Proširene vene i kapilare jedan su od najčešćih estetskih, ali i zdravstvenih problema žena nakon četrdesete godine života. Iako mnoge od nas na njih gledamo prvenstveno kao na estetski problem koji bismo željele ukloniti, riječ je zapravo o kroničnoj venskoj bolesti, odnosno o kroničnoj venskoj insuficijenciji, pojašnjava dr. Saida Rezaković, iskusna dermatologinja iz Specijalne bolnice AGRAM, koja se s ovom bolešću susreće gotovo svakodnevno.

Stoga nas je zanimalo kako do ove bolesti dolazi, a još važnije, kako se ona tretira i liječi, kakvi su rezultati terapija i tretmana te može li se bolest vratiti.

E: Kako nastaju proširene vene?

Dr. Saida Rezaković: Kronična venska bolest djelomično je genetski uvjetovana, a dijelom je vezana uz sam stil i način života. Na razvoj venske bolesti i proširenih kapilara i vena utječu razni čimbenici: od već spomenute genetske predispozicije, povećane tjelesne težine, trudnoće pa do smanjene tjelesne aktivnosti. Naravno, negativan utjecaj predstavljaju i poslovi koji uključuju dugo stajanje, odnosno zanimanja kao što su kuhari, konobari, frizeri, kirurzi te farmaceuti koji rade u ljekarnama. Također, osobe koje i privatno i profesionalno dugo i puno sjede te provode puno vremena u statičnim položajima, imaju pojačan rizik od nastanka ove bolesti.

E: Što možemo učiniti kako bismo prevenirali nastanak kronične venske bolesti?

Dr. Saida Rezaković: Prevencija kronične venske bolesti prvenstveno uključuje zdrave životne navike poput održavanja normalne tjelesne težine, izbjegavanja dugog stajanja ili dugotrajnog sjedenja, redovito kretanje. Ponekad mislimo da fizička aktivnost znači vježbanje do iznemoglosti, no pritom se misli na svakodnevno hodanje ili žustriju šetnju.

E: Kako se dijagnosticira, odnosno potvrđuje prisutnost proširenih vena?

Dr. Saida Rezaković: Nakon što pacijent sam uoči promjene na svojim nogama koje su danas lako prepoznatljive, treba se obratiti liječniku – dermatologu ili vaskularnom kirurgu. Kapilare i proširene vene nisu nešto što će proći samo od sebe i nikako ih ne treba ostaviti bez liječničkog nadzora. Po dolasku u ordinaciju, nakon pregleda, pacijentu obično preporučujemo dijagnostičke postupke – color doppler ultrazvuk venske i arterijske cirkulacije.

Manje promjere proširenih vena i kapilara tretiraju dermatolozi, kao što tretiraju i izraženije promjene na koži potkoljenica ili kronične rane, za koje ordiniraju adekvatnu terapiju.

E: Koje tretmane preporučujete za rješavanje ovog problema? Koje od njih primjenjujete u Specijalnoj bolnici AGRAM? Mogu li pacijenti kod vas dobiti zaokružen i cjelovit pristup rješavanju ovih problema? Tko sve sudjeluje u liječenju venskih bolesti?

Dr. Saida Rezaković: Ono što je važno kod liječenja kronične venske bolesti u Specijalnoj bolnici AGRAM je da je to jedna od rijetkih, ako ne i jedina ustanova u Hrvatskoj koja objedinjuje radiološki, dermatološki te kirurški pristup venskim bolestima, uz najsuvremeniju opremu i tehnologiju. Osim toga, vaskularni kirurg ima na raspolaganju modernu operacijsku dvoranu u kojoj, ovisno o potrebi, može napraviti endovenske laserske zahvate te klasične kirurške zahvate i zahvate koji su nešto manje invazivni, poput mini-flebektomije.

Pacijent, po dolasku u bolnicu, obično najprije odlazi na pregled kod dermatologa. Kada ustanovimo da ima kroničnu vensku bolest, upućujemo ga dalje na radiološku dijagnostiku gdje se utvrđuje o kojem se stupnju zahvaćenosti radi te je li potreban pregled vaskularnoga kirurga i daljnji njegov tretman. Nakon eventualno potrebne intervencije na dubljim venskim sustavima, pacijent se opet vraća dermatologu i od tog ga trenutka on može dalje voditi kroz proces liječenja. Napominjem da pacijent mora razumjeti kako je ovdje riječ o kroničnoj bolesti koja dugoročno nije rješiva samim zahvatom. Prevencija i njega moraju se nastaviti – nošenjem elastično-kompresivnih čarapa, a jako je važno održavati tjelesnu težinu te baviti se nekom fizičkom aktivnošću.

U protivnom, upozorava dr. Rezaković – doći će do povratka kronične venske bolesti. Dermatolog nadalje može, a upravo to i naša sugovornica često i radi – tretirati kapilare i manje retikularne vene koje pacijent obično i vidi kao jedini problem.

Odabir metode liječenja, kao i sami uzroci ove bolesti, pojašnjava dr. Rezaković, ovise o brojnim čimbenicima – od lokalizacije promjena, proširenosti do fototipa kože pacijenta.

“Najčešće se koristi lasersko uklanjanje NDYAG 1064 nm vaskularnim laserom koji se apsorbira u hemoglobinu te se time tretira kapilara koja se koagulira i nestaje.

Druga je metoda sklerozacija – postupak kojim se određenim kemijskim sredstvima, injiciranim u kapilare ili vene, potiče proces koji dovodi do zatvaranja, a onda i nestanka tretirane promjene. U liječenje same bolesti, ovisno o težini i zahvaćenosti područja, kao što sam već navela, uključeni su dermatolog i vaskularni kirurg, dok dijagnostiku obavlja radiolog. No, onaj tko zapravo čitavo vrijeme vodi pacijenta je dermatolog. On vodi računa i o tome pridržava li se pacijent svih propisanih mjera te utvrđuje ima li recidiva”, kaže dr. Saida Rezaković.

E: Zašto je uvriježeno mišljenje da se bolesti vena vraćaju i nakon zahvata?

Dr. Saida Rezaković: Nažalost, recidivi su česti. Do njih dolazi i zato jer se pacijenti često ne pridržavaju mjera, a one podrazumijevaju nošenje elastično-kompresivnih čarapa, barem od jeseni do proljeća, tjelesnu aktivnost i reguliranu tjelesnu težinu. Kod gledanja TV-a, dobro je staviti noge u povišeni položaj. Radi se o bolesti koja je na neki način predisponirana i genetski determinirana i na način da postoje problemi s venskim zaliscima. I to ne možemo promijeniti. Ono što možemo jest naučiti kako živjeti s tim, kako smanjiti mogućnost recidiva te učiniti da ta bolest ne progredira.

E: Utječe li odgađanje liječenja na pogoršanje bolesti?

Dr. Saida Rezaković: Da, pacijenti često zakasne s početkom liječenja jer na tu bolest gledaju isključivo kao na estetski problem. Znači, vrlo često čujem pacijente koji kažu – ma, ja tu imam samo par kapilara, pa nije to nikakva bolest. No, to jest bolest. Kronična venska bolest, po klasifikaciji je bolest koja može početi s kapilarama, a završiti venskim ulkusom, odnosno kroničnom ranom. Naravno da neće svaka osoba koja ima kapilare, razviti venski ulkus, ali to je krajnji stadij iste bolesti. Bolest počinje s umorom, težinom u nogama pa i bolovima u potkoljenicama. Kada skidamo čarape, vidimo da tragovi njihova ruba ostaju utisnuti u koži. Isto tako, počinju se vidjeti male kapilare, pogotovo u donjem dijelu, oko skočnih zglobova, a potom i na potkoljenicama i na natkoljenicama. Onda poneka vena postane vidljivija ili je malo proširena. Nakon toga kreću jaki edemi – otoci nogu, praćeni crvenilom, svrbežom, s puno jačim bolovima, a završni stadij je kronični venski ulkus.

E: Možemo li reći da je problem s venama veći ako su vene na nogama izraženije?

Dr. Saida Rezaković: U pravilu da! Najčešće klinički izgled vena –  ne samo njihova proširenost, već i samo zatamnjenje kože koje je obično simetrično oko skočnih zglobova, govori o kroničnim promjenama, a samim tim i o ozbiljnosti problema. To je nešto što će s vremenom dovesti do smanjene kvalitete života i što će pacijentu dugoročno stvarati ozbiljne probleme. Ne samo zbog osjećaja nelagode, bolova i otoka, već zbog onoga čega se uvijek bojimo – stvaranja venskog ulkusa, a te se kronične rane jako teško i dugoročno liječe.

E: Koliko je u posljednjih 10 godina evoluiralo liječenje bolesti vena?

Dr. Saida Rezaković: Liječenje venskih bolesti jako je napredovalo i to prvenstveno zahvaljujući razvoju laserske tehnologije. Takozvani endovenski laseri se pomoću posebne sonde uvode u venu i unutar nje svojom svjetlosnom zrakom stvaraju umjetno oštećenje vene te se ona zatvori i resorbira, odnosno nestane nakon nekog vremena. Drugi veliki korak je razvoj lasera kojima se rješavaju površinski problemi. Laserska je tehnologija u sferi dermatologije istisnula sklerozaciju, dok je u sferi vaskularne kirurgije, endovenska laserska terapija istisnula klasičnu kirurgiju. Iako su i sklerozacija i klasični kirurški zahvati i dalje potrebni kod određenih stanja.

E: Recite nam nešto o ispucalim kapilarama na nogama – kako se rješavaju i vraćaju li se?

Dr. Saida Rezaković: Same kapilare i retikularne vene tretiraju se ili sklerozacijom ili laserom. Naime, iako je laser modernija tehnologija, određene dijagnoze ipak traže sklerozaciju ili barem kombinaciju ovih dviju metoda. Laserska tehnologija omogućila je da tretmani budu puno brži, puno lakši za pacijenta, te da se smanji ukupan broj tretmana.

E: Je li izlječenje spomenutim metodama moguće nakon samo jednog tretmana ili ih treba ponavljati?

Dr. Saida Rezaković: Oba navedena dermatološka tretmana uklanjanja kapilara i retikularnih vena  (lasersko uklanjanje kapilara i sklerozacija) moraju se ponoviti određeni broj puta s obzirom na to da je rekanalizacija, odnosno ponovna pojava tretirane kapilare normalan dio procesa. Ako je potrebno tretirati proširene vene većeg promjera, liječenje provodi specijalist vaskularne kirurgije.

Dr. Saida Rezaković napominje kako suvremeno liječenje kronične venske bolesti najčešće uključuje kombinaciju više metoda liječenja kako bi se, uz individualni pristup pacijentu, postigli najbolji mogući funkcionalni i estetski rezultati.

Sve opisane metode liječenja dermatologa i vaskularnog kirurga te cjelokupnu radiološku obradu, odnosno color-doppler arterijske i venske cirkulacije moguće je učiniti u Specijalnoj bolnici AGRAM.