Trebate li izbjegavati SPF ako imate akne?

„Ne stavljam SPF jer mi začepi pore.“ „Od kreme sa zaštitnim faktorom uvijek dobijem prištiće.“ Ako imate masnu ili aknama sklonu kožu, velike su šanse da ste barem jednom čuli, ili izgovorili, neku od ovih rečenica. Strah da će SPF pogoršati stanje kože toliko je raširen da mnogi radije riskiraju oštećenja od sunca nego potencijalni novi prištić. No, je li problem doista u samoj zaštiti od sunca ili u pogrešnom odabiru formule?

Problematična koža i sunce imaju složen odnos. Na prvi (iznimno kratki) pogled, sunce doista može djelovati „blagotvorno“. UV zračenje lagano isušuje površinu kože, pa se upalne lezije privremeno smanjuju. Ipak, taj efekt je varljiv i kratkotrajan. UV zrake potiču zadebljanje rožnatog sloja kože (tzv. hiperkeratinizaciju), što dugoročno može dodatno začepiti pore.

Istodobno, dolazi do pojačanog lučenja sebuma, a svaka upalna promjena ima veći rizik od razvoja postinflamatorne hiperpigmentacije. To se očituje u tamnim mrljama koje često ostaju mjesecima nakon što se akna povuče. Kod osoba koje koriste retinoide, kiseline ili druge aktivne terapije, koža je dodatno osjetljiva na UV zračenje, pa izostanak zaštite može pogoršati iritaciju i usporiti cijeli terapijski proces.

Još jedna česta zabluda jest da je zaštita od sunca potrebna samo na plaži ili tijekom godišnjeg odmora. UVA zrake, koje prodiru dublje u kožu i sudjeluju u nastanku fotostarenja i pigmentacija, prisutne su tijekom cijele godine. Čak i za oblačnih dana ili dok sjedimo uz prozor.

SPF nije samo „ljetna“ tema

Kod kože sklone aknama, koja je već u stanju kronične upale, dodatni oksidativni stres uzrokovan UV zračenjem može usporiti zacjeljivanje postojećih lezija. Može i potaknuti nastanak novih nepravilnosti. Zato dermatolozi zaštitu od sunca smatraju sastavnim dijelom terapije. Ipak, mnogi će reći da im SPF izazove nove prištiće. Vrijeme je da razdvojimo iskustvo od činjenica i razbijemo najčešći mit. Može li SPF doista pogoršati akne ili je problem u nečemu drugom?

Teške, okluzivne i masne teksture, osobito one koje nisu formulirane za kožu sklonu aknama, doista mogu pridonijeti začepljenju pora i neugodnom osjećaju težine na koži. No problem nije u SPF-u kao takvom, već u pogrešnom odabiru proizvoda. Kako ističe dermatologinja dr. Saida Rezaković iz Specijalna bolnica Agram, suvremene formulacije namijenjene masnoj i problematičnoj koži razvijene su upravo s ciljem da budu nekomedogene.

“SPF zaštita ponekad može pogoršati stanje akni ako se odabere neodgovarajuća formulacija, stoga je iznimno važno birati preparate prilagođene koži sklonoj nepravilnostima. Prednost treba dati laganim teksturama, poput gelova ili fluida, jer su upravo takve formulacije nekomedogene, ne opterećuju kožu i ne doprinose začepljenju pora” objašnjava dr. Rezaković.

Zato rješenje nije u preskakanju zaštite od sunca, već u promišljenom odabiru formule koja je prilagođena masnoj i aknama sklonoj koži. Kada je tekstura lagana, nekomedogena i dermatološki testirana, SPF ne predstavlja opterećenje. Tada služi kao zaštitni sloj koji pomaže koži da se brže oporavi, smanji rizik od hiperpigmentacija i očuva stabilnost barijere.