Poznata nutricionistica otkriva rješenje: kako nakon 50-e zaustaviti nakupljanje masnoće na trbuhu

Ulazak u pedesete mnogima dođe kao trenutak iznenađenja. Ono što je do jučer “palilo” – dvije šetnje tjedno, pokoji preskočeni obrok ili malo stroža dijeta prije ljeta – odjednom više ne funkcionira. Tjelesna vaga možda pokazuje isto, ali odraz u ogledalu priča drugu priču.

Kad “stare metode” više ne vrijede

Dio frustracije dolazi iz činjenice da žene ne rade ništa bitno drukčije nego u četrdesetima, ali tijelo se ponaša kao da ima vlastitu agendu. Ono što je prije pomagalo da ostanete u formi – manje kruha, pokoji dan na salatama, čak i pojačana tjelovježba – sada ima tek polovičan učinak. Čini se kao da je organizam pritisnuo reset i promijenio pravila igre, a vi tek trebate naučiti nova.

I dok se često govori o “kritičnim zonama” i frustraciji zbog trbuha koji se uporno ne povlači, problem je zapravo puno širi. Masno tkivo u predjelu abdomena postaje i zdravstveni rizik – povezuje se s upalama, inzulinskom rezistencijom i kardiovaskularnim bolestima. Drugim riječima, nije stvar samo u tome kako traperice stoje, nego i u tome koliko zdravo ćete u njima koračati kroz sljedeće desetljeće.

Kako uopće pristupiti prehrani u tom životnom razdoblju? Treba li se odreći ugljikohidrata, postati strogi pobornik povremenog posta ili jednostavno naučiti bolje tempirati obroke? Kako razlikovati pametne navike od trendova koji samo zbunjuju? Upravo o tim pitanjima razgovarali smo s

Zašto se masno tkivo nakon 50-e češće nakuplja baš u području trbuha?

Nakon menopauze, pad estrogena doslovno mijenja oblik tijela. Dok su ranije masne stanice bile sklonije nakupljanju na bedrima i bokovima, u ovom razdoblju masnoća se „seli“ na trbuh. U praksi žene često primijete da im se unatoč istoj prehrani i aktivnosti – trbuh povećava. To nije iluzija, već posljedica hormonalne promjene, smanjenja osjetljivosti na inzulin i promjena u crijevnoj mikrobioti. Upravo ta trbušna masnoća je metabolički aktivna i dodatno potiče upalu, pa je važno gledati na nju i kao na zdravstveni, a ne samo estetski izazov.
 
Koje prehrambene navike najviše pridonose gomilanju masnoće na trbuhu u menopauzi?

U radu sa ženama najčešće vidim dva obrasca: ili preskakanje obroka tijekom dana i onda obilna večera, ili stalno „grickanje“ između obroka. Oba scenarija vode do viška energije koji se lako skladišti u području trbuha. Posebno su problematični skriveni šećeri iz napitaka i pekarskih proizvoda, kao i pretjerano oslanjanje na zdrave, ali energetski guste namirnice (poput orašastih plodova ili maslinovog ulja) u prevelikim količinama. Još jedan faktor koji često zanemarujemo je vrijeme obroka – žene koje kasno navečer konzumiraju veće porcije gotovo uvijek imaju izraženije nakupljanje masnoće u području abdomena.

Treba li smanjiti unos ugljikohidrata, ili je važnije paziti na kvalitetu namirnica i raspored obroka?

Ovdje uvijek inzistiram na individualnom pristupu. Neke žene imaju izraženiju inzulinsku rezistenciju i njima zaista pomaže smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata. Ali potpuno izbacivanje ugljikohidrata dugoročno rijetko donosi dobro – često rezultira umorom, promjenama raspoloženja i napadima gladi. Ono što se pokazuje najkorisnijim je pametno tempiranje – primjerice, škrobne namirnice bolje je konzumirati nakon tjelesne aktivnosti, kad ih tijelo učinkovitije troši. Ključ je u tome da se ne gleda samo „koliko“, nego i kada i u kojem obliku.

Preporučujete li povremeni post ili druge specifične režime prehrane ženama u 50-ima?

Kraći oblici povremenog posta mogu biti jako korisni, ali uvijek u mjeri i u skladu s osobom. Kod mnogih žena dobar rezultat daje produženi noćni post od 12 do 14 sati, što znači da jednostavno ranije završe s večerom i izbjegnu kasne zalogaje. Time se regulira inzulin, probava se odmara i tijelo lakše poseže za masnim rezervama. Stroži režimi, poput 16 sati posta, kod nekih žena mogu pogoršati simptome menopauze (nesanica, valunzi, umor), pa ih ne preporučujem univerzalno. Uvijek naglašavam da cilj nije odricanje niti kazna, već stvaranje prehrambenog ritma koji pomaže hormonskoj ravnoteži, energiji i kvaliteti života.

Naslovna fotografija: FreePik