Znamo da ova informacija niti ključna za temu, ali je zanimljiva kako bismo uopće dobili sliku koliko je veliko ono što se nama čini tako malo. Poput onih fotografija na kojima se slikamo ispruženoga dlana, na kojemu blistava kuglica izgleda poput vrha pribadače. Da, da, govorimo Suncu koje je tako veliko da bi unutar njega moglo bi stati oko milijun planeta Zemljine veličine. I, naravno, da je njegov utjecaj na život, zdravlje, kožu, raspoloženje… nemjerljiv.
Sunce igra vrlo veliku ulogu u zdravlju kože – ono može odrediti koliko brzo koža stari, kako se oporavlja od ozljeda i kako reagira na proizvode. UVA i UVB zrake mogu pogoditi različite slojeve kože i razgraditi stanice, uzrokujući oštećenje DNK koje ima dalekosežne učinke. Dok je njega od sunca bitan dio svačije rutine – bilo da ste svjetliji, tamniji, masniji, suši ili cijeli dan unutra – učinci oštećenja od sunca izgledaju različito na različitim ljudima. Ali što je s alergijama na sunce, kada se pojavljuju i kako ih detektirati i, u konačnici, spriječiti. Odgovore smo potražili od dermatologa.
“Alergija na sunce je izraz koji se uglavnom koristi za opisivanje raznih stanja u kojima koža izložena suncu razvija crveni osip i svrbež. Najraširenija alergija na sunce je takozvana polimorfna svjetlosna erupcija (engl. Polymorphous light eruption) te se pojavljuje u obliku osipa koji se prezentira kao male i upaljene izbočine na koži. Neki ljudi imaju i nasljednu vrstu alergije na sunce koja je prisutna i kod drugih članova obitelji. Drugi pokazuju znakove i simptome alergije na sunce samo kada su izazvani nekim drugim okidačima, te se tu uglavnom radi o lijekovima ili dodirom kože s nekim biljkama kao što je, primjerice, pastrnjak…”, objašnjava dr. sc. Ivanom Prkačin, specijalisticom dermatologije i venerologije u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice i vanjskom suradnicom Poliklinike Milojević.
Žene sklonije alergijama na sunce
Vjerovali ili ne, istraživanja su pokazala kako su žene sklonije razvoju alergije na sunce, i to posebice u srednjoj dobi, pa se ova pojava veže i uz hormonalne promjene koje se događaju u menopauzi. Također, osobe s određenim medicinskim patologijama i stanjima kože, poput fotosenzitivnosti prouzročene lijekovima, hiperpigmentacija ili melazme, još su osjetljiviji na sunce. Iako se kod nekih javlja tek u srednjim godinama, nakon što se jednom pojavi, najčešće će se nastavljati pojavljivati svake godine.
Kako se nositi s alergijama na sunce? Stručnjaci kažu kako blagi slučajevi alergije na sunce mogu nestati sami od sebe. Steroidne kreme ili pilule mogu se koristiti za liječenje težih slučajeva. Kod ozbiljnijih alergijskih reakcija na sunce, moraju se poduzeti mjere opreza i nositi odjeću koja štiti od UV zračenja.
Izbjegavanje sunca između 10 i 16 sati
Sunce je najintenzivnije između 10 sati ujutro i 16 sati popodne, posebice u kasno proljeće, ljeto i ranu jesen, kada je i UV indeks najviši. Tada u potpunosti treba izbjegavati boravak na otvorenom. Za zaštitu od negativnog utjecaja sunčevog zračenja, vrlo je važno koristiti fotoprotektivnu odjeću i zaštitna sredstva.Fotoprotektivna sredstva se trebaju koristiti svakodnevno, počevši od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni.
Must have: krema za sunčanje
Dermatolozi savjetuju korištenje kreme za sunčanje svaki dan. Korištenje zaštitnog faktora može pomoći u sprječavanju fotostarenja i raka kože prouzročenog UV zračenjem. Također, poznato je kako je UV zračenje mnogo jače blizu vodenih površina, gdje zbog refleksije opekline mogu nastati mnogo brže. Iz tog razloga, boravite li na moru, bazenima, jezerima ili rijekama, imajte na umu kako će vrijeme samozaštite biti bitno kraće. U torbi za plažu ili omiljenog ruksaku za izlete zato uvijek napravite mjesta za omiljenu formulu s adekvatnim SPF-om, a vodite računa i o tome da se u najtoplije doba dana ipak držite hlada i – osvježavajućeg koktela.
Vrijeme izlaganja UV zrakama?
Velik broj ljudi razviju simptome alergije kada su izloženi višku sunčeve svjetlosti koja se pojavljuje u proljeće ili ljeto. Rješenje je postupno povećanje vremena izlaganja kako bi se stanice bilje prilagodile sunčevoj svjetlosti. Ne brinite zbog vitamina D. Naime, Istraživanja su pokazala kako već pet minuta izlaganja suncu dva-tri puta tjedno može osigurati potreban vitamin D, pod uvjetom da je suncu izloženo najmanje pet posto kože.
Nošenje zaštitne odjeće i sunčanih naočala
Odjeća, sunčane naočale, šeširi… su je oblik fotozaštite. Tkanine svijetlih boja manjeg su SPF-a u usporedbi s tamnim bojama. Sve u svemu, odjeća pruža uravnoteženu količinu zaštite i protiv UVA i protiv UVB zračenja, ali samo ako ima oznaku UPF. Usporedbe radi, prosječna bijela pamučna majica pruža zaštitu između 5 i 7, dok mokra pruža oko 3. Tamnije ili crne majice pružaju zaštitu između 7 i 10. Šešir širine oboda više od 7,5 cm ima SPF 7 za nos, 5 za vrat, 3 za obraze i 2 za bradu. Šešir širine oboda od 2,5 do 7,5 cm ima SPF 3 za nos, 2 za vrat i obraz i 0 za bradu. Šešir s rubom užim od 2,5 cm ima SPF od 1,5 za nos i minimalnu količinu za bradu i vrat.
Bez okidača alergijskih reakcija
Pijete li neki lijek, pažljivo pročitajte upute ili razgovarajte sa svojim liječnikom o negativnom djelovanju lijeka prilikom izlaganja UV zrakama. također, nemojte na suncu koristiti kozmetiku koja sadrži AHA i BHA kiseline, eterična ulja lavande, citrusa, sandalovine… Prije odlaska na more izbjegavajte kemijske pilinge. Također, reakcije mogu izazvati i određeni sapuni, šamponi protiv peruti, parfemi, ali i boje za kosu.
