Pitali smo poznatog svjetskog estetičara sve o najtraženijem korejskom konceptu pomlađivanja

U potrazi za najboljom čokoladom ili vrhunskim satom, instinktivno pomislite na Švicarsku. Kada su u pitanju automobili, izbor gotovo uvijek pada na Njemačku. Italija se podrazumijeva kada govorimo o pizzi. A kada je riječ o koži – onoj besprijekornoj, čistoj, zaglađenoj, gotovo porculanskoj – odgovor je već neko vrijeme jasan: Koreja!

Ne radi se samo o proizvodima, nego o znanju, pristupu i razumijevanju kože koje ide nekoliko koraka dalje od onoga na što smo navikli. Korejska filozofija ljepote ne počinje korektorom, nego kožom. Ideja nije prikriti, nego razumjeti. Ne “popraviti”, nego dugoročno poboljšati kroz postupne, promišljene tretmanime koji potiču prirodne procese kože. Ta filozofija: manje korekcije, više razumijevanja, razlog je zašto se korejski pristup estetici danas smatra jednim od najnaprednijih na svijetu.

Stručni pogled na suvremene trendove

Kako bismo bolje razumjeli što zapravo stoji iza tog koncepta, odgovore smo potražili kod jednog od najtraženijih estetskih liječnika današnjice. Dr. Jani Van Longen, čije ime s obožavanjem izgovaraju celebrity klijenti i koji slovi kao jedan od najboljih u svijetu estetske medicine, svoju je karijeru izgradio upravo na spoju znanja, preciznosti i osjećaja za prirodan rezultat. Osnivač je UMA akademije kroz koju educira liječnike iz cijelog svijeta, razvija napredne programe i aktivno sudjeluje u oblikovanju standarda sigurnosti u estetskim tretmanima. Potpredsjednik je Nizozemskog društva za estetsku medicinu te autor brojnih stručnih publikacija.

Sjediti preko puta takvog stručnjaka bilo je istovremeno inspirativno i izuzetno poučno iskustvo. U razgovoru nam je otkrio što zapravo definira korejski koncept ljepote, kako se mijenjaju želje žena kada je riječ o estetskim zahvatima, gdje povući granicu između suptilnog i pretjeranog, ali i kako je započeo njegov profesionalni put. Otkrio nam je i ono pitanje koje se uvijek nameće – postoji li jedna metoda pomlađivanja koja se može nazvati najboljom.

Jedan ste od vodećih stručnjaka u estetskoj medicini, poznat po edukaciji liječnika diljem svijeta. Imate li dojam da pacijenti danas sve više preferiraju suptilne, prirodne rezultate, a manje vidljive transformacije? Je li to postao svojevrstan trend?

Apsolutno. Pacijenti su danas vrlo svjesni takozvanog overfilled syndrome, odnosno pretjerano popunjenog lica. To je često kombinacija pogrešaka i liječnika i pacijenata. Postoji i fenomen koji zovemo „perception drift“. Pacijent se navikne na određeni izgled i ono što vidi počne doživljavati kao normalno, pa želi dodatne korekcije. S vremenom izgubi objektivnu percepciju i rezultat koji drugima može djelovati pretjerano, njemu postaje prihvatljiv.

Ljudi to vide na društvenim mrežama, televiziji, među prijateljima… i nitko ne želi biti predmet komentara da je „pretjerao“. Zato sve više pacijenata traži prirodan izgled, bez umjetnog dojma. Zbog toga sve više pacijenata traži regenerativne i biostimulativne pristupe – tretmane koji potiču kožu da sama proizvodi kolagen i elastin.

Kako biste usporedili estetsku medicinu nekad i danas? Koje biste promjene i ključne trenutke izdvojili otkako se bavite ovim područjem?

Kada sam počeo s injekcijama, negdje 2004. ili 2005. godine, fokus je bio gotovo isključivo na borama i linijama – to je ono što su pacijenti željeli riješiti. No, kako se naše razumijevanje anatomije produbljivalo, shvatili smo da starenje nije samo pitanje bora, već promjena u cijeloj strukturi lica. Dolazi do gubitka volumena, opuštanja tkiva i promjena u raspodjeli masnog tkiva.

U tom smo razdoblju počeli naglasak stavljati na volumizaciju, odnosno vraćanje izgubljenog volumena. Paralelno s tim, razvijalo se i znanje o sigurnosti – bolje smo razumjeli anatomiju krvnih žila i potencijalne komplikacije, što je značajno unaprijedilo tehnike i sigurnost tretmana. Danas idemo još korak dalje. Više ne gledamo samo volumen, nego i kvalitetu tkiva i ponašanje stanica. Starenje promatramo na dubljoj razini – kao proces koji zahvaća samu arhitekturu kože i njezinu funkciju. Upravo zato sve veću ulogu imaju biostimulativni i regenerativni tretmani koji potiču prirodne procese u koži, s ciljem postizanja što prirodnijeg rezultata – ne samo na površini, nego i na razini tkiva i stanica.

Regenerativnim tretmanima ipak treba malo vremena, a pacijenti vole instant rješenja… Kako se nosite s tim očekivanjima?

Definitivno su očekivanja najveći izazov. Pacijenti su navikli na brze i vidljive rezultate – primjerice, botoks djeluje unutar dva tjedna, a učinak filera vidljiv je gotovo odmah nakon što se povuče oteklina. Kod regenerativnih tretmana to jednostavno nije slučaj.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Romana Dugandžija (@romanadugandzija)

Ako kao liječnik ne objasnite jasno da je riječ o procesu, pacijenti mogu biti razočarani. Tretmani poput Rejurana i sličnih fokusirani su na poboljšanje kvalitete kože i poticanje stanične aktivnosti, a to zahtijeva vrijeme. Promjene se događaju postupno, kroz tjedne i mjesece.

Biste li Rejuran izdvojili kao jedan od ključnih tretmana za poboljšanje kvalitete kože danas?

Rejuran je svakako jedan od zanimljivijih tretmana koji postoje na tržištu. Riječ je o južnokorejskom injekcijskom “skin healer” tretmanu koji se temelji na polinukleotidima dobivenima iz DNK lososa, a čija je glavna uloga poticanje regeneracije kože, stvaranja kolagena i poboljšanja njezine elastičnosti. U Europi je relativno nov, dok se u Aziji koristi već dugi niz godina.

Ovaj je tretman već primijenjen na milijunima pacijenata. Svi znamo koliko je K-beauty danas utjecajan. Ono što je posebno zanimljivo jest da Rejuran može postići ono što skincare industrija često obećava, ali ne može u potpunosti ostvariti: zdravu, kvalitetnu i obnovljenu kožu.

Koliko je tretmana Rejuranom obično potrebno da bi se vidjeli rezultati?

Savjetovao bih tri tretmana u razmaku od otprilike tri tjedna. Već prvi tretman aktivira stanice, zatim one postaju osjetljivije i aktivnije, a svaki sljedeći tretman dodatno pojačava njihovu aktivnost i proizvodnju kolagena.

Kome biste preporučili takav tretman?

Rejuran i slični polinukleotidni tretmani mogu se preporučiti širokom spektru pacijenata, ovisno o potrebama kože. Kod mlađih osoba često se koriste preventivno, primjerice za područje ispod očiju gdje se najranije pojavljuju fine linije i gubitak kvalitete kože. Kod zrelije kože preporučuju se svima koji primjećuju gubitak elastičnosti, dehidraciju, neujednačenu teksturu ili općeniti pad kvalitete kože. Posebno su korisni kod osoba s oštećenjima od sunca, proširenim porama ili postakne ožiljcima, jer potiču regeneraciju i poboljšavaju strukturu tkiva.

Mogu se primjenjivati na licu, vratu i dekolteu, a postoji i posebna verzija namijenjena tretiranju ožiljaka koja dodatno potiče obnovu i omekšavanje tkiva. Osim toga, polinukleotidi poboljšavaju sposobnost kože da zacjeljuje, smanjuju upalne procese i potiču regeneraciju na staničnoj razini. Često ih koristimo i kao dio takozvanog „priminga“ – pripreme kože prije drugih estetskih zahvata. Kada se prvo poboljša kvaliteta kože, svi kasniji tretmani, uključujući volumizaciju, daju znatno prirodnije i dugotrajnije rezultate.

Spomenuli ste korejske trendove – kako objašnjavate da su oni toliko ispred ostatka svijeta?

Prije svega, riječ je o kulturološkoj razlici. U Aziji je fokus na kvaliteti kože i ujednačenom tenu, bez pigmentacija i crvenila. U Europi smo tradicionalno više fokusirani na bore i volumen. No, sada, kada znamo kako tretirati bore i opuštenost kože, počinjemo shvaćati da ono što nas zapravo odaje jest kvaliteta kože i oštećenja od sunca.

Vaša je majka bila jedna od vaših prvih pacijentica. Je li to istina? I kako je to iskustvo izgledalo za vas?

Da, zapravo je bila moja prva pacijentica. Imao sam veliku tremu i radio sam vrlo oprezno. To je bilo 2004. godine, u vrijeme kada regulativa nije bila ni približno stroga kao danas. Koristio sam proizvod koji je kasnije nestao s tržišta i došlo je do komplikacije. Moja majka nakon toga više nikada nije željela tretmane. Za mene je to bila vrlo važna lekcija. Od tada uvijek razmišljam: bih li ovaj tretman napravio svojoj majci? Ako je odgovor ne – ne radim ga ni na pacijentima.

Spomenuli ste komplikacije. Postoji li slučaj iz vaše karijere koji vam je posebno ostao u sjećanju?

Jedna pacijentica došla je na malu korekciju nakon vrlo dobrog rezultata. Tijekom injekcije slučajno sam ušao u krvnu žilu, što može blokirati protok krvi. Odmah sam prepoznao situaciju i reagirao prema protokolu. Sve se riješilo bez posljedica, ali to je podsjetnik da se komplikacije mogu dogoditi svakome. Ključno je znati kako reagirati.

Tko vas je najviše oblikovao kao liječnika? Imate li uzora u struci?

Na kraju – moji pacijenti. Oni su moja najveća inspiracija. Moja misija je učiniti estetsku medicinu sigurnijom. Kroz godine sam vidio brojne komplikacije – neke blage, neke ozbiljne. U medicini nikada ne postoji stopostotna sigurnost, ali cilj je smanjiti rizik na minimum. Zato stalno preispitujem svoj rad i tražim sigurnije načine rada, a to prenosim i kroz edukacije koje držim diljem svijeta.