Vitamin C postao je hit u njezi kože. Sve se češće i više ističu prednosti ovog izvrsnog antioksidansa, no prije nego se odlučite za kupovinu proizvoda s vitaminom C, dobro je znati na što sve obratiti pažnju i koje su njegove prednosti.

Snažan antioksidans

Vitamin C koji se nalazi u serumu ili kremama ima nekoliko mehanizama djelovanja na kožu.

Djeluje kao antioksidans. Vitamin C kao antioksidans neutralizira slobodne kisikove radikale koji nisu ništa drugo već molekule s jednim slobodnim elektronom viška koje imaju mogućnost oštećenja proteina unutar stanica, kao i oštećenja same DNA. Taj se mehanizam nastanka slobodnih kisikovih radikala i oštećenja stanica naziva oksidativan stres.

Radi se o prekomjernom stvaranju slobodnih radikala kisika, pri čemu dolazi do gubitka ravnoteže stvaranja slobodnih radikala i mogućnosti određene stanice da ih razgradi, a rezultira promjenama vezanim uz oštećenje stanica. Drugim riječima, oksidacijski stres je oštećenje tkiva uvjetovano poremećajem ravnoteže pro- i anti-oksidacijskog sistema.

Vitamin C neutralizira taj elektron viška u slobodnim kisikovim radikalima i na taj način sprječava djelovanje slobodnih kisikovih radikala prije nego oni počnu štetno djelovati na stanice.

Najviše se slobodnih kisikovih radikala stvara prilikom izlaganja UV zračenju. Poznato je da UVB zrake prodiru u gornje slojeve kože, izazivaju crvenilo, uzrokuju karcinom kože i potiču stvaranje slobodnih kisikovih radikala. UVA zrake prodiru značajno dublje u kožu, uništavaju kolagen, elastin, proteoglikane i ostale stanične strukture dermisa. Zbog toga UVA zrake dovode do starenja kože i razvoja melanoma.

Vitamin C je podjednako učinkovit kod UVB i kod UVA zračenja. Samo za usporedbu, kreme sa zaštitnim faktorom blokiraju oko 55 % slobodnih kisikovih radikala nastalih kao posljedica izlaganja UV zračenju. Za optimalnu fotoprotekciju, važno je upotrebljavati kreme sa zaštitnim faktorom u kombinaciji s vitaminom C.

Treba imati na umu da vitamin C djeluje fotoprotektivno na način da ne apsorbira UV zračenje, već neutralizira slobodne kisikove radikale koji nastaju kao posljedica izlaganja suncu. Taj učinak nemaju kreme sa zaštitnim faktorom. Iako vitamin C pojedinačno djeluje fotoprotektivno, njegov učinak se pojačava u kombinaciji s vitaminom E.

Naime, vitamin E pojačava učinkovitost vitamina C i do četiri puta. Vitamin C koji je hidrofilan (topiv u vodi) obnavlja vitamin E koji je lipofilan antioksidans. U sinergiji, štite i hidrofilne i lipofilne dijelove stanica i sprječavaju apoptozu stanica (programirana stanična smrt). Ako u tu kombinaciju uključimo i 0.5% ferulične kiseline, imamo moćnog saveznika u sprečavanju akutnog i kroničnog fotooštećenja kože.

Bez obzira u koje vrijeme odlučite dana odlučite upotrebljavati vitamin C, obavezno ga uvrstite u svoju svakodnevnu rutinu. Naravno, zajedno s kremama sa zaštitnim faktorom. U ovu kombinaciju uvrstite i vitamin E, bilo da se nalazi s vitaminom C ili ga sadrži krema s faktorom.

Potiče stvaranje kolagena

Vitamin C važan je ko-faktor za enzime prolin i lizinhidroksilazu koji su odgovorni za stabilizaciju i umreživanje (crosslinking) molekule kolagena u čvrstu 3D strukturu kolagena.

Drugi mehanizam djelovanja vitamina C u sintezi kolagena je stabilizacija prokolagena mRNA tako da i na taj način utječe na stvaranje kolagena, a treći način je djelovanje na lipidnu peroksidaciju (mehanizam staničnog oštećenja) i neutralizaciju aldehida koji dovode do značajnog oštećenja stanica.

Djeluje depigmentacijski

Vitamin C djeluje na proces stvaranja melanina, melanogenezu. Sprječava djelovanje enzima tirozinaze i na taj način smanjuje stvaranje melanina.

Međutim, kako je vitamin C nestabilna molekule, za bolju učinkovitost u depigmentaciji potrebno je koristiti i neke druge načine uklanjanja pigmenta i/ili sprečavanja nastanka hiperpigmentacija.

Djeluje protuupalno

Vitamin C inhibira NFkB (Nuclear Factor kappa B) signalni put koji je odgovoran za aktivaciju brojnih proupalnih citokina u koži kao što su TNF-alfa i IL 1 i IL 6. Prema tome, vitamin C ima značajni proupalni učinak i može se koristiti u liječenju akne vulgaris, rosacee i sprječavanju postupalnih hiperpigmentacija nakon estetskih zahvata.

Koliki je udio vitamina C potreban da bi proizvod bio djelotvoran?

Kod vitamina C važan je oblik molekule, koncentracija, pH pripravak, ambalaža, skladištenje i u kojem je obliku pripravak (je li u obliku seruma ili kreme).

Nestabilnost na zraku njegovog prirodnog oblika (L-askorbinske kiseline) predstavlja proizvođačima najveći izazov, osim ako nije u suhom obliku. Oksidacija vitamina C (askorbinske kiseline) dovodi do neučinkovitosti pripravka, ali može dovesti i do pojačanog stvaranja slobodnih radikala, što onda ima suprotan učinak od željenog.

Prvi produkt oksidacije askorbinske kiseline predstavlja dihidroksiaskorbinska kiselina (DHAA). Ona nije problematična jer je prirodni oblik i u koži se može konvertirati u askorbinsku kiselinu. Međutim, njen daljnji raspad dovodi do derivata koji više nisu oblik vitamina C, već su u obliku kiselina koje zakiseljuju pripravak koji onda može još više iritirati kožu i uzrokovati crvenilo.

Daljnji raspad molekula dovodi do promjene boje od žućkaste prema smeđoj te se u tom obliku, osim što je manje učinkovit, teško uklanja s odjeće. Samo za napomenu, vitamin C je gotovo bezbojan, dihidroksiaskorbinska kiselina je žućkaste boje, a daljnjom oksidacijom se poprima smećkasti oblik.

Što se tiče koncentracije vitamina C (tu govorimo o L – askorbinskoj kiselini), optimalna koncentracija za lokalnu primjenu iznosi 10 – 20 %. Dokazano je kako u koncentracijama većim od 25% njegova djelotvornost i učinkovitost više proporcionalno ne rastu.

Najveća učinkovitost u sintezi kolagena upravo je dokazana u navedenim koncentracijama. Niže koncentracije potiču sintezu kolagena, ali proporcionalno manje.

Treba uvijek imati na umu da je prolaz vitamina C kroz kožu težak i da je bolje koristiti više koncentracije kako bi se osigurala optimalna koncentracija u koži.

Kako vitamin C djeluje na bore?

Bore nastaju tijekom kronološkog (unutarnjeg) starenja kože koje značajno mogu ubrzati vanjski štetni čimbenici kao što su UV zračenje, različiti kemijski spojevi u zraku koji su posljedica onečišćenja okoliša, dim cigarete…

Bore nastaju u dubljim dijelovima kože, u dermisu, kao posljedica smanjenja količine kolagenih, elastičnih vlakana i glikozaminoglikana (hijaluronske kiseline) te promjena na epidermo-dermalnoj granici. U jednom kliničkom, dvostruko slijepom, placebo-kontroliranom randomiziranom ispitivanju dokazana je učinkovitost 10% lokalno primijenjenog vitamina C (tijekom 12 tjedana) u smanjenju bora i indeksa fotooštećenja prema dobi. Druga studija dokazala je značajno poboljšanje kako kliničkog izgleda i histoloških karakteristika kože nakon 6 mjeseci primjene 5% lokalnog vitamina C.

Prema tome, vitamin C ne djeluje samo preventivno na nastanak bora, već može ublažiti i one postojeće.

Kakav učinak na kožu ima ga unosimo kroz hranu?

Normalna koža sadrži visoke vrijednosti vitamina C, međutim, s godinama i uslijed djelovanja čimbenika iz okoliša (UV zračenje, štetni sastojci zraka kao posljedica zagađivača, dim cigarete) dolazi do smanjenja njegove koncentracije u epidermisu (gornji sloj kože).

Normalna koža ima 3 puta veće vrijednosti vitamina C u epidermisu nego u dermisu (dublji dijelovi kože), stoga je za urednu funkciju kože potrebno osigurati takav omjer koncentracije.

Vitamin C u stanice ulazi putem specijalnih nosača (transportera) koje imaju sve stanice. Stanice u epidermisu imaju dvije vrste nosača što ukazuje na ovisnost stanica epidermisa o vitaminu C. Dakle, u koži nam je potrebna visoka vrijednost vitamin C u dermisu i osobito u epidermisu, gdje se pojačano gubi zbog UV zračenja i štetnih tvari iz okoliša.

Prehrana bogata vitaminom C svakako doprinosi boljem zdravlju, međutim, da bi vitamin C bio u optimalnim koncentracijama u koži i tamo djelovao, moramo ga dodatno unositi i kroz kožu. Zašto? Unošenjem dovoljne količine vitamin C putem prehrane, on kroz crijeva, a potom i putem krvi (odnosno plazme), dopire do ostalih tkiva pa tako i kože.

Međutim, krvne žile dopiru i opskrbljuju samo dublje dijelove kože (dermis) i prema tome, to je dio kože koji teoretski možemo opskrbiti vitaminom C putem prehrane.

Nije sasvim sigurno može li povećan unos vitamina C osigurati i povećanu koncentraciju vitamina C u koži jer pojedine studije ukazuju na to da kad se postigne optimalna koncentracija u krvi, ne dolazi do daljnjeg povećanja koncentracije vitamin C u koži.

Prema toj studiji, hranom bogatom vitaminom C može se osigurati nadoknada vitamina C samo kod njegovih nižih vrijednosti u krvi.

Dakle, u površinskim dijelovima kože (epidermisu) ne postoje krvne žile kojima bismo dostavili vitamin C, već ga moramo unijeti kroz kožu. S obzirom na to da je vitamin C topiv u vodi, teško prolazi kroz lipidni sloj kože. Upravo zbog toga vitamin C mora imati niske vrijednosti pH (pH manji od 3.5, optimalno manji od 2.5 ) kako bi mu se osigurao prolaz kroz lipidni sloj epidermisa.