Ljeto i mršavljenje dva su pojma koja odlično idu ruku pod ruku. Ljeti zbog velikih vrućina imamo znatno manju potrebu za hranom, a teška i zasitna jela ni ne stižu do našeg jelovnika. Osim toga, priroda nas tijekom ljetnih mjeseci časti najslasnijim plodovima – kako voćem, tako i povrćem – koje možemo konzumirati sirove i na vrhuncu sezone. Nije li onda sjajno sve te prirodne preduvjete iskoristiti za zdravo mršavljenje?

Stoga je, rekli bismo, upravo početak lipnja pravi čas za usvajanje novih, zdravih prehrambenih navika koje će nam, kao vrlo dobrodošlu nuspojavu, donijeti i mršavljenje. Sve  o ljetnom mršavljenju ispitali smo zagrebačku nutricionisticu dr. sc. Mirelu Marić, voditeljicu Centra za regulaciju tjelesne težine Poliklinike Aviva.

Prije svega recimo da je pravilna prehrana jedan od ključnih načina brige za zdravlje, ali i ljepotu. A u našim krajevima, već stoljećima kao sinonim za zdravu prehranu slovi ona mediteranska. Upravo ona ima određeni postotak proteina, ugljikohidrata i masti (  15-20; 50; 25-30) koji zajedno predstavljaju bazu dobro balansirane  zdrave prehrane”, rekla nam je uvodno Mirela Marić.

Sezonski, svježe i raznoliko

“Jako je važan i sam način pripreme hrane koji uključuje kuhanje, pirjanje i pečenje. Dakle, poželjno je konzumirati što više voća i povrća, ali i laganih salata, piletine, puretine, ribe, svježe cijeđenih sokova i vode, kako bismo organizmu osigurali sve što mu je potrebno jer sama konzumacija voća i povrća nije dovoljna za balans u našem organizmu”, upozorila je naša sugovornica.

Mršavljenje nije gladovanje!

“Jedino pravo zdravo mršavljenje bez gladovanja i kasnije jo – jo efekta nemoguće  je postići bez pravilne i raznovrsne  prehrane. Za dugotrajan  rezultat, uz samu odluku da želimo promjenu, jako važan je i dobar odabir laboratorijske (testovi intolerancije na hranu, alergološki testovi i ostalo) i antropometrijske obrade te dijagnostike i stručno vodstvo čitavog tima – od nutricionista i liječnika pa do kineziologa i psihologa”, kaže Mirela Marić.

Naglasila je kako odabir različitih brzih radikalnih dijeta često daje kratkoročne rezultate i vraća nas na početak, a gotovo nikada ne vodi do cilja. “Jako je važno naglasiti da eksperimentiranje u prehrani može biti i opasno, teško i naporno za provesti na duge staze. Zato ja svojim klijentima i pacijentima uvijek prije svega savjetujem planiranje obroka“, rekla nam je ova stručnjakinja za mršavljenje.

Drugim riječima, dan je potrebno podijeliti na 5 obroka i odabrati ono što ćemo jesti ujutro, tijekom dana i navečer. Drugi dio planiranja odnosi se na količinu i odabir namirnica. “Jako je važno biti  praktičan i birati  sezonske i lokalne namirnice, ali na jelovniku jasno definirane poželjne i nepoželjne skupine namirnica”, kaže Mirela Marić.

Ona je pobornica stare izreke koja kaže kako je doručak prvi i najvažniji obrok u danu. “Jako je bitno započeti dan obrokom koji će nam dati energiju, pokrenuti metabolizam, obrokom koji će nas držati sitima nekoliko sati nakon buđenja. Nakon doručka kao i nakon ručka obavezno uvodimo međuobroke. Oni nam daju sitost tokom dana, drže metabolizam radnim i uz njih manje jedemo tijekom glavnih obroka”.

“Središnji dio prehrambenog dana svakako je ručak i kao takav ne može biti spojen s večerom u kasnim poslijepodnevnim satima”, savjetuje naša sugovornica. Stoga za ručak valja pojesti cjelovit obrok, sačinjen od mesa ili ribe s prilozima, a juha je uvijek dobrodošla. Uz glavno jelo svakako se preporuča i sezonska salata.

Iako postoji uvriježeno mišljenje kako je dobro preskočiti večeru, nutricionisti se s tim nikako ne slažu. “Večera nam je jako bitna i za taj obrok treba birati laganu proteinsku hranu – bijelo meso ili ribu, mliječne fermentirane proizvode, soju te povrće niskog glikemijskog indeksa, kao što su razne lisnate salate.

Bez alkohola i šećera

Izuzetno je važno, i to pogotovo u prvom dijelu  promjena prehrane, izbaciti alkohol te smanjiti dodavanje šećera u hranu  i pića. S druge strane, uputno je pojačati unos povrća, a umjesto slatkiša, birati voće i orašaste plodove. Ne smijemo zaboraviti ni na tekućinu – prije svega vodu i biljne čajeve.

Ljeti je to posebno bitno jer vodu gubimo i znojenjem pa ju je svakako potrebno nadoknaditi. Preporuča se dnevna konzumacija od dvije litre ili barem 8 čaša vode dnevno kako ne bismo dehidrirali i kako bismo u ravnoteži držali brojne tjelesne funkcije.

Personalizirano mršavljenje

Naša sugovornica upozorava da ono što vrijedi za nas, ne mora nužno vrijediti za neku drugu osobu koja živi i radi na drugi način – ima drugi posao, živi u drugom podneblj , ima ili nema fizičke aktivnosti, često putuje.

“Zbog toga nam je jako korisna dodatna  laboratorijska dijagnostika koja će nam otkriti u kakvom je stanju naš organizam i koje namirnice više ili manje podnosimo. Svima nam je poznat primjer intolerancije mlijeka i mliječnih proizvoda, pšenice i/ili  glutena koji ljudima znaju izazivati velike zdravstvene tegobe,  ali i dodatno nakupljanje kilograma”.

“Zdravim mršavljenjem, bez gladovanja i dobro izbalansiranom prehranom utječemo na gubitak masnog tkiva te tako smanjujemo rizik od nastanka srčanog i moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i drugih najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta. Zdravim kombinacijama namirnica i obrocima djelujemo povoljno na probavni i imunološki sustav, te smanjujemo upalne i degenerativne procese u organizmu”, zaključila je nutricionistica Mirela Marić.