Tko su farmaceuti?

Često se, nažalost, događa da se na farmaceute gleda kao na prodavače, a ne kao na osobe koje su završile petogodišnji studij (deset semestara) farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, čiji  suvremeni pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske prakse u sustavu zdravstvene zaštite i osigurava izobrazbu zdravstvenog stručnjaka oboružanog najnovijim znanstvenim spoznajama.

Te su spoznaje povezane kako s lijekovima i suvremenim načinima liječenja, tako i s osposobljavanjem stručnjaka sposobnih za kritičko promišljanje, aktivno i trajno stjecanje znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima i razvijanje vještina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu.

Farmaceut je zdravstveni stručnjak u pogledu lijekova

Magistar farmacije, nakon odrađenog šestomjesečnog stručnog osposobljavanja za ljekarnike i položenog stručnog ispita, stječe licencu za samostalan rad u sustavu zdravstvene zaštite na za to predviđenim poslovima i zadacima.

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a uspješno položenim ispitom student završava studij te dobiva odobrenje za samostalan rad u struci. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u javnim i bolničkim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraživanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraživačkim institutima te u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije).

Farmaceuti su uz liječnike, medicinske sestre, tehničare te laborante na prvoj liniji borbe suzbijanja epidemije i svakodnevno su izloženi  koronavirusu.

Zašto su cijene maski i dezinficijensa porasle?

Neprimjerene su objave o epidemijskom profiterstvu ljekarni na zaradi od prodaje zaštitnih sredstava. Većina ljekarni nije imala izbora kod formiranja cijena zbog visokih nabavnih cijena maski i dezinficijensa od strane proizvođača.

Ljekarnička marža je fiksna i nepromijenjena već desetljećima, a u ovim uvjetima su ljekarne zbog povećanih nabavnih cijena nerijetko spuštale maržu na 10%, pa čak u pojedinim slučajevima i na minimalnu zakonski dopuštenu maržu od 2%, sve kako bi građanima u vrijeme epidemije osigurale što povoljniju krajnju cijenu zaštitnih sredstava.

Izdavanje lijekova

Za vrijeme trajanja epidemije COVID-19 virusa HZZO je iznimno dao dozvolu ljekarnama da, u slučaju da lijek koji je propisan na recept ne mogu nabaviti zbog opravdanog razloga, zamjene propisano pakiranje lijeka iste doze s istovrsnim lijekom koji je dostupan odmah pri prvom dolasku pacijenta u ljekarnu. Na taj način se smanjuje pritisak na cjelokupan lanac dostave do izdavanja lijekova, a pacijentima se omogućuje smanjenje dodatnih i ponavljanih socijalnih kontakata u zajednici.

Posljednjih dana putem određenih internetskih stranica i društvenih mreža dijele se navodi o mogućoj povezanosti ibuprofena i ostalih nesteroidnih protuupalnih lijekova s težim oblikom kliničke slike u oboljelih osoba inficiranih virusom COVID-19.

Trenutačno ne postoje znanstveni dokazi koji povezuju primjenu ibuprofena i pogoršanje bolesti COVID-19.

U ljekarni će znati ako kršite samoizolaciju

Kako je broj osoba kojima je određena samoizolacija svakim danom sve veći, s terena pristižu i saznanja da neki ljudi krše mjere samoizolacije te se slobodno kreću pa tako dolaze i u ljekarne i ugrožavaju i okolinu kojom hodaju kao i ljekarnike.

Radi se isključivo o izvanrednoj epidemiološkoj mjeri čija je jedina svrha sprečavanje širenja COVID-19 virusne bolesti za dobrobit sviju građana RH, a ne o obliku otežavanja i uskraćivanja zdravstvene zaštite. Ako se kod jednog ljekarnika potvrdi infekcija mora se zatvoriti cijela ljekarna,  što posljedično narušava dostupnost zdravstvene zaštite, poglavito u slabije naseljenim područjima.

Stoga je osnovna intencija ove mjere što je više moguće zaštititi ljekarnike, spriječiti zatvaranje ljekarni i pomoći zajednici u suzbijanju zaraze. Podizanjem svijesti o važnosti samoizolacije podižemo i svijest o tome koliko je važno da svi građani daju doprinos u suzbijanju epidemije.

U slučaju kršenja samoizolacije, na temelju Zakona o državnom inspektoratu (članak 127.) sanitarni inspektori Državnog inspektorata izdat će Prekršajni nalog na iznos od 8.000,00 kuna svakoj osobi koja se ne pridržava Rješenja o samoizolaciji. Svako sljedeće kršenje samoizolacije kažnjava se s 30.000, 60.000 pa 120.000 kuna.

10 mjera kojih se morate pridržavati ako ste u samoizolaciji

1. Nije dozvoljeno izlaziti iz kuće
2. Svakodnevno kontaktirajte nadležnog epidemiologa
3. Mjerite tjelesnu temperaturu ujutro i navečer
4. Obratite pažnju na pojavu simptoma respiratorne infekcije (temperatura, kašalj, otežano disanje…)
5. Redovito perite ruke sapunom ili koristite hidroalkoholnu otopinu
6. Redovito čistite i dezinficirajte predmete i površine u prostorijama gdje boravite
7. Redovito provjetravajte prostoriju
8. Koristite zasebnu posteljinu, ručnike i pribor za jelo
9. Osigurajte odvojenu sobu i odvojeno koristite kupaonicu
10. U slučaju potrebe za odlaskom u zdravstvenu ustanovu prethodno se javite telefonom liječniku obiteljske medicine

S obzirom na to da su zdravstveni djelatnici (ljekarnici, liječnici, medicinske sestre i tehničari te laboranti) na prvoj liniji borbe suzbijanja epidemije, cilj je upravo njima pružiti podršku u suzbijanju sindroma sagorijevanja, nošenju s anksioznošću od moguće zaraze s obzirom na svakodnevnu izloženost koronavirusu.

Tko je ugroženiji, muškarci ili žene?

Prema navodima SZO-a, muškarci puno češće obolijevaju od SARS-CoV-virusa nego žene. Stopa smrtnosti u Kini je među muškarcima sredinom veljače bila 2,8 posto, a među ženama 1,7 posto. Slični odnosi su bili i 2003. kada je izbila epidemija SARS-a u Hong Kongu. Pa i normalna sezonska gripa teže pogađa muškarce nego žene. Imunološki sistem žena je otporniji. Za to je odgovoran prije svega hormon estrogen koji potiče rad imunološkog sistema i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški hormon testosteron pak blokira imunološki sistem. Osim toga, postoje i „genetski razlozi kako je to za DW rekao molekularni biolog Thomas Pietschmann.

On kaže da su imunološko relevantni geni, „koji su odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti, kodirani na X-kromosomu“. Pošto žene imaju dva X-kromosoma, a muškarci samo jedan, tu je prednost na strani žena. Pored genetskih predispozicija, bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena. U Kini, na primjer, puši oko 52 posto svih muškaraca, dok ni tri posto žena – ne puši. A pluća narušena pušenjem su osjetljivija na virus.

Statistika

 Kada tijekom inkubacije osoba postaje infektivna? Vjerojatno i prije pojave simptoma.

 80% oboljelih razvije blagu kliničku sliku

 20% oboljelih zahtijeva hospitalizaciju

Kakve bi maske trebale biti

Maske od platna u normalnim okolnostima se proizvode od kirurškog platna.

Kakve bi maske trebale biti:

• kirurško platno,
• iz robusnog pamuka,
• perivo i autoklavibilno.

Nažalost u ovakvim uvjetima se putem raznih distribucijskih kanala nude maske bez odgovarajućeg certifikata po nerazumno visokim nabavnim cijenama za što nisu krive niti ljekarne niti ljekarnici već proizvođači i distributeri koji ih prodaju po visokim nabavnim cijenama.

Kirurška zaštitna maska napravljena je od mikrovlakana i nanovlakana polimera i zaustavlja prolaz kapljicama. Maska mora prekriti područje od korijena nosa do ispod brade. Ukoliko maska nije postavljena od korijena nosa do ispod brade, neće vam pružiti adekvatnu zaštitu.

Kirurška zaštitna maska otporna je na tekućinu, pruža zaštitu od velikih kapljica i prskanja. Štiti okolinu od respiratornih emisija osobe koja je nosi, ali ne pruža pouzdanu razinu zaštite od udisanja malih čestica u zraku. Kirurške zaštitne maske su jednokratne i trebalo bi ih mijenjati svakih nekoliko sati.