Pitali smo kirurga: Kada prestati s filerima – i zategnuti kožu faceliftingom

Do koje godine fileri imaju smisla i kada, zapravo, treba „pod nož“ – to je pitanje koje žene često postavljaju plastičnim kirurzima. No, na njega ni najveći stručnjak ne može ponuditi točan odgovor, naprosto zato što točnog odgovora – nema. Ali, dobar liječnik znat će, s obzirom na stanje kože i potkožnog tkiva, procijeniti kada je vrijeme da se prestane s filerima i da se rješenje potraži u faceliftingu.

Sve ovisi o tonusu tkiva

„Forsiranje filera dovodi do overfilled face sindroma pa osobe izgledaju neprirodno napuhane, čak i izobličene“, govori prof. dr. sc. Mislav Gjurić, specijalist za plastično-rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata poznat po izuzetno profinjenim estetskim rezultatima. Dakle, savršen sugovornik u temi o faceliftingu.

Vlasnik renomirane zagrebačke poliklinike Sinteza – u koju na tretmane uljepšavanja dolaze brojne poznate Hrvatice, ali i žene iz regije – kaže da neinvazivne metode pomlađivanja funkcioniraju dok god je tonus tkiva sačuvan.

„To je individualna karakteristika, uglavnom nasljedna, ali ovisi i o načinu i stilu života. Pušenje je, primjerice, najveći neprijatelj tonusa“, naglašava prof. Gjurić, koji pritom nimalo ne podcjenjuje učinak neinvazivnih metoda. Ali – dok imaju smisla.

Hijaluron, biostimulacija i lipoliza

„Dobre rezultate postižemo hijaluronskim filerima, biostimulacijom, injekcijskom lipolizom, a od raznoraznih thread lifts smo odavno odustali zbog kratkotrajnih i beznačajnih rezultata. Važno je prepoznati kada neivazivne metode više ne djeluju, a to se uglavnom događa kada je koža jako opuštena (kad je izgubila elastičnost) i kad je primjetan njezin višak“, kaže dr. Gjurić, koji u toj situaciji savjetuje facelifting.

Da bi se, naime, popravio tonus, nije dovoljno odstraniti samo višak kože i nategnuti ostatak, već treba napeti potkožno smješten sloj SMAS (Superficial muscular aponeurotic system) koji pokriva mišiće lica i u kontinuitetu je s mišićem na vratu.

Kod mlađih osoba preporučuje se i minilift, blaža varijanta faceliftinga tijekom koje se zateže samo jedan dio lica. Kad je, pak, riječ o opuštenoj koži vrata – koja je vrlo često u neskladu s njegovanim licem – facelifting treba kombinirati s liftingom vrata kako bi učinak bio potpun.

Lunchtime facelifting je mit

A kako se snaći u moru ponude – i nazivima kao što su MACS facelift, mini facelift, short scar facelift, deep plane facelift, SMAS facelift, cheek lift, lifestyle lift, lower facelift? Kao kirurg, svojim klijenticama dr. Gjurić savjetuje da se ne zamaraju tehnikom nego da odaberu iskusnog kirurga i prouče njegove dosadašnje rezultate, a on sam će se pobrinuti za metodu.

Metoda nije uvijek fiksna nego se prilagođava pacijentu. Uz to, usklađuje se s novim spoznajama i novim tehnologijama, tako da se facelifting danas ne izvodi isto kao i prije pet godina“, objasnio nam je prof. Gjurić, koji pritom nije pobornik zavodljivog slogana „lunchtime facelift“ (facelifting koji se obavlja u stanci za ručak) – jer je ipak riječ o kirurškom zahvatu. Premda, ističe, jednostavnija operacija može trajati sat i pol do dva u lokalnoj anesteziji, sumnja da bi se pacijent nakon toga mogao vratiti direktno na posao.

Vertikalno zatezanje

Gdje se reže? Kod većine pacijenata s opuštenom kožom srednje i donje trećine lica dovoljan je rez ispred i iznad uške u vlasištu. On je kasnije gotovo nevidljiv i ne dovodi do poslijeoperacijskih deformacija uške i ušne resice. A bitan je i smjer napinjanja tkiva.

„Prije se to izvodilo u horizontalnom smjeru, što bi znalo dovesti do neprirodno nategnutog lica, no danas je smjer napinjanja tkiva vertikalan, antigravitacijski. Njegovi su rezultati mnogo prirodniji“, govori dr. Gjurić, naglašavajući da se za napinjanje i učvršćivanje potkožnog tkiva koriste i spororesorbirajući konci.

Ako se vrše i blaže korekcije vrata, to je moguće izvesti kroz spomenuti rez, no ako je planiran veći zahvat –  kod izraženije naboranosti kože – nužan je i dodatni rez iza uške u vlasištu. Isto vrijedi i za podbradak, odnosno vidljive okomite nabore na vratu koji se uklanjaju kroz poseban rez ispod brade kako bi se razdvojeni mišići vrata mogli ponovno spojiti.

Što se događa s donjim dijelom vrata i dekolteom?

„Promjene uzrokovane starenjem na tom se području gotovo nikako ne mogu riješiti operacijom, pogotovo ne bez vidljivih ožiljaka“, naglašava prof. dr. sc. Gjurić, koji za tu regiju preporučuje mezoterapiju, PRP i lasere, koji su vrlo učinkoviti. Naravno – ako se s tretmanima počne na vrijeme, odnosno prije nastanka nepovratnih promjena.

Faceliftingom se, dakle, korigira izgled srednje i donje trećine lica, no ponekad će za skladan izgled biti potrebno zategnuti kožu na vratu, napraviti blefaroplastiku (podignuti kapke) ili aplicirati filere i botoks.

Idealni kandidati za facelift su zdrave osobe starije od 45 godina, nepušači, s realnim očekivanjima glede mogućnosti usporavanja procesa starenja. Cijeljenje rane i rizik komplikacija kod pušača su značajno povećani, a kvaliteta kože i tkiva mnogostruko lošija.

Oporavak i ožiljci

Oporavak je individualan i obično traje dva tjedna. Ožiljci od reza vrlo su diskretni – postavljeni u prirodne kožne brazde, prekriveni kosom. „Od mogućih komplikacija moramo spomenuti hematome, infekciju i povredu ličnog živca. Većina tih problema nestaje s adekvatnom terapijom uz produženi oporavak. Određene neravnine ili blage asimetrije nije moguće uvijek izbjeći, tim više što je i mimika normalnog lica često nejednaka, a jedna polovica lica nije zrcalna slika druge strane“, govori dr. Gjurić.

No, facelifting će nas vizualno pomladiti za deset do petnaest godina. Uz dobro odabranog kirurga, to je svakako odlična motivacija za operaciju.

Cijene zahvata: od 20.000 – 35.000 za facelifting i 10.000 – 30.000 za neck lift.

 

Pročitajte još i ...