“Ljudi kažu da uvijek izgledam sretno, ja im kažem da je to – botox”, rekla je Dolly Parton, legenda country glazbe poznata po svom ” pretjerano mladolikom”, točnije – pretjerano korigiranom izgledu.

Ista je to Dolly Parton koja je opjevala Workin´9 to 5, sumirajući žensku obespravljenost na radnom mjestu i nepoštivanje žene zbog onoga što ona jest. No, jesu li onda sreća i uspjeh razlog za pretjerivanje s estetskim tretmanima? Može li se s botoxom uopće pretjerati? 

Kad kažemo botox kao da smo stali na nagaznu minu – očekujući eksploziju emotivnih reakcija s obje strane – i onih za i onih protiv. A zašto? Ipak se ne radi o zahtjevnoj operaciji poput zatezanja lica ili podizanja kapaka, već samo nekoliko uboda iglicom kojima je cilj „popeglati bore“. Iako je danas riječ o tretmanu koji je zaista zlatni standard anti-ageinga, i dalje se uz korištenje botoxa vežu određene kontroverze. Većina njih veže se uz samo porijeklo ove megapopularne supstance – čija je povijest jedna od najzanimljivijih priča u beauty svijetu.

Medicina u službi ljepote

Naime, Botox je naziv robne marke za neurotoksični protein punog imena Botulinum Toxin tipa A, proizveden iz bakterije Clostridium botulinum – iste one bakterije koja uzrokuje botulizam. Zbog iste bakterije se djeci prije navršene godine dana ne daje med – jer se u njemu mogu nalaziti spore ovog mikroorganizma koje dječji organizam ne može probaviti.

Pa je li onda strah opravdan? Kao što to obično biva u medicini – jedna supstanca koja koristi za jednu svrhu, ne mora nužno koristiti i za drugu. Baš kao što je sjeme maka opijum kada govorimo o drogi, a dobrodošlo sredstvo za ublažavanje boli kada je morfij – isto možemo reći i za botox.

Za njegov marketinški plasman kao sredstvo za „smrzavanje bora“ zaslužne su osamdesete – američko zlatno doba plastične kirurgije i estetskih tretmana. Otkriće da nije bakterija ta koja uzrokuje botulizam, već toksin bila je dovoljno velika da se primjeni u cijeloj industriji pakiranja i očuvanja hrane krajem 19. stoljeća dok se njegovi učinci na paraliziranje živaca počinju izučavati tek tijekom Drugog svjetskog rata.

Njegovi „estetski izumitelji“ su bračni par iz Kanade, liječnici Jean i Alastair Carruthers koji su krajem osamdesetih uspješno spojili oftalmologiju i dermatologiju. Promatrajući tikove na očnim kapcima uvidjeli su kako bi injekcija ovog toksina pomogla njihovim pacijentima, a imajući u vidu i radove kalifornijskog kolege Richarda Clarka, koji je na isti način uspješno riješio asimetriju lica nakon neuspješnog facelifta. Jean i Alastair uspješno su injektirali botox pacijentima s tikovima na očima – i tada počinje velika estetska revolucija kožu slobodno možemo nazvati “The era of Botox”.

Industrija ljepote

Iako povijest pogrešno pamti da je prva primjena botoxa bila za liječenje migrena, ta korisna karakteristika otkrivena je tek nešto kasnije. Zapravo, usporedno s razvojem botoxa za uspješno peglanje bora. Injekcija toksina marketinškog imena Botox usporedno se razvijala u više pravaca – i estetskom, ali primjerice i u neurološkom kao jedan od oblika pomoći u liječenju migrena.

U jednom od intervju koji je bračni par Carruthers dao rekli su kako su ih u početku optuživali da će smrzavanjem bora pola Amerikanaca “hodati kao zombiji”. Njihov odgovor na to bio je prilično jednostavan – botox je ljudima omogućio da dobiju mogućnost izražavanja, te da ne hodaju po svijetu nezadovoljni samima sobom. Uostalom, što je ljepše od onog osjećaja da se izvana osjećamo jednako lijepo kao i iznutra?

Revolucionarni izum

Pa možda je onda i u tome ključ emocija koje botox izaziva kod onih kojih su ga koristili. Je li u pitanju savršenstvo? Prije bismo rekli – težnja ka postizanju najbolje verzije sebe.

Pa opet, kako onda biti ravnodušan prema tom revolucionarnom izumu kada vidimo kako su brojne poznate osobe postigle kontraefekt – i završili s pretjerano korigiranim, smrznutim licima koja su nepovratno promijenjena? Kao i kod većine stvari u životu – rješenje se krije u umjerenosti.

Možemo opet citirati jednu od korisnica botoxa, glumicu Courtney Thorne – Smith, koja je rekla da se nada da će pravilnom brigom o koži lica i korištenjem botoxa, morati koristiti – samo to.

Kako Hrvatice koriste Botox?

No, to je Hollywood – mjesto koje ostvaruje snove, miljama daleko od Hrvatske. Kakva je situacija ovdje? Kakve su Hrvatice po pitanju Botoxa – srame li se ili su ponosne? Drže li se one “manje je više” ili su sklone pretjerivanju? Koliko često dolaze na tretmane i jesu li rezultatima zadovoljne – ili razočarane? Upitali smo stručnjakinju – dermatologinju, dr. sc. Željanu Bolanču:

„Klijenti jako vole botox jer doslovno preko noći izbriše bore, a njegova aplikacija prije ljeta, kada se najviše mrštimo zbog sunca, djeluje čak i preventivno na stvaranje bora. To je zahvat na koji se 9 od 10 klijenata ponovno vraća. Svi ostali estetski tretmani nemaju tako visok postotak zadovoljstva pacijenata.“

Ključ je čini se, zaista, u onome što botox obećava. A njegovo djelovanje je zaista impresivno, priznat ćete  – čak i ako ste u onom taboru skeptičnih. Toksin koji paralizira živac i reducira ekspresiju na lokalno primijenjenom području – i to prilično uspješno, jer blokira signal koji živac šalje u mišić te mišić više ne može kontrahirati. U slučaju estetske medicine to znači da botox umrtvljuje mišić koji zatim reducira pomicanje čela i tako sprječava boranje. No, botox je isto tako  ograničenog trajanja – učinak je vidljiv nekoliko mjeseci.

Dr. sc. Željana Bolanča smatra da se u njegovom vijeku trajanja nalazi ključ za razumijevanje botoxmanije. Naime, u želji da se prolongira njegov efekt korisnici pretjeruju, oduševljeni prvotnim rezultatima. Uostalom, rezultati su ono što zanima korisnike, a “botox zaista ima instantni wow efekt“. Upravo u tome je, čini se ključ razumijevanja botoxa, smatra dr. Bolanča.

Pretjerivanje?

Baš kao što ima instantne rezultate, ovaj tretman ima i svoju tamniju stranu. Naime, nakon što efekt popusti, izgled lica vraća se na staro. Iako neki tvrde da je izgled čela i obrva gori nakon što botox popusti, istraživanja pokazuju kako je riječ o subjektivnom doživljaju kože, koja je unazad nekoliko mjeseci bila glatka i napeta, a nakon isteka djelovanja botoxa postaje opet “svoja”.

Često se upravo zbog kratkog trajanja učinka botox često ponavlja, pa se događa i pretjerivanje – onakvo kakvom često svjedočimo u Hollywoodu.

Dr. Željana Bolanča izvrsno je opisala ovaj fenomen.

„Uvijek kada komentiramo da je netko pretjerao s botoxom u stvari mislimo na pojavu čudnog izgled prilikom smijanja (najčešće dolazi do pretjeranog podizanja lateralnog ruba obrva (primjer: Mr. Spock) ili dolazi do pretjeranog povlačenja medijalnog ruba obrva prema dolje- tzv.angry birds look ili pak do pojave spuštenih vjeđa“ kaže dr. sc. Bolanča.

No i za to estetska medicina ima odgovor – baby botox. Riječ je o tretmanu, nastavlja dr. Bolanča „s kojim je mimika čela relativno očuvana, ali manjkavost tog načina apliciranja je i kraća učinkovitost, odnosno trajanje botoksa pa se onda klijentice žala da se mimika na čelu povrati nakon svega 2-3 mjeseca. Za optimalno trajanje botoksa u svim regijama potrebno je otprilike u svaku regiju aplicirati oko 20 IU jedinica botulinum toksina, a ako apliciramo manje sa željom očuvanja mimike, onda je i trajanje kraće.“

Doktorica ističe i da su očekivanja od botoxa različita te da aplikacija ovisi i o starosti osobe, pa i od toga radi li se o muškarcu ili ženi. Muškarci imaju deblju kožu i potrebno je injektirati veću količinu, dok je koža ženskog lica tanja, pa je potrebno nešto manje preparata.

Iako je riječ o jednom od najpopularnijih estetskih tretmana na svijetu, važno je napomenuti kako je aplikacija botoxa medicinski, a ne kozmetički tretman. Aplicirati ga smije jedino doktor, u za to primjerenoj instituciji – a nikako osoblje kozmetičkih salona. Nestručna aplikacija može imati dalekosežne posljedice, koje će napraviti efekt upravo suprotan od željenog – osim nepovoljnog estetskog rezultata, može doći i do medicinskih komplikacija.

Onako kako vi to želite

Za kraj dr. Bolanča napominje jednu vrlo važnu stvar, a to je “estetski potpis” – odnosno ukupan dojam koji osoba ostavlja.

„Osobno mi je rezultat botoxa najljepši kod mlađih osoba i osoba srednje životne dobi, kada i ostatak lica ima jednaku kvalitetu kože kao i gornja trećina lica. U pravilu odbijam raditi botoks kod bitno starijih ljudi – neka mi oproste oni nakon 70 godina :), jer mi nije lijepo vidjeti gornju trećinu lica bez bora, a donji dio lica naboran i oštećen od sunca“, zaključuje liječnica.

Stoga, zaključak je kao i sa svime u životu – ako mu pristupimo umjereno i s dozom poštivanja vlastite osobnosti –  botox će imati wow efekt! Pa ćemo završiti kako smo i počeli, citirajući one s kojima botox poistovjećujemo, celebritije – „botox dva puta godišnje, jako puno godina“  zaključila je pjevačica Bonnie Tyler.