Opinion lideri u estetskoj medicini: Dr. Nevia Delalle 

Već nakon kratkog razgovora s dr. Neviom Delalle, vlasnicom Poliklinike Dermalife, jasno vam je kako estetika za nju nije ni površna niti uniformirana. Njezino poimanje ljepote proizlazi iz znanja, iskustva, karaktera i osjećaja za mjeru. Dok se u realnosti (virtualnoj i opipljivoj) lice često promatra kao projekt, ona ga vidi kao priču – osobnu, jedinstvenu i vrijednu pažnje. Taj pristup ne samo da gradi povjerenje, već definira cijelu njezinu karijeru.

Više od medicine

Formalna edukacija dr. Delalle impresivna je i raznolika: dermatovenerologija, podvodna medicina, fiziologija, imunobiologija, anti-ageing edukacije diljem Europe. No iza svega stoji radoznalost koja ne miruje i težnja da razumije čovjeka kao cjelinu. Spoj znanstvene podloge i estetske intuicije čini njezin rad preciznim, ali nikada mehaničkim. Za nju medicina nije set procedura, već živa praksa koja se mijenja zajedno s pacijentom.

Ovaj intervju upravo zato nije samo o tretmanima, protokolima i trendovima. Ovo je razgovor o profesionalnim prekretnicama, mentorima koji su obilježili njezin put, o strastima i fiziologiji kože, ali i o odgovornosti opinion lidera u eri viralne ljepote. S dr. Neviom Delalle zaronili smo dublje, doslovce i metaforički, kako bismo otkrili što stoji iza lica jedne od najutjecajnijih figura estetske dermatologije u regiji.

Što vas je na početku profesionalnog puta najviše privuklo dermatovenerologiji, s obzirom na to da ste imali doticaj i s drugim granama medicine?

Prvenstveno me zanimala kirurgija ili bolje rečeno sve specijalizacije u kojima je kreativnost dolazila do izražaja. Kreativnost, modeliranje, a s tim i estetika bili su dio moje osobnosti. Da sam na vrijeme zavoljela matematiku i fiziku, sigurno bih bila arhitektica, ali kako se to nije dogodilo, upisala sam medicinski fakultet. Potom sam sistemom eliminacije došla do dermatologije, i to mi je bila jedna od najboljih odluka u životu, tim više što sam pri kraju specijalizacije krenula i na edukaciju iz estetske medicine, a to je odredilo i moj daljnji put.

Kako su poslijediplomski studiji iz podvodne medicine te fiziologije i imunobiologije utjecali na način na koji danas gledate na kožu kao organ i na starenje kože?

Podvodna medicina, odnosno medicina ronjenja, bila je moj prvi izbor nakon završenog studija, dakle puno prije početka specijalizacije. Htjela sam upotpuniti znanje kako bih mogla opuštenije i spremnije uživati u podvodnom svijetu koji obožavam. Ronjenje je predivan sport pun izazova i opasnosti, ali istovremeno moja velika strast. Rekla bih da to mogu istinski razumjeti samo osobe koje dijele tu ljubav. Danas s odmakom mogu reći da je moj podvodni svijet odgovoran za promišljanje o ljepoti i sigurna sam da usporava procese starenja. Sva znanja se mogu primijeniti, a ja ih nesebično dijelim kako s kolegama tako i s pacijentima.

Tijekom specijalizacije imali ste izvrsne mentore, što smatrate ključnim što ste iz tog razdoblja ponijeli u vlastitu praksu?

Prva mentorica, primarius Oremović, je uočila moju manualnu spretnost i vrlo rano mi je omogućila i poticala me na samostalan rad. To je najvažnije, da vam netko kome vjerujete dopusti raditi. Imala sam odlične mentore i na torakalnoj kirurgiji KB-a Sestre Milosrdnice. Tamo sam operirala sve ono što je njima bilo prejednostavno, a to su madeži, ateromi i ostale izrasline na koži pa sam i taj dio rano savladala. Nakon specijalizacije sam po raznim gradovima Europe upoznala vrhunske stručnjake različitih specijalnosti i nastavila brusiti znanje. Na kraju sam razvila neki svoj potpuno drugačiji način rada. Mogu reći da sam imala sreću učiti od najboljih, a pritom me nitko nije kočio nego poticao u daljnjem razvoju.

Kada odlučujete između niza dostupnih tehnologija i minimalno invazivnih postupaka, koji su vam kriteriji najvažniji da biste procijenili što je za pacijenta “prava mjera”?

Prava mjera je dobar rezultat, izvrsnost i na kraju zadovoljan pacijent. Nikada unaprijed ne odlučujem i nisam sklona takozvanim paketima postupaka jer me to uvijek podsjeća na akcije u supermarketima. Rad s pacijentima je dugoročan proces koji je u konačnici promjenjiv. I ako sam nešto mislila na početku, ne mora značiti da ću to misliti nakon mjesec dana. Ponekad neki postupak ne poluči rezultat koji sam očekivala pa se odlučim za neki drugi pristup ili već nakon prvog imamo fantastičan rezultat, ali ipak odaberem nešto drugo za nastavak. Bez obzira na tijek, pacijent mora biti zadovoljan nakon izlaska iz ordinacije. 

Kako pristupate upravljanju očekivanjima i edukaciji pacijenata u eri filtera, hypea i viralnih “instant” rješenja?

Vrlo jednostavno, razgovorom. Svoj postupak i odluku mogu objasniti. Jednako tako, svaku nerealnu želju mogu pobiti činjenicama koje su zasnovane na znanosti. Bilo bi žalosno da nakon toliko provedenih godina educirajući se i čitajući ne mogu faktima nadmašiti nerealna očekivanja nastala pod utjecajem tehnologije (filtera) ili nedovoljno educiranih influencera. Instant rješenja rijetko prihvaćam osim u hitnim situacijama, ali i tada naglasim da u konačnici neće biti zadovoljni ako se ne uhvatimo u koštac s uzrocima. Hype je uvijek povezan s marketingom i prihvaćam potencijalni trend samo ako ima smisla. Najčešće su to dobro poznate metode izvučene iz ormara, ali u novom ruhu i novog imena. Važno mi je da to moji pacijenti znaju.

Što držite profesionalnom odgovornošću opinion leadera prema struci i javnosti kada uvodi nove trendove ili protokole?

Prije svega, nikada ne govorim o novim tehnologijama i protokolima ako čvrsto ne stojim iza njih. Tijekom karijere sam više toga odbila nego što sam prihvatila. A kada prihvatim tu ulogu, iza toga stoje rezultati. Rijetko kada govorim o samom proizvodu, govorim o fiziologiji i patofiziologiji u čijoj službi je neka tehnologija bazirana na energiji ili neki kemijski proces koji potiče kožu na regeneraciju. Dakle, odgovornost je velika, a bazirana je na istini, znanju i rezultatima.

Koje postupke najradije radite i zašto, gledano kroz stručne izazove, dugoročni učinak i osjećaj za estetiku?

Teško mi je odgovoriti što mi je najdraže jer uvijek kombiniram više različitih postupaka kroz dulje vrijeme. Kada se jednom koža dovede u odgovarajuće stanje, onda ju je lakše održavati metodama koje su brze i jednostavne, poput skinboostera. Osim toga obožavam biostimulatore i tu prednjači PLLA – Sculptra.

Kako danas definirate standard kvalitete i sigurnosti zahvata u estetici, što je za vas “crvena linija” koju ne prelazite?

Kvaliteta i sigurnost moraju biti pod istim nazivnikom. Nikada ne prelazim crvenu liniju iza koje potencijalno nakon nekog vremena mogu nastati komplikacije. Ovdje isključivo mislim na nove metode koje su još uvijek u znanstvenim studijama nedorečene i tek vrijeme i istraživanja mogu donijeti odgovore.

Koliko je važna suradnja s drugim specijalnostima (estetska kirurgija, endokrinologija, ginekologija, onkologija) u postizanju estetski, ali i medicinski optimalnog rezultata?

Estetska medicina je multidisciplinarna i suradnja s navedenim specijalnostima je više nego nužna. To sam shvatila na početku svog poslijediplomskog obrazovanja jer su katedru vodili endokrinolozi, a potom se uključivali i liječnici drugih specijalnosti poput ginekologa, ali i psiholozi i nutricionisti. Na kraju tek dolaze dermatolozi i estetski kirurzi kao šlag. Ali ako ispod šlaga nema ničega, ni njihov rezultat neće biti dobar.

Kako će, prema vašemu mišljenju, personalizacija, regenerativna medicina i digitalni alati (npr. AI u dijagnostici i planiranju) promijeniti estetiku u sljedećih 5-10 godina?

Teško mogu predvidjeti dokud će sve to ići, ali će se svakako promijeniti puno toga. Personalizacija je zanimljiva, ali samo ako govorimo o genski uvjetovanim postupcima. Ako je riječ o unošenju nasumičnih podataka i korištenju AI, onda još uvijek više vjerujem osobnoj procijeni temeljem iskustva i znanstvenih činjenica. Regenerativna medicina je već jako prisutna u svim segmentima estetike i smatram je jedinim ispravnim smjerom kretanja u budućnost. Kada se svi digitalni alati, uključujući AI, dobro inkorporiraju i budu u rukama stručnjaka te se isključi mogućnost zloupotrebe, samo će nebo biti granica. 

Gdje danas najviše “brusite” znanje, koje formate učenja i razmjene iskustava smatrate najproduktivnijima za realnu praksu?

Moram biti iskrena i reći da znanje brusim gdje god stignem. Čitam, istražujem, slušam, razgovaram s kolegama, pitam kada nešto ne znam. Svako moje predavanje iziskuje neko novo istraživanje i sa svakog kongresa dođem s barem jednim novim detaljem koji može promijeniti nešto na bolje. Iskustvo je ipak neprocjenjivo. Nakon toliko velikog broja pacijenata mogu reći da su me oni mnogočemu naučili.

Kao liječnica koju se u struci sluša i poziva na kongrese, koje biste izazove u estetskoj medicini danas izdvojili kao one na kojima opinion leaderi trebaju zajednički raditi?

Da zajedno i na siguran način uvedemo brojne regenerativne metode koje će djelovati na uzrok, a ne na posljedicu. Veliki izazov su brojni i novi i stari biostimulatori, signalne stanice, polinukleotidi i egzosomi o kojima zapravo znamo jako malo u odnosu na sve što mogu napraviti u svim segmentima, a ne samo u estetici. To je budućnost i izazov.

Koji je vaš profesionalni cilj u idućem razdoblju i po kojim indikatorima ćete znati da ste ga doista ostvarili?

Mislim da će 2026.godina biti velika profesionalna prekretnica za mene. Jako se tome veselim, ali vam još neću ništa otkriti. A za dvije godine ću vam reći jesam li ispunila svoja očekivanja.