Integrativna estetika: Dr. Ana Štanfel Hauser o hormonima, menopauzi i regenerativnim tretmanim

Bora koja je odjednom izraženija, koža koja više nema nekadašnji tonus ili konture lica koje se polako mijenjaju… Razlozi zbog kojih žene dolaze u estetsku ordinaciju uglavnom su vrlo konkretni, a očekivanja još konkretnija – svježiji izgled, čvršća koža, vraćanje izgubljenog volumena… No što kada se tijekom razgovora o estetskom tretmanu pokaže da žena već mjesecima loše spava, umorna je, tjeskobna, primjećuje promjene tjelesne težine ili se jednostavno više ne osjeća kao prije? Treba li tada razgovor završiti odabirom filera ili biostimulatora?

Lice ne stari odvojeno od ostatka tijela

Upravo se tu otvara i pitanje koje sve više mijenja način razmišljanja o estetskoj medicini: koliko možemo učiniti za izgled ako zanemarujemo ono što se događa unutar organizma? Jer lice ne stari odvojeno od ostatka tijela. Hormonalne i metaboličke promjene, kvaliteta sna, prehrana, mišićna i koštana masa te opće zdravstveno stanje mogu utjecati na izgled kože i tkiva. Posebno tijekom perimenopauze i menopauze, kada se promjene nerijetko događaju istodobno, a žene ih često promatraju kao niz nepovezanih problema. Zato integrativni pristup estetici postaje sve zanimljiviji.

Umjesto da se bavimo isključivo onime što vidimo u ogledalu, cilj je razumjeti zašto su određene promjene nastale i što možemo učiniti kako bismo dugoročno očuvali kvalitetu kože, funkciju tkiva i zdravlje. O toj povezanosti govorit će se i na događaju “Ženski kod – dekodirajmo menopauzu”, koji se održava 18. listopada, na Svjetski dan menopauze. Riječ je o susretu koji okuplja stručnjake različitih područja kako bi se o hormonalnim promjenama, zdravlju i kvaliteti života žena nakon četrdesete govorilo otvoreno, stručno i bez banaliziranja.

Ljepota počinje ispod površine

Tim smo povodom razgovarali s dr. Anom Štanfel Hauser, specijalisticom opće kirurgije i subspecijalisticom abdominalne kirurgije iz Specijalističke ordinacije opće kirurgije dr. Ana Štanfel Hauser te inicijatoricom projekta “Ženski kod”. Otkrila nam je zašto estetska medicina ne bi trebala završavati na površini kože, kakvu ulogu hormoni imaju u starenju lica, što regenerativni tretmani doista mogu i zašto je ponekad važnije provjeriti zdravstveno stanje nego odmah posegnuti za estetskom korekcijom.

Što zapravo znači integrativni pristup estetici i po čemu se razlikuje od klasičnog pristupa?

– Ljepotu lica ne promatramo samo kroz boru, ožiljak, loš tonus kože ili gubitak volumena, nego pokušavamo razumjeti zašto su te promjene nastale. Starenje lica složen je biološki proces koji uključuje promjene u stvaranju kolagena i elastina, raspodjeli masnog tkiva, koštanoj potpori i hormonalnom statusu. Mi koji se dugo bavimo estetikom znamo da sami ne možemo pobijediti u tom “ringu sa starenjem”. Potrebna nam je suradnja s kolegama drugih specijalnosti. To ne znači da odustajem od klasičnih estetskih tretmana. Naprotiv. Odabir hijaluronske kiseline, botulinum toksina ili kolagenstimulatora mora biti promišljen, ali katkad je jednako važno regulirati hormone, liječiti bolest štitnjače, prilagoditi prehranu ili uvesti trening snage.

Koliko nam izgled kože, kose i promjene tjelesne kompozicije mogu otkriti o zdravlju?

– Pacijent dolazi zbog estetskog problema, a tijekom razgovora počne govoriti o nesanici, kroničnom umoru, promjenama raspoloženja, bolovima u zglobovima ili debljanju. Sve su to informacije koje, zajedno s izgledom kože i tkiva, mogu upućivati na hormonalne, nutritivne ili metaboličke promjene. Naravno, vanjski znakovi sami po sebi nisu pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja. No mogu biti razlog za dodatne pretrage ili konzultacije s endokrinologom i ginekologom.

Znači li to da bismo trebali manje govoriti o brisanju godina, a više o zdravom starenju?

– Bez imalo dileme, da. Estetski liječnici imaju priliku pozitivno utjecati na zdravlje pacijenata jer tijekom pregleda dobivaju uvid i u njihovo fizičko i emocionalno stanje. Sam zahvat neće riješiti sve probleme, ali može biti povod za puno važnije promjene. Ako prepoznamo što pacijentu doista treba, možemo učiniti mnogo više od estetske korekcije. A onda ćemo, usput, i tu boru malo “popeglati”.

Što regenerativna medicina danas doista može i imate li među metodama poput PRP-a, PRF-a, biostimulatora ili polinukleotida svog favorita?

– Regenerativna medicina usmjerena je na poticanje prirodnih procesa obnove i očuvanje kvalitete tkiva, a ne samo na korekciju vidljivih znakova starenja. Pritom je važno razlikovati znanstveno potvrđene učinke od onih koji se još istražuju. Cilj nije zaustaviti starenje, nego postići prirodnije i dugoročno održive rezultate. Sve navedene metode imaju svoje mjesto, ali za mene je moć kolagenstimulatora nenadmašiva. Preparati poput Sculptra, HArmonyCa i Radiesse u stručnim rukama mogu dati iznimno lijepe rezultate. Ipak, nije sve za svakoga. Presudni su znanje liječnika i individualan pristup.

Koliko hormoni utječu na način na koji starimo i zašto je menopauza posebno važna za estetsku medicinu?

– Hormonalne i metaboličke promjene utječu na stvaranje kolagena, elastičnost i hidrataciju kože, raspodjelu masnog tkiva te očuvanje mišićne i koštane mase. Tijekom perimenopauze i menopauze pad estrogena može ubrzati gubitak kolagena, pogoršati tonus kože i promijeniti konture lica. No menopauza nije samo pitanje izgleda. Promjene zahvaćaju i san, fizičko i psihičko stanje žene. Ako ne razumijemo taj širi kontekst, ni estetski postupci možda neće dati očekivane rezultate. Cilj nije samo ublažiti vidljive znakove starenja nego podržati zdravlje žene tijekom velikih fizioloških promjena. Lijepo lice ne može krasiti umornu, bolnu ili tužnu ženu. Zato djelujemo na svim područjima.

Kako te promjene utječu na vaš izbor estetskih tretmana?

– U menopauzi koža gubi dio elastičnosti i vlažnosti, smanjuje se volumen, a mijenjaju se i konture lica. Kod žena koje znatnije gube na težini, primjerice uz GLP-1 lijekove, promjene mogu biti još izraženije. Zato često prednost dajem kolagenstimulatorima, kojima nastojimo poboljšati kvalitetu kože i, ovisno o preparatu, utjecati na potporu tkiva i volumen. Cilj nije promijeniti lice, nego očuvati njegovu prirodnu anatomiju i izražajnost.

Koje promjene mogu biti signal da treba sagledati širu zdravstvenu sliku?

– Posebno obraćam pozornost na suhoću kože i sluznica, gubitak volumena u području sljepoočnica i obraza te promjene konture donje čeljusti. Važno je procijeniti i stanje koštanih struktura te zuba. Ovisno o kliničkoj slici, mogu biti potrebni endokrinološka obrada, denzitometrija ili uključivanje kineziologa i nutricionista.

View this post on Instagram

A post shared by Ana Štanfel Hauser (@kirurgija_dr.stanfel_hauser)

Možemo li očekivati optimalne estetske rezultate ako zanemarujemo hormone, prehranu, mišićnu masu i životne navike?

– Jasno i kratko – ne!

Kako u praksi izgleda suradnja s drugim stručnjacima?

– Moje su pacijentice uglavnom žene starije od četrdeset godina i vrlo sam svjesna svojih granica kao estetskog liječnika. Kada posumnjam na hormonalne promjene, tražim odgovarajuće nalaze. Ako pacijentica ima bolest štitnjače, važno mi je da je terapija dobro regulirana. U suprotnom ću određene estetske tretmane odgoditi.Nesanica, kronični umor, bolovi u zglobovima ili valunzi također su razlog da sagledamo širu sliku. Ovisno o potrebama, uključujem endokrinologe, ginekologe, reumatologe i druge kolege. Integrativni pristup za mene nije dodatak estetskoj medicini, nego način na koji želim raditi.

Kada je najbolje početi razmišljati o dugoročnom očuvanju kvalitete kože i tkiva?

– Najbolje je reagirati čim primijetimo promjene. Primjerice, ženama koje planiraju značajniji gubitak težine uz GLP-1 terapiju savjetovala bih da o kvaliteti kože razmišljaju već na početku procesa, a ne tek kada izgube volumen i primijete opuštenost tkiva. Pritom su jednako važni prehrana, tjelesna aktivnost i očuvanje mišićne mase. Nikada nije kasno, ali istodobno planiranje različitih aspekata zdravlja i estetike može biti učinkovitije.

Kako bi izgledao idealan integrativni plan za ženu u četrdesetima ili pedesetima, kao strategija za sljedećih deset godina?

– Ne bi se temeljio na nizu estetskih zahvata, nego na dugoročnom očuvanju zdravlja i kvalitete tkiva. To znači pratiti hormonalne i metaboličke promjene, pravodobno liječiti zdravstvene probleme, čuvati mišićnu i koštanu masu treningom snage te voditi računa o prehrani. Estetske tretmane birala bih individualno, s naglaskom na biostimulaciju kolagena i očuvanje prirodnih kontura lica. Važno je razmišljati ne samo kako ćemo izgledati sutra nego i za dvije, pet ili deset godina.

Što žene često zanemaruju, a moglo bi napraviti veliku razliku u tome kako izgledaju i kako se osjećaju?

– Mislim da često zaboravljaju zastati i poslušati vlastito tijelo. U želji da budu tu za sve druge, sebe stave na posljednje mjesto, a promjene koje donose godine i menopauza prihvaćaju kao nešto što moraju pretrpjeti ili se srame o njima govoriti. Kao estetskoj liječnici posebno mi je teško kada žena očekuje da će jedan injektivni postupak riješiti sve probleme koji su se odjednom pojavili. A to jednostavno nije tako. Važno je razumjeti što se događa u tijelu i kako su ti procesi povezani. Menopauza je vrijeme kada si trebamo posvetiti više pažnje. Kvalitetna prehrana, kretanje, san i pravodobna medicinska skrb mogu napraviti veliku razliku u tome kako se osjećamo, a onda i kako izgledamo. Ljepota nije samo ono što vidimo u ogledalu nego i način na koji se osjećamo u vlastitoj koži. Briga o sebi nije sebičnost ni luksuz, nego nešto što svaka žena zaslužuje, u svakoj životnoj dobi.

“Ženski kod – dekodirajmo menopauzu” održat će se u nedjelju, 18. listopada 2026., od 18 do 21 sat. Svih 90 mjesta za sudjelovanje uživo već je popunjeno, ali program će se moći pratiti online uz prethodnu prijavu.