Blagdani su za nama, a s njima su s naših stolova otišle i razne delicije koje smo si u protekla dva, tri tjedna priuštili. Vjerojatno osjećamo i kako smo i malo pretjerali – pokoja fritula više, kakva kobasica koja nam možda nije bila potrebna, ali je tako zamamno zamirisala dok smo šetali gradom, a i francusku salatu nismo jeli još od Uskrsa pa smo si dali oduška. O sitnim kolačićima da i ne pričamo – jednostavno smo se vodili onom starom izrekom koja kaže da se kalorije pojedene u prosincu – ne broje!
No, da to baš i nije tako, podsjećaju nas već par dana naši trbuščići, ali i ostatak organizma koji je postao tromiji, sporiji i – gladniji. Zato sve ozbiljnije razmišljamo o a) detoxu i b) dijeti koja bi nas vratila u top formu. Drugim riječima, pred nama su velike i važnje novogodišnje odluke, a ponedjeljak je, tradicionalno, pravi dan za početak.
Stoga smo za savjete i preporuke o tome što i kako poduzeti kako bismo dostigli željeni rezultat, zamolili poznatu nutricionisticu, dr. sc. Mirelu Marić. Prije svega, zanimalo nas je trebamo li prije dijete napraviti post-blagdanski detox organizma?
“Današnji način života zahtijeva da samo ponekad svome tijelu priuštimo detoksikaciju, a to je naročito preporučljivo nakon blagdana, kada unosimo više kalorične, slatke i masne hrane, te alkohola. Važno je znati da detoksikacija nije dijeta, već kratkoročno čišćenje organizma“, pojasnila je Mirela Marić.
Dodala je kako su jedan od trendova današnjeg doba razne detoksikacijske dijete, tijekom kojih se u organizam unose nutrijenti u tekućem obliku, poput ispijanja isključivo voćnih i povrtnih sokova, biljnih čajeva ili smoothieja.
“Detoksikacijska dijeta podrazumijeva kratkotrajnu dijetu s organskom hranom bogatom antioksidantima, vitaminima i mineralima, vlaknima te s povećanim unosom tekućine. Razni detoksikacijski programi su dobri ‘čistači’ organizma kada želimo malo olakšati organizam zbog prevelikog unošenja hrane i pića. Takve dijete nisu trajna rješenja, nego samo mala pomoć oko odluke u kojem smjeru idemo. Zbog njih nećemo puno smršavjeti, možemo se kratkoročno osjećati bolje, ali nakon nekoliko dana svi koji rade po cijeli dan i treniraju, osjećaju se toliko slabo i iscrpljeno da shvate da rade nešto pogrešno i da im to baš i ne odgovara. Kada se radi detoksikacija organizma, osoba mora biti u mirovanju, dakle fizička aktivnost mora biti svedena na minimum”, savjetuje nutricionistica.
Drugi veliki i vrlo prisutan trend jest izbacivanje neke vrste makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti), što ljudi uglavnom čine ‘na svoju ruku’, no naša sugovornica to nikako ne preporučuje.
“Tako naš organizam možemo samo dovesti do trajnog deficita nekih mikronutrijenata (vitamina i minerala) i na kraju dobiti mrski jo-jo efekt, odnosno povratiti izgubljene kilograme ili ih čak nakupiti i više”.
Recept za uspjeh zapravo je vrlo lagan, kaže naša sugovornica, a sve što je potrebno malo je discipline i znanja. “Naučite li raznovrsno rasporediti hranu koju ćete toga dana unijeti u organizam i shvatite li važnost redovite konzumacije hrane, bez preskakanja obroka i međuobroka, te tome pridodate svakodnevno brojanje kalorija, rezultati će zasigurno doći.
Uz konzumaciju pet obroka dnevno i unos minimalno 1,5 litara tekućine cilj je smanjiti i kalorijski unos. Iako bih svakome preporučila da za uspješnije rezultate napravi analizu sastava tijela, u pravilu se od ukupne energetske potrošnje oduzima 500 kalorija, što bi značilo da je poželjno da žena ili muškarac koji želi zdravo mršavjeti dnevno unese u prosjeku od 1500 do 2000 kalorija, no to naravno ovisi o brojnim parametrima, poput visine osobe, dnevne aktivnosti i slično”.
Kao rezultate detoksikacijske prehrane ljudi često ističu povećanje energije, čišću kožu, poboljšanje probave, povećanje koncentracije i bolji izgled. Stoga je nutricionistica Mirela Marić s nama podijelila osnovne principe detoksikacije.
Za najbolje rezultate važno je dnevno nositi što više tekućine, (znatno smanjiti ili) potpuno prestati konzumirati kavu, alkohol i cigarete, jesti što više sirovog voća i povrća, unos soli svesti na minimum, izbjegavati hranu s visokim udjelom masnoće, kao i konzervirana i gotova industrijska jela. Veliko upozorenje odnosi se i na slatkiše, kolače i grickalice kojih ne bi trebalo biti u dnevnoj prehrani, dok je mliječne proizvode i sir također potrebno ograničiti. Zaslađene i gazirane napitke potpuno je potpuno izbaciti, a umjesto njih konzumirati biljne čajeve.
Tijekom čišćenja organizma ne preporuča se intenzivna fizička aktivnost, ali će vam zato opuštanje, meditacija, yoga i posjeti sauni biti veliki i važni saveznici.
Unos probiotika
Da je zdrava mikroflora ključna u održavanju zdravlja, već je naširoko poznato.. Dobre bakterije jačaju imunitet, štite organizam od infekcija i pomažu probavi.
“Pobrinite se stoga da redovito unosite probiotike – pijte probiotičke jogurte, jedite više fermentirane hrane, kao što su kiseli kupus, domaća zimnica i kefir. Dugotrajna konzumacija antibiotika i hrane koja uništava crijevnu floru, uništava ne samo loše, nego i dobre bakterije u našim crijevima. Zato je unos probiotika nakon dubinskog čišćenja organizma vrlo važan, jer će oni ubrzati uspavanu probavu, ali i ojačati obrambenu sposobnost organizma”, savjetuje Mirela Marić.
Mršavljenje ‘po mjeri’
Kada govorimo o mršavljenju ljudi često cijeli proces gubitka kilograma percipiraju kao period u kojem se gladuje ili pak posežu za popularnim internetskim dijetama. Međutim, to je u potpunosti krivo, pa čak i opasno za zdravlje, upozorava nutricionistica Mirela Marić.
“Proces mršavljenja puno je složeniji te osim same regulacije prehrane, zahtijeva i adekvatnu tjelesnu aktivnost. Prehrana čini čak 70% uspjeha, dok ne manje bitnih 30% čini tjelesna aktivnost”, naglasila je i dodala kako nije svaka dijeta dobra za svakoga.
“Svaki pojedinac je individua za sebe koja zahtjeva pristup koji se temelji na detaljnoj analizi sastava tijela i drugim laboratorijskim i antropometrijskim parametrima, nakon čega se sastavlja personalizirani plan prehrane s namirnicama koje u potpunosti odgovaraju pacijentu. Drugi važni korak je konstantni monitoring s redovitim kontrolama koje traju sve dok se ne dođe do postavljenog cilja te svakodnevna tjelovježba bez koje su rezultati teško održivi”, rekla je naša sugovornica.
Iako je tjelesna aktivnost vrlo širok pojam i različiti je ljudi različito doživljavaju, univerzalna preporuka glasila bi biti aktivan 2 do 3 puta tjedno, 30 do 60 minuta. Drugim riječima, to podrazumijeva svakodnevno žustro hodanje i minimalno 10.000 koraka.
Nakon svega navedenog, jasno je da trikovi i prečaci do vitke linije ne postoje i ne djeluju, ali uz disciplinu, korekciju prehrane, kvalitetne suplemente, dovoljnu hidrataciju organizma i primjerenu fizičku aktivnost – rezultati neće izostati!
