnici, zapravo, tvrde da nema strogih granica: odluku će ionako svatko donijeti za sebe, uzevši u obzir kvalitetu i stanje kože – koji pak ovisi o brojnim čimbenicima. Koliko smo kožu izlagali UV zračenju? Jesmo li je marljivo njegovali i štitili? Bavimo li se jedrenjem pa nam kožu – osim sunca – ljeti nagrizaju i vjetar i sol? Skidamo li make-up prije spavanja?

Jedno je sigurno – prevencija je odlična stvar, a svaki će se dermatolog ili estetski liječnik složiti da je bolje „spriječiti nego liječiti“. I to ne nužno filerima: ženama u tridesetima i četrdesetima na raspolaganju su skinboosteri i mezoterapija, tretmani koji će iznimno pridonijeti kvaliteti kože bez dodavanja volumena. A takvu će kožu – nahranjenu i hidriranu – biti mnogo lakše održavati i držati „u formi“. Brojnim ženama, naime, čak i nije uvijek cilj izgledati mnogo mlađe: one naprosto žele izgledati njegovano, biti najbolja verzija sebe – u svojim godinama.

Dob nije presudni čimbenik

Drugi važan faktor je usklađivanje očekivanja klijenata i stanja njihove kože, dok dob pacijenta nije presudni čimbenik.

Uz pomoć dermalnih punjača stanje kože i izgled lica svakako će se poboljšati, no kad je bora puno i kad je koža opuštena, pametnije je podvrgnuti se zahvatu faceliftinga.

Koji će još faktor – osim genetike – utjecati na to u kakvom je stanju koža? Definitivno trud koji je osoba uložila u održavanje zdravlja i ljepote kože. Zagrebački stručnjak za dermalne punjače – koji iza sebe ima 15 godina iskustva i 40.000 aplikacija filera i botoksa – dr. Nikola Milojević, naglašava da i građa lica i tip kože igraju veliku ulogu u tome kada ćemo krenuti na pomlađivanje.

Visoke jagodice spašavaju stvar

Naime, žene s prirodno visokim obrazima u cijeloj anti-ageing priči mnogo bolje prolaze – jer naglašene jagodice sprječavaju da se koža objesi i da se stvore nazolabijalne bore, koje su uvelike zaslužne za stariji, umorniji izgled. „Tko je barem malo upućen u apliciranje filera, zna da su upravo nazolabijalne bore rezultat pada tonusa kože te da se podizanjem jagodica utječe na njihov nestanak“, otkriva vlasnik renomirane zagrebačke Poliklinike Milojević te londonske Milo Clinic, koji nam je otkrio i razliku između tanke i deblje kože.

„Deblja, masnija koža ima puno žlijezda lojnica te je otpornija na vanjske utjecaje, poput sunca i zagađenja. Takva koža – puna hijalurona i elastina – neće se isušivati, što znači da će se i manje borati pa takvi ljudi puno sporije stare. Tanja koža s godinama će postajati još tanja pa su na njoj vidljivija i oštećenja od sunca, utjecaj stresa te posljedice nezdravih navika poput pušenja. S obzirom na to da s vremenom gubi i ono malo masnih naslaga, na tanjoj će se koži prije stvoriti bore i udubine, dok će masnija i deblja koža taj problem odgoditi“, govori dr. Milojević, što opet ide u prilog tezi da je broj godina u kojem ćemo početi s aplikacijom filera besmisleno precizirati.

 

Pročitajte još i ...