Dermatolog otkriva kako stres utječe na nastanak i pogoršanje akni

Ubrzan tempo života naučio nas je živjeti sa stresom kao da je sastavni dio svakodnevice. No iako smo se mentalno prilagodili modernom načinu života, naše tijelo funkcionira po istim biološkim principima kao i prije stotinjak godina. Tijelo ne razlikuje stvarnu opasnost od psihološkog pritiska, već na stres reagira jednako, odnosno lučenjem hormona koji pripremaju organizam na obranu. Kada se taj odgovor aktivira prečesto ili predugo, posljedice se neminovno počinju pojavljivati.

Zanimljivo je da koža vrlo često reagira na stres brže nego mi sami. Dok stres doživljavamo kao mentalno stanje, tijelo ga prepoznaje kao fizički izazov i odgovara nizom hormonskih promjena. Te promjene mogu utjecati na rad lojnih žlijezda, ravnotežu kože i pojavu akni, čak i kod osoba koje s njima ranije nisu imale izraženih problema.

Kako bi se potaknulo odgovorno ponašanje prema zdravlju kože i omogućio lakši pristup stručnim savjetima, portal Estetica.hr i ove je godine pokrenuo inicijativu #PokažiSe, u sklopu koje 40 poliklinika diljem Hrvatske nudi besplatne dermatološke preglede. Cilj inicijative je educirati, prevenirati i ohrabriti ljude da se na vrijeme obrate stručnjacima, prije nego što akne ostave trajne posljedice.

Generalni pokrovitelji akcije #pokazise su brendovi La Roche – Posay, Avène, Advanced Nutrition Programme™, Ducray i Skintegra.

Svoj termin za besplatan pregled akni rezervirajte OVDJE.

Nije slučajno da se akne često pogoršavaju u razdobljima emocionalnog pritiska, poslovnih rokova ili životnih promjena. Sve više istraživanja pokazuje da stres ne djeluje samo „iznutra“, već se vrlo konkretno odražava na kožu. Nažalost, na načine koje često ne povezujemo s njegovim stvarnim uzrokom. Kako bismo bolje razumjeli tu povezanost, razgovarali smo s dermatologom dr. Domagojem Ćužićem iz Zdravstvenog centra Histria Medic.

„Kod stresa dolazi do pojačanog lučenja hormona kortizola i androgenih hormona, koji potiču lojne žlijezde na pojačano lučenje sebuma. Zbog toga dolazi do začepljenja pora i folikula dlake“, objašnjava dr. Ćužić.

“Kada se proizvodnja sebuma poveća, koža postaje sklonija nepravilnostima. U tom trenutku ulogu preuzima bakterija Propionibacterium acnes. Ona je inače prirodni stanovnik naše kože. U stresnim uvjetima ona razgrađuje višak sebuma, što dovodi do upalnih procesa, odnosno prištića” tvrdi.

Kako se liječe akne uzrokovane stresom?

Pristup terapiji uvijek ovisi o težini i obliku akni, no u većini slučajeva započinje se lokalnom terapijom. Kako navodi dr. Ćužić, najčešće se koriste pripravci koji djeluju izravno na uzrok problema. „U terapiji akni primjenjujemo lokalne pripravke na bazi salicilne kiseline, benzoil peroksida, retinola i retinoida poput adapalena, tretinoina i tazarotena, kao i azelaičnu kiselinu te antibiotske losione, primjerice klindamicin”.

Svaki od ovih sastojaka ima specifičnu ulogu. Salicilna kiselina pomaže u pročišćavanju pora i smanjenju začepljenja. Benzoil peroksid djeluje antibakterijski i protuupalno. Retinoidi reguliraju obnovu stanica i sprječavaju nakupljanje mrtvog sloja kože. Kod težih, upalnih oblika akni koje mogu ostaviti ožiljke, lokalna terapija često nije dovoljna. Tada se, prema riječima dermatologa, uvodi sistemska terapija.

“Kod jače upalnih akni koje mogu dovesti do stvaranja ožiljaka primjenjuje se sistemska terapija, poput oralnih retinoida (izotretinoin), sistemskih antibiotika iz skupine tetraciklina ili hormonske terapije, odnosno oralnih kontraceptiva kod žena” tvrdi.

Zašto je važno adresirati stres, a ne samo kožu?

Iako pravilna terapija može znatno poboljšati stanje kože, važno je naglasiti da bez smanjenja stresnih okidača rezultati često izostaju ili su kratkotrajni. Drugim riječima, kožu je moguće privremeno smiriti, ali ako se tijelo neprestano nalazi u stanju povišene napetosti, upalni procesi se mogu vratiti. Zato dermatolozi sve češće naglašavaju važnost šireg pristupa.

„Preporučuje se smanjenje stresa na najmanju moguću mjeru, bilo kroz sportske aktivnosti, šetnje ili druge oblike relaksacije, koji mogu pomoći u smanjenju stresnih akni. Također, što ranije se javiti dermatologu kako bi se dobile adekvatne preporuke za prevenciju i liječenje stresnih akni“, zaključuje dr. Ćužić.