Može li šećer ubrzati starenje kože? Evo što se događa s kolagenom

Aperol uz zalazak sunca, ledena kava koja više nalikuje desertu i obavezna kuglica sladoleda na putu s plaže. Ako postoji sezona u kojoj šećer konzumiramo gotovo usput, onda je to ljeto. I dok uredno nanosimo SPF kako bismo kožu zaštitili od UV zračenja, puno manje razmišljamo o tome što se s kolagenom događa – iznutra.

Tako dolazimo do glikacije, procesa koji se sve češće spominje kada govorimo o starenju kože. Prije nego što zbog toga prekrižimo sladoled i koktele, važno je razjasniti jednu stvar: jedan desert neće nam uništiti kolagen. Puno je važnije ono što se neprimjetno zbraja iz dana u dan.

Što šećer zapravo radi kolagenu?

„Glikacija nastaje kada se višak šećera veže uz proteine, među njima i kolagen i elastin. Ta vlakna tada postupno postaju kruća, manje elastična i sporije se obnavljaju. Na koži se to s vremenom može vidjeti kao gubitak elastičnosti, izraženije bore i lošija kvaliteta tkiva“, objašnjava nutricionistica Ivana Barišić.

Ključne su pritom riječi – s vremenom. Ne govorimo o posljedici nekoliko dana godišnjeg odmora niti o sladoledu koji smo pojeli nakon plaže.

„Glikacija nije posljedica jednog deserta. Ona je više povezana s dugotrajnim viškom šećera, povišenom glukozom, inzulinskom rezistencijom i općim metaboličkim stanjem“, naglašava nutricionistica.

Problem nije jedan sladoled, nego ono što mu se pridruži

Ljeti je posebno lako izgubiti osjećaj koliko smo šećera zapravo unijeli. Ne nužno zato što jedemo više slatkiša, već zato što dobar dio dolazi u tekućem obliku. Kroz zaslađene ledene kave, sokove i koktele koji se tijekom dugog ljetnog dana jednostavno nadovežu jedan na drugi.

„Jedan sladoled neće pojesti kolagen. Problem je što se ljeti mali grijesi često zbroje: zaslađena kava, sok, sladoled, koktel i još desert navečer. Posebno su problematični tekući šećeri jer ih lako unesemo puno, a ne zasite nas. Kokteli dodatno kombiniraju šećer i alkohol, što može utjecati na glukozu, hidrataciju, san i oporavak kože“, kaže Ivana Barišić. „Osoba s inzulinskom rezistencijom ili povišenom glukozom nema isti metabolički odgovor kao zdrava i aktivna osoba koja povremeno pojede desert“, dodaje.

Slatko ne moramo izbaciti, ali možemo ga birati pametnije

Ipak, odgovor nije nužno još jedna lista ljetnih zabrana niti pretvaranje svakog deserta u njegovu „fit“ verziju. Ponekad je dovoljno smanjiti upravo one izvore šećera koje jedva registriramo.

„Ne moramo svaki desert pretvoriti u fit proizvod. Bolji izbor može biti manja porcija sladoleda bez dodatnih preljeva, grčki jogurt s voćem, domaći voćni sladoled, chia puding ili ledena kava bez sirupa i šlaga“, savjetuje. „Desert nakon ručka obično će imati blaži učinak na glukozu nego slatki napitak natašte“, objašnjava.

Kako izbjeći nadutost tijekom ljeta? Saznajte OVDJE

Vlakna, proteini i masti u obroku mogu usporiti porast glukoze, pa kontekst u kojem jedemo desert može biti jednako zanimljiv kao i sam izbor deserta. A što ako s druge strane prehrane uredno unosimo proteine, vitamin C, omega – 3 masne kiseline ili dodatke kolagena? Sve su to nutrijenti koji imaju svoju ulogu u prehrani i zdravlju kože, ali ne mogu jednostavno poništiti dugotrajan visok unos šećera.

„Proteini, vitamin C, omega – 3 masne kiseline i antioksidansi važni su za stvaranje i obnovu kolagena. Vlakna, proteini i masti u obroku mogu usporiti porast glukoze. Ali ni kolagen, ni vitamin C, ni jedan anti-age suplement ne mogu biti protuteža svakodnevnim zaslađenim napitcima i desertima“, ističe nutricionistica.

Možemo li zaista hranom povećati otpornost kože na sunce? Pronađite OVDJE

Možda je upravo to najbolji način da razmišljamo o šećeru i koži. Bez panike zbog jednog sladoleda, ali i bez ideje da nekoliko dobrih sastojaka može poništiti ono što svakodnevno radimo. Ljetni užici mogu ostati ljetni užici. Ako negdje vrijedi napraviti malu promjenu, onda je to prije u onom šećeru koji popijemo gotovo neprimjetno nego u desertu kojem smo se cijeli dan veselili.

Naslovna fotografija: Dupe Photos/MK Carter