Kad je riječ o proizvodima koje nanosimo na kožu, neovisno o tome koliko napredni i učinkoviti bili, uvijek se postavljaju pitanja sigurnosti i mogućih nepoželjnih reakcija. Istina je da je koža svake osobe različita te da ne postoji formula koja će odgovarati baš svima, no kad su u pitanju formule sa zaštitnim faktorom, posljednjih se godina postavlja sve više pitanja.

Koliko su proizvodi sa SPF-om sigurni?

Njihova je učinkovitost neupitna, no što je sa sigurnošću? S obzirom na to da je riječ o proizvodima čija je namjena zaštita kože od iznimno štetnih UV zraka, a koriste ih i osobe problematične i osjetljive kože, SPF formule prolaze brojna dermatološka istraživanja koja garantiraju njihovu učinkovitost.

Sa svih strana slušamo o prednostima mineralnog SPF-a, ali i o pouzdanosti kemijske zaštite, a odluka o odabiru idealnog nije laka. Zaštita od sunca koja se bazira na mineralima možda je bolja za kožu, no ne odgovara svim tipovima kože, a korištenje kemijskih filtera ne mora biti štetno za kožu. Zato smo za stručno mišljenje upitali jednu od vodećih hrvatskih dermatologinja, dr. med. Neviju Delalle, spec. dermatovenerologije i vlasnicu Poliklinike Dermalife.

Mineralni SPF ne znači nužno i efekt bijele maske na licu

“Mineralni zaštitni faktor, za razliku od kemijskog, sadrži aktivne supstancije poput cink-oksida ili titan-dioksida tvoreći fizičku barijeru koja reflektira UV zrake. Dakle, fizički sprječava prodor zraka do kože. Glavna razlika je što ovi preparati ostaju na površini kože.

Posljednjih godina su ovi zaštitni faktori stekli veliku popularnost, a preporučuje se i osobama izrazito osjetljive kože te onima koji su skloni aknama. Moram priznati da je prva asocijacija na ovakvu vrstu zaštite bijelo lice poput kreča. To sigurno misle svi oni koji poput mene imaju tamniju put, ali danas su formulacije značajno uznapredovale i drugačije od onih kakve pamtimo. Danas su inkorporirani i pigmenti u različitim nijansama pa umanjuju taj efekt maske”, objašnjava dr. Delalle i nastavlja kako, za razliku od mineralnih, kemijski zaštitni filteri koriste aktivne supstancije koje apsorbiraju zrake sunca.

Kemijski filtri mnogo su lakši no koži, no ne odgovaraju svima

“Glavne supstancije u proizvodima s kemijskom zaštitom su oksibenzon, avobenzon, oktisalat, oktokrilen, homosalat i octin oksalat. Ovi preparati su dovedeni do savršenstva i neki su potpuno transparentni, ne osjećaju se na koži bez obzira na visoku zaštitu te ih svi preferiraju”, kaže zagrebačka dermatologinja.

Tijekom godina su se, nastavlja dr. Delalle, vodile brojne rasprave oko pojedinih aktivnih supstancija koje mogu izazivati iritacije, utjecati negativno na okoliš, a neke studije govore i o negativnom utjecaju na endokrinološki sustav. Zapravo, jedino što uistinu kemijske faktore čini ograničavajućim je to što može doći do okluzije pora ako su komedogeni i pojedini preparati mogu djelovati iritirajuće na osjetljivu kožu. Zbog toga treba birati preparate s oznakama oil free ili non comedogenic.

“Postoje i kombinirani zaštitni faktori koji se sastoje od kemijskih i od fizikalnih blokova i mnogi ih smatraju najboljima. Kada me pacijenti pitaju koji su zaštitni faktori bolji, ja im kažem da je najbolji onaj koji će dobro pristajati njihovoj koži, s kojim će se osjećati dobro, ali koje će uistinu redovito nanositi na kožu tijekom cijele godine”, zaključuje dr. dr. med. Nevia Delalle.