Društvenim mrežama trenutačno kruži fora da je ovo period u kojem ćemo napokon saznati svačiju pravu boju kose! No, ako koristimo dermalne filere, sve je pod kontrolom.
Botox i fileri trenutno su najpopularniji anti-age tretmani. Jednostavnom aplikacijom ostvaruju izvrsne rezultate, stoga ni ne čudi da su posljednjih godina najtraženije metode pomlađivanja. No, što će se dogoditi s vašim licem kada jednom prestanete s ovim tretmanima?
Hijaluronska kiselina i botox
Nerijetko se javlja mišljenje da se jednom, kada botox i fileri popuste i odlučite prestati s ovim tretmanima, javljaju vrlo negativne posljedice poput naglog starenja lica, „razvučenih“ usana, pada tonusa…
Prije svega, treba objasniti kako funkcioniraju hijaluronski fileri, odnosno botox. Hijaluronska kiselina koja se nalazi u filerima prirodni je polisaharid. Njezino najvažnije svojstvo je sposobnost vezanja vode zbog čega se hijaluronska kiselina smatra čudotvornim oružjem u borbi protiv starenja kože. Hijaluronsku kiselinu proizvodi sama koža putem vezivnog tkiva, a vrlo važnu ulogu ima u hidrataciji i regeneraciji kože te je ključan čimbenik u održavanju njezine mladolikosti.
S godinama udio hijaluronske kiseline u tijelu opada, što posebice utječe na kožu koja tada počinje pokazivati znakove starenja. Primjenom filera nadomješta se hijaluronska kiselina, popunjavaju bore i volumen, redefiniraju crte lica i vraća osvježeni i pomlađeni izgled.
Botox je neurotoksin proizveden iz nekoliko sojeva bakterija roda Clostridium, dominantno iz bakterije Clostridium botulinum, a sintetiziran je u obliku proteina. Mimikom i opetovanim i dugotrajnim djelovanjem mišića, na pojedinim dijelovima lica javljaju se bore koje se s godinama produbljuju.
Botox djeluje tako da se veže na presinaptičke neurone i onemogućava oslobađanje neurotransmitera acetilkolina u neuro-muskularnu spojnicu, čime dolazi do relaksacije mišića. Onemogućujući mišićnu aktivnost i opuštajući mišiće, dolazi do smanjenja ili potpunog nestanka bora na licu.
Što se događa kada jednom prestanete s filerima i botoxom?
Poznavajući način djelovanja filera i botoxa, lakše je razumjeti što se zapravo događa jednom kada prestanete s tretmanima.
Filerima se u kožu unosi velika količina hijalurona. Apliciranjem filera potiče se stvaranje novog kolagena, a više kolagena znači i bolju elastičnost kože. Kada jednom prestanete s filerima, koža ne postaje „gora no ikad prije“. Fileri su biokompatibilni i biorazgradivi, stoga nakon nekog vremena samo „prestanu djelovati“, a posljedice koje za sobom ostavljaju svakako nisu one poput „naglo ostarjelog izgleda“.
Naime, nakon prestanka djelovanja, lice se ne vraća naglo u prijašnje stanje, već lagano prirodno gubi hijaluron, a poboljšana elastičnost kože svakako je dugotrajna pozitivna posljedica filera.
Dugotrajnom primjenom botoxa, mišići se „uspavljuju“ čime se onemogućuje produbljivanje bora, a svaki sljedeći put potrebna je manja doza (kao i kod filera). Istraživanje u kojem je jednoj grupi apliciran botox, a drugoj placebo, pokazalo je dugoročne pozitivne učinke: nakon dvije godine, kada je odavno nestala učinkovitost botoxa, u botox-grupi i dalje su obrve ispitanika bile značajno podignutije nego u placebo grupi.
Osim toga, nakon tretmana botoxom, stanje kože bilo je dugoročno bolje – poboljšana elastičnost i kolagen. Takvi su učinci dugotrajno pozitivni – „tretirana“ lica uvijek će starjeti sporije i izgledati mlađe nego što bi to bio slučaj da tretmani nisu napravljeni.
Dugotrajni pozitivni učinci
Čak su i istraživanja potvrdila da mišljenja o „razvučenim usnama“, naglo ostarjelom licu i negativnim nuspojavama nisu točna. Brojne studije provedene na ovu temu (mahom u Velikoj Britaniji, Americi i Europi) dokazuju da osobe koje koriste tretmane botoxa i filera imaju dugoročnu korist, zdraviju kožu i mladolik izgled, čak i nakon niza godina nakon što prestanu posjećivati ordinacije estetske medicine.
Neka istraživanja pokazala su da koža pregledana pod mikroskopom čak 5 godina nakon tretmana filerima ili botoxom i dalje izgleda zdravije, elastičnija je i s više kolagena nego ona kod osoba iste dobi koje nisu učinile niti jedan tretman.
