Kako do glatkih ruku i nogu prije odlaska na plažu?

Koliko ste puta u prolazu prešli rukom preko nadlaktica ili bedara i pod prstima osjetili one dosadne, grube kvržice nalik na brusni papir? Znamo ih pod nazivom “pureća koža”, a u dermatologiji se ovaj problem službeno zove Keratosis pilaris.

Najveća zamka leži u načinu na koji ih pokušavamo ukloniti. U želji za trenutno glatkom kožom, prvo za čime većina posegne su grubi pilinzi, rukavice za ribanje ili učestalo brijanje. No, agresivnim mehaničkim stresom stvaraju se mikro-upale oko folikula, pa umjesto glatke kože dobivamo nadraženo tkivo i tvrdoglave tamne mrlje (hiperpigmentacije) kojih se znatno teže riješiti nego samih kvržica.

Što se zapravo događa pod kožom?

Da bismo znali kako pravilno tretirati keratosis pilaris, moramo razumjeti da ovo stanje nije uzrokovano prljavštinom niti je riječ o klasičnim aknama, već o genetski uvjetovanom poremećaju keratinizacije. Koža na pogođenim mjestima proizvodi previše keratina, zaštitnog proteina koji inače gradi naš epidermis. Umjesto da se odumrle stanice kože prirodno ljušte i otpadaju, taj se višak keratina nakuplja unutar folikula dlake stvarajući čep koji potom formira tvrdu kvržicu. Situacija se dodatno komplicira kada znojenje, pojačano lučenje sebuma i teški losioni dodatno zabetoniraju već začepljene folikule.

Gdje se keratoza pilaris najčešće pojavljuje?

Keratoza pilaris najčešće zahvaća vanjsku i stražnju stranu nadlaktica te prednju i vanjsku stranu bedara. Kod odraslih se sitne kvržice često pojavljuju i na stražnjici, dok su kod djece češće vidljive na obrazima. Rjeđe se mogu proširiti na podlaktice, potkoljenice, trup ili prsa, ali se ne pojavljuju na dlanovima i tabanima.

Promjene nalikuju trajnoj „purećoj koži“: sastoje se od brojnih sitnih kvržica smještenih oko folikula dlake, zbog kojih je koža na dodir suha, neravna i hrapava poput brusnog papira. Mogu biti iste boje kao koža, bijele, crvenkaste ili smeđe, ovisno o tonu kože i stupnju nadraženosti. Oko pojedinih folikula može se pojaviti crvenilo, a svrbež je moguć, premda većina osoba nema bolove ni druge izražene tegobe.

Jednostavna kućna rutina

Kod keratoze pilaris cilj nije agresivno „izribati“ kvržice, nego postupno omekšati keratinske čepove, ukloniti višak odumrlih stanica i obnoviti zaštitnu barijeru kože. Pregrubi pilinzi, četke i rukavice mogu kratkotrajno zagladiti površinu, ali često dodatno nadražuju folikule, pojačavaju crvenilo i ostavljaju tamnije tragove. Zato najbolji rezultati dolaze uz nježnu, ali dosljednu rutinu.

Tuširajte se mlakom, a ne vrućom vodom i koristite blagi gel ili sindet bez jakih mirisa i agresivnih deterdženata. Nakon tuširanja kožu nemojte snažno trljati ručnikom, već je lagano posušite tapkanjem. Dok je još blago vlažna, nanesite losion ili kremu sa sastojcima koji istodobno omekšavaju zadebljanu kožu i zadržavaju vlagu. Među najučinkovitijim sastojcima su urea, mliječna kiselina i salicilna kiselina. Urea hidratizira i razgrađuje nakupine keratina, mliječna kiselina nježno uklanja odumrle stanice, dok salicilna kiselina prodire u folikul i pomaže osloboditi začepljenje.

Budući da njihovo kombiniranje može izazvati peckanje i ljuštenje, najbolje je početi s jednim proizvodom dva do tri puta tjedno, a učestalost povećavati tek kada se koža prilagodi. U dane kada ne koristite kiseline, prednost dajte bogatoj hidratantnoj kremi s ceramidima, glicerinom ili skvalanom. Takvi sastojci popravljaju kožnu barijeru i smanjuju suhoću zbog koje kvržice izgledaju još izraženije. Na područjima izloženima suncu važan je i SPF jer nadražena koža lakše razvija crvene ili tamne tragove.

Kako znati da ste (u najboljoj namjeri) pretjerali s njegom kože? Saznajte OVDJE.

Promjene se obično ne povlače preko noći. Za vidljivo glađu kožu potrebno je nekoliko tjedana redovite njege, a nakon prestanka tretmana kvržice se mogu ponovno pojaviti. Zato je kod keratoze pilaris važnija dosljednost nego intenzitet. Ako promjene postanu bolne, izrazito upaljene, jako svrbe ili ne reagiraju na kućnu njegu, potrebno je obratiti se dermatologu.

Dermatologinja savjetuje kako tijekom ljeta zaštititi kosu i vlasište od sunca. Pročitajte OVDJE.