Je li fasting doista dobar za vas? Nutricionistica otkriva prednosti i rizike

Fasting, odnosno povremeni post, posljednjih je godina od popularnog wellness trenda prerastao u jedan od najčešće spominjanih obrazaca prehrane. Ideja je jednostavna: određeni dio dana jedemo, a ostatak vremena ne unosimo hranu. Ta jednostavnost može biti varljiva. Jer nije svako dugo razdoblje bez hrane nužno bolje, a ono što nekome odgovara, drugome može donijeti više problema nego koristi.

„Fasting predstavlja obrazac prehrane gdje se izmjenjuju razdoblja unosa hrane i razdoblja bez energetskog unosa“, objašnjava nutricionistica i fitness trenerica Marija Andrijašević. Kako dodaje, jedan od njegovih potencijalnih benefita je smanjenje ukupnog kalorijskog unosa, zbog čega može biti koristan osobama koje žele izgubiti višak kilograma.

Što se događa kada ne jedemo?

Kada između obroka prođe više vremena, organizam postupno mijenja način na koji dobiva energiju. Prema riječima nutricionistice, fasting može pridonijeti boljoj osjetljivosti na inzulin i metaboličkoj fleksibilnosti – sposobnosti organizma da kao izvor energije, osim glukoze, koristi i masne kiseline.

„Metabolička fleksibilnost je prisutna gdje se energija ne iskorištava samo iz glukoze, nego betaoksidacijom masnih kiselina dobivamo energiju iz depoa masti“, kaže nutricionistica.

Potencijalne koristi ne zaustavljaju se samo na tjelesnoj masi. Fasting se povezuje i s povoljnim učincima na pojedine kardiometaboličke pokazatelje te smanjenjem određenih upalnih procesa. Ipak, važno je naglasiti da sam vremenski raspored obroka nije čarobni mehanizam za zdravlje – važni su i kvaliteta prehrane, ukupni energetski unos te individualne potrebe.

Nije svaki fasting dobar fasting

Iako se često predstavlja kao jednostavan način mršavljenja, fasting nije nužno superioran drugim načinima smanjenja kalorijskog unosa. Drugim riječima, ako vam fasting pomaže da lakše organizirate prehranu i spontano jedete manje, može biti koristan alat. No ako zbog njega cijeli dan razmišljate o hrani, navečer nadoknađujete propuštene obroke ili ne uspijevate unijeti dovoljno hranjivih tvari, njegova se prednost brzo gubi.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli ESTETICA.HR (@estetica.hr)

Kako izbjeći nadutost tijekom ljeta? Pronađite OVDJE.

Jedan od problema može biti i izrazita glad, ali i nedovoljan unos proteina. To je posebno važno kod osoba koje treniraju jer ograničavanje vremena za jelo može otežati unos dovoljne količine proteina i energije potrebne za očuvanje mišićne mase.

Tko bi trebao biti posebno oprezan?

Fasting nije obrazac prehrane koji se može univerzalno preporučiti svima. Nutricionistica ga ne preporučuje trudnicama i dojiljama, djeci i adolescentima te osobama koje se bave intenzivnom fizičkom aktivnošću i imaju povećane energetske potrebe.

Poseban oprez savjetuje i ženama u perimenopauzi i menopauzi. „Treba imati dovoljan unos proteina“, naglašava, upravo zato što je u tom životnom razdoblju očuvanje mišićne mase posebno važno.

Može li šećer ubrzati starenje kože? EVO što se događa s kolagenom

Fasting je samo jedan od mogućih načina organizacije prehrane, a ne prečac do zdravlja ili idealne tjelesne forme. Njegova vrijednost ovisi o tome kako se uklapa u ostatak prehrane, životni stil i individualne potrebe. Ponekad je upravo kraći i održiviji prozor bez hrane bolji izbor od ambicioznog posta koji svaki dan postaje nova mala borba.