Sezona je godišnjih odmora i većina nas dane provodi na plaži, uz more ili rijeku ili pak uz rub bazena. Kako god bilo, toplo se nadamo da ste u svoju torbu stavili, a potom i na lice i tijelo nanijeli zaštitnu kremu s visokim SPF-om. Taj je proizvod ovih dana doista nezaobilazan ako želimo zdravo potamniti bez neželjenih posljedica. No, kako znati jesmo li odabrali pravi? Je li svejedno kakav SPF koristimo i jesu li svi isti? U nastavku donosimo neke od odgovora na brojna pitanja koja se javljaju oko ovog čuvara kože u ljetnom (ali i zimskom) periodu.
Kemijski ili fizički filter?
Neovisno o visini zaštitnog faktora, jedno od najčešćih pitanja vezanih za proizvode sa SPF-om odnosi se na razliku između kemijskih i fizičkih filtera. Iako znamo da se kreme, losioni i vodice za sunčanje mogu bazirati na jednom od ta dva mehanizma zaštite, nismo uvijek sigurni o čemu je točno riječ.
Pojam kemijskog SPF-a obuhvaća više od 30 različitih sastojaka, a njihova je svrha upijanje štetnog sunčevog zračenja i njegovo pretvaranje u toplinsku energiju. Organske komponente karbonskog porijekla, poput oxybenzona, octinoxata, octisalata i avobenzona uzrokuju kemijsku reakciju i pretvaraju UV zrake u toplinu koju zatim otpuštaju iz kože, deaktivirajući tako štetno zračenje.
Prednosti ovakve zaštite su brojne – kreme s kemijskim filterima mnogo se lakše razmazuju i brže upijaju, a na koži ne ostavljaju bijeli trag. Ipak, one neće odgovarati svakoj koži, budući da podižu njezinu temperaturu, što može dovesti do iritacija i peckanja, ali i do povećanja hiperpigmentacija.
Proizvodi s fizičkim filterima baziraju se – kako i im i naziv govori – na fizičkom blokiranju prodora UV zraka u kožu. Ovakve formule sadrže mineralne sastojke – cinkov oksid ili titanijev dioksid, koji reflektiraju sunčeve zrake, zbog čega se smatraju snažnijom zaštitom, no mnogi im zamjeraju gušće i teže teksture. Zbog činjenica da na koži moraju stvoriti fizičku barijeru, proizvodi s mineralnim SPF-om mnogo se teže upijaju, no njihova je zaštita često dugotrajnija pa ih preferiraju osobe s osjetljivom kožom, kao i rozacejom.
Činjenica je da odgovor na pitanje – koji su filteri bolji – ne postoji, jer su namijenjeni različitim zahtjevima. Osobama čija je kože otpornija i nije sklona iritacijama, kemijski će filteri zbog brzog upijanja biti izvrstan odabir, dok bi se osobe osjetljivije kože trebale okrenuti mineralnim formulama.
Mogu li nam kemikalije iz kreme za sunčanje naštetiti?
Posljednja istraživanja pokazuju kako dio sastojaka iz proizvoda za sunčanje upijemo kroz kožu, no niti jedna studija nije dokazala njihovu štetnost za organizam. Američki su dermatolozi naglasili kako razloga za paniku nema te da nikako ne žele da ljudi prestanu koristiti SPF formule, jer je rizik od melanoma toliko visok da mala količina kemijskih filtera nikako ne može predstavljati dovoljnu ugrozu naspram iznimno opasnog raka kože.
Hoćemo li potamniti ako koristimo visoki SPF?
Istina je kako će nam uz visoki zaštitni faktor trebati nešto više vremena da dosegnemo željenu boju, no snažnija će nas formula bolje zaštititi, a tamnjenje će, iako sporije, biti zdravije i trajnije. Ne dopustimo li koži da „izgori“, neće doći niti do ljuštenja ili neravnomjernih mrlja, a boja koju uspijemo postići na koži će se zadržati mnogo duže te će izgledati mnogo prirodnije.
