Dermatologinja otkriva kako usporiti stanično starenje kože

Kada govorimo o starenju kože, najčešće mislimo na ono što vidimo u zrcalu: fine linije, bore, pigmentacije, gubitak elastičnosti, neujednačenu teksturu i opuštenost. No to su tek izvanjske manifestacije puno složenijih procesa koji su započeli znatno ranije. Stanice kože, naime, s vremenom mijenjaju način na koji funkcioniraju, komuniciraju i obnavljaju se, a upravo se u toj razlici između staničnog i vidljivog starenja kože krije jedan od najzanimljivijih smjerova suvremene anti-age dermatologije.

Koža može izgledati mlado, a ipak starjeti

Stanično starenje događa se na mikroskopskoj razini i uključuje niz promjena koje ne možemo vidjeti golim okom: oštećenja DNA, oksidativni stres, slabljenje mehanizama stanične obnove, promjene u radu mitohondrija i postupno nakupljanje stanica koje više ne funkcioniraju kao prije. Vidljivo starenje dolazi poslije. Fine linije, opuštenost ili neujednačena tekstura posljedice su procesa koji su se u koži mogli razvijati godinama prije nego što smo ih primijetili.

Ta dva procesa pritom nisu savršeno usklađena. Koža može izvana izgledati vrlo dobro, dok su promjene na staničnoj razini već prisutne. S druge strane, izloženost UV zračenju i drugim vanjskim čimbenicima može ubrzati površinske znakove starenja pa koža izgleda starije nego što bi se očekivalo. Upravo zato kronološka dob sama po sebi ne govori dovoljno o stanju kože, a sve se više pažnje posvećuje očuvanju njezine funkcije, a ne samo korekciji onoga što se već vidi.

Kad stanice više ne rade kao prije

Jedan od važnih procesa povezanih sa starenjem jest stanična senescencija. Riječ je o stanju u kojem stanica prestaje normalno prolaziti kroz ciklus dijeljenja, ali ostaje prisutna u tkivu. Takve stanice mogu utjecati na okolinu u kojoj se nalaze i pridonositi kroničnoj upali te postupnom narušavanju kvalitete tkiva. U koži je to osobito važno kada govorimo o fibroblastima, stanicama koje sudjeluju u stvaranju kolagena i održavanju strukture dermisa.

Kolagen koži daje čvrstoću i potporu, no njegova proizvodnja s godinama opada. Zato se današnji pristup pomiče od pukog “popunjavanja” posljedica prema metodama koje nastoje potaknuti vlastite regenerativne procese kože. Drugim riječima, cilj nije samo postići da koža kratkoročno izgleda bolje, nego što dulje održavati njezinu sposobnost obnove. Upravo smo o tome – što možemo učiniti prije nego što starenje postane očito – razgovarali s dermatologinjom dr. sc. Željanom Bolančom.

Što možemo napraviti na vrijeme?

Dr. Bolanča pritom ne kreće od sofisticiranih zahvata, nego od onoga što svakodnevno radimo ili ne radimo za svoju kožu. Prevencija, kvalitetna rutina i pravodobno odabrani tretmani za nju čine povezanu cjelinu.

“Glavna prevencija vidljivog starenja kože je svakodnevno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom, odnosno izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, kao i dosljedna dnevna i večernja rutina njege. Primjerice, ujutro antioksidansi i vitamin C, uz retinol kao važan dio anti-age rutine. To je, grubo rečeno, ono najveće. Uz to se mogu raditi i tretmani koji potiču fibroblaste na stvaranje kolagena. U prvom bih redu istaknula microneedling, aminokiseline, različite skinboostere i različite lasere. Dugoročno nam je cilj održati fibroblaste funkcionalnima i ne dopustiti da prijeđu u takozvane senescentne fibroblaste”, objašnjava dr. Bolanča.

Mitohondriji ulaze u anti-age priču

Još jedno područje koje posljednjih godina privlači veliku pozornost jesu mitohondriji. Njihova je osnovna uloga proizvodnja energije potrebne za funkcioniranje stanice, a s godinama i pod utjecajem različitih vrsta stresa njihova učinkovitost može slabjeti. Zbog toga istraživanje starenja sve češće promatra i načine na koje možemo podržati mitohondrijsku funkciju. Jedan od pristupa koji se koristi u dermatologiji jest fotobiomodulacija, odnosno djelovanje određenim valnim duljinama svjetlosti.

Popularnost LED maski i kućnih uređaja posljednjih je godina eksplodirala, ali boja svjetla sama po sebi ne govori dovoljno o tome hoće li tretman imati biološki učinak. Kod fotobiomodulacije važni su parametri poput valne duljine, intenziteta, ukupne primljene energije i trajanja izlaganja. Upravo tu dr. Bolanča upozorava na veliku razliku između profesionalnih uređaja i brojnih proizvoda koji su postali popularni zahvaljujući društvenim mrežama.

Anti-age više nije samo pitanje izgleda

“Ono što također možemo koristiti jest redovita LED terapija, pogotovo crveno svjetlo koje aktivira naše mitohondrije. Međutim, tu treba biti jako oprezan jer su za učinak potrebni odgovarajuća energija i dovoljno dugo izlaganje tom svjetlu. Sve one lučne lampe koje su sada jako popularne, nažalost, naprosto nemaju dovoljan učinak. Zato treba koristiti prave profesionalne lampe. Kada su parametri odgovarajući, crveno svjetlo može potaknuti mitohondrije i to je također jedan od načina na koji možemo djelovati u prevenciji staničnog starenja”, kaže dr. Bolanča.

Razumijevanje staničnog starenja mijenja i način na koji gledamo na njegu kože. Fokus više nije isključivo na tome kako ublažiti boru, pigmentaciju ili gubitak volumena kada se već pojave. Sve zanimljivije postaje pitanje kako očuvati normalno funkcioniranje kože što dulje – njezinu sposobnost obnove, kvalitetnu proizvodnju kolagena, učinkovitost stanične komunikacije i otpornost na oštećenja koja se svakodnevno nakupljaju.

Najvažnije je očima nevidljivo

Možda je upravo to najvažnija razlika između klasičnog i suvremenijeg pogleda na starenje kože. Prvi reagira kada se promjena pojavi, a drugi pokušava razumjeti što joj je prethodilo. Ne možemo zaustaviti biološko starenje, ali možemo utjecati na dio čimbenika koji ga ubrzavaju i podržavati mehanizme kojima se koža štiti i obnavlja. A upravo zato najbolji trenutak za razmišljanje o zdravom starenju kože nije nužno kada se pojavi prva bora – nego mnogo prije nje.