Ljeto je već stiglo, temperature prelaze 27 stupnjeva i pravo je vrijeme za odjeću koja otkriva. Mnogi žele pripremiti kožu za plažu i dobiti pokoju nijansu tamnije kako bi izgledali još bolje. Kojim metodama to postići na zdrav način, kako pripremiti kožu na sunčanje u solariju te dugotrajno zadržati preplanulost i što je s proizvodima za samotamnjenje? Odgovore na sva pitanja dala nam je dr. Nevia Delalle.

Dr. Delalle, krenimo s korištenjem solarija koji je mnogima opcija za pripremu boje za plažu. Koliko je solarij štetan za našu kožu?
Kao dermatolog moram reći da je UV zračenje štetno i utječe na razvoj premalignih i malignih promjena, ali i značajno izaziva preuranjeno starenje kože, a u današnje vrijeme imperativa kako ostati što duže mlad, odgovor ćete naći sami. Iako su se trendovi promijenili i razum prevladao, ovisno o tipu kože više ne težimo nužno preplanuloj koži, ali još uvijek tražimo neko rješenje da ipak postignemo neku malo tamniju nijansu od one umorne, zimske boje.

Je li mit ili istina da je poželjno prije ljetovanja otići u solarij pripremiti kožu?
To je svakako mit, jer je činjenica da se za razliku od sunčevog svjetla, koje se sastoji od spektra UV zraka različitih valnih duljina, u solariju izlažemo UVA zrakama i kožu ne štitimo od UVB zraka koje su, u konačnici, primarno kancerogene. Osim toga, jedno kraće izlaganje umjetnim UVA zrakama jače je oko 15 puta od najjačeg podnevnog sunca koje se i inače izbjegava. Nikada se ne smiju koristiti sredstva za ubrzavanje tamnjenja, tzv. akceleratori, koji su se pokazali ili neučinkoviti ili štetni. Nema dovoljno znanstvenih podataka koji govore o unosu velikih količina aminokiseline tyrozin, te upotreba akceleratora nije odobrena od strane FDA.

Može li solarij izazvati pjege i madeže? Ako može, postoji li nešto čime bi se to spriječilo?
Prvo treba reći tko ne smije ići u solarij, a to su osobe svijetle puti, osobe s velikim brojem madeža, osobe sklone hiperpigmentacijama te one koje su preboljele karcinom kože ili imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za karcinom kože. Ne smiju u solarij ni osobe koje uzimaju neke od fotosenzitivnih lijekova koje pojačavaju djelovanje UV zraka (neki antibiotici, retinoidi, kontracepcijske tablete, diuretici, antimikotici….) te trudnice, dojilje i osobe koje su bile podvrgnute nekom estetsko medicinskom zahvatu (laser, mezoterapija, dermapen, botox, fileri…). Sve ove osobe će sigurno tijekom vremena imati i veći broj madeža i hiperpigmentacije. Osobe koje ne spadaju tim skupinama, rijetkim, kontroliranim i kratkotrajnim izlaganjem UV zrakama mogu izbjeći štetne posljedice direktnog i kumulativnog učinka na kožu.

Treba li se prije ulaska u solarij koristiti neka zaštita?
Svakako treba zaštititi oči specijalnim naočalama, namazati usnice UVA zaštitnim faktorom, prekriti grudi, zaštititi kosu. Prije sunčanja bi trebalo napraviti piling cijelog tijela i potom aplicirati hidratantnu kremu. Ne smiju se koristiti alkoholni preparati te mirisi ili parfemi koji su također fotosenzitivni. I nikako ne boraviti u solariju više od 6 – 10 minuta, a prvi put najviše 4 minute kako bi se vidjela reakcija kože. Za malo svježiju i tamniju boju dovoljno je otići 2 – 3 puta (u razmaku od 3 dana) do 10 minuta maksimalno i onda zaboraviti solarij.

Kako proizvodi za samotamnjenje utječu na kožu? Jesu li štetni?
Prva sredstva za samotamnjenje pojavila su se još 1960. godine kada je preplanulost bila u modi pa su čak i Barbie lutke iz tog doba narančasto smeđe, a takvu boju su i imali svi oni koji su se mazali tim prvim sredstvima za samotamnjenje. Današnja sredstva imaju značajno bolji rezultat i prirodniju boju. Ja kao dermatolog preporučam bronzere, jer djeluju najprirodnije, a lako se uklanjaju, ali su samo make up. Losioni i sprejevi za samotamnjenje sadržavaju dyhidroxyaceton (DHA) kao aktivnu supstanciju koja je zapravo obojeni šećer koji reagira s mrtvim epidermalnim stanicama, proteinima, te im mijenjaju boju.

Ova boja je postojanija i traje oko 10-ak dana od inicijalne aplikacije. Važno je napomenuti da nakon ovoga niste zaštićeni od UV zraka te je potrebno zaštititi kožu prije izlaganja suncu. Ukoliko se sredstvo nanosi nejednoliko, moguće su neprirodne tamnije mrlje i neujednačena boja, a važno je i oprati ruke, jer dlanovi mogu postati narančasti. Ne mislim da su ovi proizvodi štetni, ali rijetko kada vidim ujednačenu i lijepu boju nakon ovih postupaka. A štetni mogu biti ukoliko se inhaliraju prilikom prskanja te je važno zaštititi respiratorni sustav i oči.

Što mislite o tabletama za samotamnjenje?
Tablete za tamnjenje u svom sastavu imaju aditive koji su slični beta-karotenu. Kada se progutaju, aditivi se deponiraju u tijelu, a najviše u koži kojoj daju narančasto-smeđu koloraciju. FDA je odobrio upotrebu ovih aditiva kao sigurna sredstva za bojanje nekih namirnica, ali odobrenje ne postoji kao sredstvo za tamnjenje zbog toga što može izazvati negativne posljedice u visokim koncentracijama koje se koriste u nekim tabletama. Dokazano je da canthaxanthin svojim deponiranjem u oku, jetri, mozgu i koži može izazvati niz negativnih posljedica kao sto su hepatitis, retinopatija, narančasta koža….

Što mislite o tamnjenju kože šećernom trskom ili tzv. prskanju?
Prethodno sam dala odgovor na ovo pitanje te mislim da će se svakako ujednačenija boja postići ovim načinom nego losionima i kremama za samotamnjenje koje sami nanosite. No, s druge strane, treba biti oprezan s inhalacijom navedenih sredstava i svakako zaštititi sluznice. A postojanost i boja nakon prskanja ovisi o samom tipu kože koji imamo. Ovakav način samotamnjenja nije zaštita od sunca, ali nema drugih štetnih posljedica na zdravlje.

Može li koža biti preplanula, a da je pritom ne oštetimo?
Može. Naime, proces tamnjenja zapravo je fiziološki proces, prirodna zaštita od sunca. Dakle, tamnoputi imaju veću mogućnost bržeg tamnjenja i sa zaštitnim faktorima, a bez pretjeranog izlaganja suncu i ne u vrijeme sunca u zenitu. Rano jutarnje i kasno popodnevno sunčanje može dati lijepu brončanu boju, i to bez štetnih posljedica.

Nikada se ne smije forsirati preplanulost. Ovisno koji tip kože imamo, najniže rangirani sigurno neće dobiti preplanulu boju, a osim opekotina, naći će se i nepoželjne pigmentacije – u najgorem slučaju karcinomi kože, koji, nažalost, u slučaju melanoma mogu biti fatalni, a to je dovoljan razlog za izbjegavanje rizika.

Kako se brinuti o koži ako želimo dobiti brončani ten?
Odgovori se kriju u prethodnima pa neću ponavljati. Ali ne smije se zaboraviti prije izlaganja suncu napraviti dobar mehanički piling, koristiti visoku zaštitu za vrijeme sunčanja, dobro hidratizirati kožu, piti puno vode tijekom ljetnih mjeseci uz nadoknadu elektrolita, a savjetuje se i pojačan unos antioksidansa. Važno je i nakon sunčanja također nahraniti i hidratizirati kožu. Naravno, sve to pod uvjetom da je izlaganje direktnom suncu minimalno i uz zaštitu.

Moramo li baš uvijek koristiti zaštitni faktor 50? Mnogi misle da neće dobiti preplanulu put ako stalno koriste visoki zaštitni faktor.
To nije istina. Naime, zaštitni faktor 50 ima tek nešto višu zaštitu u smislu UVA i UVB filtera u odnosu na niže faktore, ali nam daje više vremena da bismo mogli bez bojazni biti na suncu. S obzirom na to da se tijekom sunčanja i kupamo, brišemo ili bavimo nekim aktivnostima, uvijek postoji niša kroz koju sunčeve zrake mogu doprijeti i potaknuti proces tamnjenja.

Kako nastaju hiperpigmentacije na licu i dekolteu?
Jednostavno rečeno, hiperpigmentacije nastaju zbog povećanog stvaranja melanina koji se taloži na predilekcijskim mjestima u epidermisu ili u dermisu. Prekomjerno izlaganje suncu u kombinaciji s hormonalnim promjenama, kao što su trudnoća, kontracepcijske terapije, menopauza ili trenutni hormonalni disbalans, glavni uzroci su hiperpigmentacija. Osim toga, genetska predispozicija i traume na koži mogu rezultirati hiperpigmentacijama.

Nakon izlaganja suncu povećava se količina melanina te kod osoba koje imaju neku od gore navedenih predispozicija, pojavljuju se pigmentacije na licu, dekolteu, rukama i drugdje, i to najčešće na istom mjestu te se iz godine u godinu situacija samo pogoršava, a postupci izbjeljivanja su uglavnom mučni i dugotrajni. Često se vide i hiperpigmentacije nakon korištenja fotosenzitivnih ili fototoksičnih kozmetičkih preparata pa je potreban oprez.

Kako spriječiti pigmentaciju na licu i dekolteu?
Uz mehaničku i kemijsku zaštitu, sunčajte se rano ujutro i kasno popodne. I nikada ne izlažite lice i dekolte direktno suncu, jer je i odsjaj dovoljan.

Je li sunce naš prijatelj ili neprijatelj?
Sunce je bez ikakve dileme naš prijatelj, jer naše psihofizičko zdravlje ovisi o suncu. Dokazano je da u zemljama s malo sunčanih dana stanovnici češće boluju od depresije, nesanice te imaju oslabljen imunološki sustav, što ih čini sklonijima različitim infekcijama. Imunološki sustav se ne može aktivirati bez vitamina D, a osim toga, regulira rast stanica i hormonalni balans. No za sintezu ovog dragocjenog vitamina dovoljna je šetnja desetak minuta, a ne direktno izlaganje suncu.

S druge strane, ne treba zanemariti da ljudski organizam može pravilno funkcionirati samo ako prati biološki ritam izmjene dana i noći. Svjetlost stimulira epifizu koja luči serotonin, hormon koji je odgovoran za pozitivno raspoloženje, koncentraciju i mirnoću, a tijekom noći epifiza luči melatonin koji je odgovoran za kvalitetan san. Sve su to faktori važni za mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu.

Je li se dobro na plaži mazati maslinovim uljem kako bismo dobili lijepu preplanulu boju?
Odgovor je NE. Premda maslinovo ulje u svom sastavu ima veliku količinu antioksidansa, a često je i sastavni dio brojnih kozmetičkih preparata, savjetujem da se koristi nakon sunčanja.