Hrana kao “unutarnji SPF”? Nutricionistica objašnjava što koža stvarno dobiva iz tanjura

“Eat your sunscreen”, “internal SPF”, “sun protection from within”,… Zvuči kao savršen ljetni trik. Pojedete lubenicu, dodate rajčicu, popijete zeleni čaj i odjednom se osjećate kao da je koža dobila mali nevidljivi štit. Posljednjih dana sve češće se vrti ideja da se koža može štititi i iznutra – hranom.

Ipak, koža ne funkcionira baš tako jednostavno. UV zrake ne zaustavlja tanjur, nego fizička i kemijska zaštita na površini kože: SPF, odjeća, šešir, hlad i pametno izbjegavanje najjačeg sunca.

No, to ne znači da je koncept “unutarnjeg SPF-a” izmišljotina. Hrana zaista može igrati ulogu u tome koliko se koža dobro nosi s oksidativnim stresom, upalom, dehidracijom i posljedicama izlaganja suncu. Samo je važno odmah razjasniti: tanjur nije zamjena za SPF, šešir, sunčane naočale i pametno izbjegavanje najjačeg sunca.

O tome što zapravo znači “unutarnji SPF”, koje namirnice imaju najviše smisla u ljetnoj prehrani i gdje prestaje korisna prehrambena podrška, a počinje opasna zabluda, razgovarali smo s Ivanom Barišić, poznatom nutricionisticom i vlasnicom Nutrilife centra.

Možemo li zaista hranom povećati otpornost kože na sunce ili je „unutarnji SPF“ ipak samo marketinški izraz?

Možemo donekle povećati prirodnu obranu kože, ali hrana nije SPF u klasičnom smislu. Određeni spojevi iz hrane, poput karotenoida i polifenola, mogu se nakupljati u koži i pomoći joj da se bolje nosi s oksidativnim stresom koji nastaje nakon izlaganja UV zračenju. To znači nešto bolju otpornost na crvenilo i upalne procese, ali ne i zaštitu od opeklina. Rajčica, lubenica ili zeleni čaj mogu biti podrška, ali ne zamjenjuju kremu sa zaštitnim faktorom, šešir i izbjegavanje najjačeg sunca.

Koje nutrijente biste izdvojili kao najvažnije za zaštitu kože od oksidativnog stresa tijekom ljeta?

Najvažniji su karotenoidi, osobito likopen, beta-karoten i lutein, zatim vitamini C i E, polifenoli te omega-3 masne kiseline. Praktično, to znači više rajčice, lubenice, marelica, mrkve, paprike, bobičastog voća, zelenog lisnatog povrća, maslinova ulja i ribe. Važna je i hidratacija. Voda i elektroliti ne štite kožu izravno od UV zraka, ali pomažu održavanju normalne funkcije kože i općeg balansa organizma, osobito kod većeg znojenja. Ne treba svima izotonični napitak, ali kod vrućine, sporta i dugog boravka na suncu sama voda ponekad nije dovoljna.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli 𝗜𝘃𝗮𝗻𝗮 𝗕𝗮𝗿𝗶𝘀̌𝗶𝗰́ mag.nutr. (@_ivana_barisic_nutricionist_)

Koliko dugo treba jesti određene namirnice da bi se potencijalno vidio učinak na koži?

Ne nekoliko dana, nego nekoliko tjedana. Kod karotenoida se učinak najčešće vidi nakon otprilike osam do dvanaest tjedana redovitog unosa. Zato nema puno smisla početi jesti rajčicu tri dana prije mora. Koža reagira na kontinuitet, ne na jedan „zdravi“ obrok.

Koje su najčešće zablude kada govorimo o hrani, suncu i zaštiti kože?

Najčešća je da suplement ili jedna namirnica mogu zamijeniti klasičnu zaštitu od sunca. Ne mogu. Druga je da je dovoljno piti puno vode kako koža ne bi izgorjela. Hidratacija je važna, ali ne štiti od UV oštećenja. Treća je da su velike doze antioksidansa uvijek korisne. Nisu. Suplementacija bez stvarne potrebe može biti nepotrebna, a ponekad i neprimjerena. I četvrta, vrlo česta, jest da preplanula koža više ne treba zaštitu. Preplanulost je već znak odgovora kože na UV stres, a ne dokaz da je koža sigurna.