Prof. Gjurić: kirurg koji dokazuje da svaki nos može biti savršen. Donosimo sjajne primjere ‘prije’ i ‘poslije’

Jedno je kad vam netko kaže da imate “karakteran” nos, sasvim drugo kad zbog tog istog nosa ne možete normalno disati, spavati ni izreći rečenicu, a da ne zvučite kao da ste zauvijek prehlađeni. A treće, nimalo zanemarivo, jest da vas taj nos, makar simbolično, oblikuje više nego što biste to željeli priznati. Ne nužno zato što je kriv, zadebljan, grbav ili prćast, nego zato što se nalazi točno ondje gdje je lice najosjetljivije na tuđe poglede: u sredini.

Kad disanje postane napor

O kirurškim zahvatima na nosu danas se govori često i otvoreno, ali to ne znači da smo se odmakli od binarnih okvira: estetski ili funkcionalni. Kao da je moguće odlučivati između estetike i funkcije kad je riječ o nosu – organu koji istodobno diše, miriše, rezonira i oblikuje dojam cijelog lica. Zato je septorinoplastika, operacija koja u istom zahvatu rješava i estetske i funkcionalne probleme, tema koja definitivno zaslužuje pozornost.

Kada se govori o operaciji nosa, prva i često najpogrešnija pretpostavka jest da je riječ o “hiru”. Problem s disanjem, a to uključuje devijaciju septuma, uvećane nosne školjke, kronične upale sinusa, pa i “tanke” živce zbog konstantnog hrkanja, nije hirovit nego iscrpljujući. Ljudi se odlučuju na operaciju jer žele ponovno disati kako treba.

Estetski zahvat koji ima smisla

“Poremećaji disanja kroz nos mijenjaju sve, od kvalitete sna do razine energije tijekom dana. Kad ne dišete dobro, ne spavate dobro. Kad ne spavate dobro, sve pati – koncentracija, raspoloženje, čak i imunitet. Kod mnogih pacijenata tek nakon operacije vidim koliko su se zapravo prilagodili lošem stanju i zaboravili kako izgleda slobodno disati”, objašnjava prof. dr. sc. Mislav Gjurić iz zagrebačke Poliklinike Sinteza, iza kojega je više od 7000 operacija nosa. 

A kad se već “ulazi” u nos, nije loše iskoristiti trenutak za još jednu stvar: pogledati kako taj nos izgleda. Jer iako je istina da ljepota dolazi iznutra, kod nosa je često problem baš to – ono iznutra. Zakrivljeni septum može stvoriti nos koji djeluje iskrivljeno, nesimetrično ili predugo, čak i ako osoba nikad nije imala traumu. Upravo zato operacije koje kombiniraju estetsku i funkcionalnu komponentu imaju toliko smisla: jednom kad se anatomija posloži, logično je da je estetika prati.

Kompleksni zahvati traže iskustvo

U zagrebačkoj Poliklinici Sinteza, prof. dr. sc. Mislav Gjurić zna sve o nosovima. I o ljudima. U više od trideset godina kirurške prakse, operirao je sve – od kompleksnih tumora baze lubanje do krajnje kompliciranih slučajeva rinoplastike, uključujući i one neslavne reoperacije kad pacijent dolazi “popraviti” ono što je već jednom kirurški “riješeno”.

“Revizijska rinoplastika je složenija od bilo koje druge estetske operacije lica. To nije klasičan zahvat u kojem kirurg počinje s netaknutom anatomijom, već intervencija u kojoj najprije treba shvatiti što je već učinjeno i u kojoj mjeri je to ograničilo nove mogućnosti. Često radim s ožiljnim tkivom, reduciranom hrskavicom, izmijenjenim planovima nosa… a tu je i emocionalni aspekt. Pacijent dolazi s iskustvom koje je često bilo razočaravajuće. U takvom zahvatu jednako važnu ulogu imaju skalpel i povjerenje”, govori dr. Gjurić.

Zahvaljujući tzv. endonazalnom pristupu, većina rinoplastika koje prof. Gjurić izvodi obavljaju se bez vanjskih rezova, što u startu eliminira jednu od najčešćih briga pacijenata – vidljivost zahvata. No postoje situacije, osobito kod korekcije vrška nosa ili kod revizijskih zahvata, kada je otvorena metoda nužna. To nije slabost tehnike, nego odraz realnosti: neki nosovi jednostavno zahtijevaju više prostora za rad.

“Otvoreni pristup ne znači lošiju ili agresivniju metodu, riječ je jednostavno o tehnici koja omogućuje veću preciznost kada su u pitanju kompleksne deformacije. U estetskoj kirurgiji nosa ne postoji jedno ‘idealno’ rješenje. Sve ovisi o strukturi hrskavice, debljini kože, simetriji lica, pa čak i osobnosti pacijenta. Cilj nije napraviti savršen nos prema estetskom kanonu, već nos koji funkcionira, odgovara vašoj fizionomiji i koji vas ne definira nego nadopunjuje”, ističe dr. Gjurić.

Vizualizacija bez filtera

Jedan od alata koji konzultacije kod dr. Gjurića čini posebno transparentnima jest uređaj VECTRA® H2, sofisticirani sustav za 3D snimanje koji omogućuje pacijentici da vidi potencijalni ishod operacije – ne kroz filtere, već na vlastitom licu. On pomaže u usklađivanju očekivanja, ali i u rušenju nerealnih predodžbi. Jer fotografija iz željenog kuta s tuđeg Instagrama nije isto što i simulacija na vlastitom profilu lica. Što prije to shvatite, manja je šansa za postoperativna razočaranja.

“Vectra je izvrstan alat jer omogućuje pacijentu da shvati što je realno moguće. Ne prikazuje fantaziju, već scenarij unutar granica kirurgije. Ljudi često prvi put u tom trenutku vide svoje lice objektivno, bez iluzije. A kad se pacijent i ja uskladimo oko cilja, rezultat je predvidljiviji, oporavak mirniji i povjerenje čvršće”, pojašnjava prof. Gjurić.

Iskustvo iz prve ruke

Da se ne radi samo o teoretskim prednostima, potvrđuju pacijenti iz različitih svjetova. Influencerica Klaudija Kelemović zahvat je dokumentirala javno, pokazavši da je kombinacija estetike i funkcionalnosti optimalan izbor.

“Jako sam zadovoljna rezultatom i oporavkom koji je bio brz. U tjedan dana nestali su mi podljevi jer smo radili Piezo tehniku koja je vrlo lagana za kosti lica tako da nemate velike modrice nakon operacije. Prošlo je šest mjeseci, nos je dosta splasnuo i odlično dišem. Sama operacija i oporavak su bili odlični jer je doktor vrlo stručan, ugodan i sve je lijepo objasnio prije operacije, a nakon toga se osoblje Poliklinike Sinteza pobrinulo da sve teče glatko”, pohvalila se Klaudija na društvenim mrežama.

Brz oporavak o kojemu govori, bez klasičnih podljeva i neugodne tamponade, u velikoj mjeri može zahvaliti upravo Piezo tehnologiji koja omogućuje doslovno milimetarsku preciznost bez klasičnog “lomljenja” nosnih kostiju. Za razliku od tradicionalnih instrumenata, Piezo koristi ultrazvučne mikrovibracije koje selektivno režu kost, pritom štedeći meka tkiva i krvne žile. To ne samo da smanjuje traumatski učinak operacije, već značajno ubrzava oporavak. Otok je manji, modrice su blaže ili ih uopće nema, a nos već nakon desetak dana počinje poprimati prirodan izgled, što je ranije bilo gotovo nezamislivo.

“Klaudiji smo u jednoj operaciji riješili i devijaciju septuma, koja joj je otežavala disanje, i estetske nepravilnosti na nosu. Konkretno, imala je blagu grbicu i prošireni vršak. Za uklanjanje grbice koristili smo Piezo ultrazvučni nož jer on omogućuje iznimnu preciznost bez oštećenja okolnog tkiva. Vršak nosa, s druge strane, korigirali smo ručno, posebnim tehnikama oblikovanja i šivanja hrskavice”, objašnjava naš sugovornik.

Uspjeh (ni)je u savršenstvu

Oporavak nakon rinoplastike mnogi zamišljaju kao dugi period oteklina, podljeva i nemogućnosti disanja, ali modernim tehnikama to više nije pravilo. Piezo ultrazvučna tehnologija, precizni endonazalni pristup i iskustvo kirurga smanjuju traumu tkiva i ubrzavaju zacjeljivanje.

“U više od 90 posto slučajeva ne koristim tamponadu. Pacijent diše odmah nakon operacije, a to im doslovno promijeni percepciju cijelog iskustva. Oteklina i modrice se u najvećem broju slučajeva povuku u roku od desetak dana, a povratak svakodnevnim aktivnostima moguć je već nakon dva tjedna. Konačni rezultat formira se kroz šest do dvanaest mjeseci, ali najvažnije – osjećaj slobodnog disanja osjeti se odmah”, kaže dr. Gjurić i dodaje kako operacija nosa nije samo promjena oblika nego promjena percepcije, i vanjske i unutarnje . 

“Kada se vrati funkcija disanja, vraća se lakoća, a kada se postigne sklad lica, vraća se samopouzdanje. Uspjeh nije u savršenstvu, nego u tome da pacijent napokon prepozna sebe u ogledalu i udahne bez napora”, zaključuje prof. dr. sc. Mislav Gjurić.

Na konzultacije kod prof. dr. sc. Mislava Gjurića u Poliklinici Sinteza možete se naručiti OVDJE ili pozivom na broj 01/5005-970.

Naslovna foto: Pinterest