Promatramo li najčešće estetske i zdravstvene probleme žena nakon 40-e, na svim popisima u top 5 problema pronaći ćemo proširene kapilare i vene.

Problem koji pogađa sve veći broj žena

Kapilare su najsitnije krvne žilice u tijelu, a smještene su na granici arterijskog i venskog sustava – glavna im je zadaća prijenos tvari između tkiva i krvi. S godinama, baš poput mnogih drugih sustava u tijelu, i naš je krvožilni sustav zahvaćen promjenama.

Nastanak venskih kapilara, nazvanih još i „spider vene“, odnosno „paučaste vene“, danas pogađa gotovo svaku drugu ženu, pri čemu dob nije najvažniji faktor rizika.

Zašto uopće dolazi do nastanka proširenih kapilara i vena te s vremenom i do razvoja venske bolesti te možemo li na ovaj problem djelovati preventivno? Za odgovore na ova, ali i druga pitanja koja nam čitateljice postavljaju o proširenim venama, obratili smo se dr. Saidi Rezaković, iskusnoj dermatovenerologinji iz Specijalne bolnice AGRAM u Zagrebu.

Sjedilački način života i genetika glavni su krivci za proširene kapilare i vene

„Najveću sklonost prema nastanku proširenih kapilara i vena imaju žene za vrijeme i nakon trudnoće i poroda te osobe koje su s profesionalne strane prisiljene višesatne periode provoditi u sjedećem ili stajaćem položaju“, objašnjava nam zagrebačka liječnica.

Dakle – neovisno o tome vježbate li predano nekoliko puta tjedno, ako vaš posao podrazumijeva svakodnevno sjedenje ispred laptopa, stajanje za prodajnim pultom, liječenje pacijenata ili pak izradu kolača – rizik od nastanka ovog problema kod vas je višestruko veći. Naravno, ni genetski faktor nije zanemariv – naprotiv, kod ovog je problema vrlo značajan čimbenik. Iako ih često promatramo isključivo kao estetski problem – jer nas ograničavaju u izboru suknje ili pak zbog njih posežemo za proizvodima koji prekrivaju tamne linije, proširene kapilare daleko su od isključivo estetskog pitanja, tvrdi naša sugovornica.

Zalisci gube na funkciji, a rezultat je proširenje kapilara i vena

„Proširene kapilare jedan su od prvih simptoma kronične venske bolesti – ozbiljne bolesti koju karakterizira postepeno i progresivno slabljenje venskih zalistaka. Ti su zalisci ključni za reguliranje jednosmjernog protoka venske cirkulacije iz površinskog u duboki venski sustav – prema srcu“, objašnjava nam dr. Rezaković.

Kao što znamo, zadaća je vena voditi krv iz tkiva prema srcu – i to isključivo u tom smjeru. Zahvaljujući venskim zaliscima, koji svladavaju silu gravitacije, krv mogu „tjerati“ prema gore te spriječiti njeno vraćanje. Ipak, zalisci se od krvnih žila razlikuju po jednoj bitnoj karakteristici – nisu rastezljivi, zbog čega se pod utjecajem svakodnevnog stajanja i sjedenja naprežu. Kada zalisci počnu „popuštati“, krv počinje slijediti silu gravitacije i vraćati se prema dolje.

„Zbog proširenja zalisci gube funkciju, a krv ne može normalno cirkulirati venama već se u njima nakuplja, što povećava promjer vene – a s vremenom dovodi do izduljivanja i vijugavog izgleda vene i njenih ogranaka“, ističe liječnica te dodaje kako ovakve, vidljive promjene nastupaju godinama nakon prvih simptoma – osjećaja težine, peckanja, boli, svrbeža, grčeva i oticanja u potkoljenicama.

Simptomi na koje biste morali obratiti pažnju

Kad su u pitanju proširene kapilare – početni stadij venske bolesti, njihova je pojavnost kod žena nakon 40-e sve veća, a zbog prirodnog stanjivanja kože, s godinama postaju i sve vidljivije.

„Klinički simptomi, uz pojavu kapilara na nogama, uključuju bol i oticanje – pogotovo u večernjim satima te tijekom ljetne sezone“, objašnjava dr. Rezaković. Jedna od najvažnijih karakteristika koju je potrebno istaknuti, tvrdi naša sugovornica i dermatovenerologinja Specijalne bolnice AGRAM, je činjenica da proširene kapilare i vene i funkcionalno imaju promijenjenu strukturu, što bitno utječe na cirkulaciju te povećava mogućnost nastanka krvnih ugrušaka – dakle, potencijalno dovodi do ozbiljnijih bolesti, poput duboke venske tromboze. Dermatovenerologinja ističe i kako osobe s proširenim kapilarama vrlo često imaju i udruženu pojavnost hemoroida – jer se zapravo radi o sličnom patofiziološkom poremećaju.

Što učiniti ako primijetite neki od simptoma?

Ako su se na vašim nogama pojavile sitne plavičaste linije nalik na paukovu mrežicu, ili osjećate neke od simptoma, poput svrbeža, žarenja, otečenih i bolnih potkoljenica – vrijeme je za posjet dermatovenerologu.

„Svaka osoba s navedenim simptomima trebala bi napraviti Color Doppler arterijske i venske cirkulacije te dermatovenerološki pregled – a po potrebi i pregled kod vaskularnog kirurga“, naglašava dr. Rezaković. Kad je u pitanju terapija, pogotovo ona koja prevenira prelazak blažeg oblika venske bolesti u onaj ozbiljniji, liječnica ističe uvođenje svakodnevnog korištenja elastično kompresivnih čarapa.

„Potrebno ih je nositi tijekom dana, i to od jesenskih do proljetnih mjeseci. Iako je ovo metoda koju pacijenti na samom početku teško prihvaćaju, važno je naglasiti kako je ona ne samo temelj u prevenciji pogoršanja osnovne bolesti, već i najvažniji čimbenik u sprječavanju recidiva kapilara i proširenih vena nakon zahvata“, dodaje.

Ključan korak je – dijagnostika

Kao i kod većine zdravstvenih problema, i u ovom je slučaju glavni preduvjet uspješnog tretiranja, kao i prevencije pogoršanja – rana dijagnostika.

Dr. Saida Rezaković ističe kako u Specijalnoj Bolnici AGRAM slijede najsuvremenije preporuke i smjernice u dijagnostici i liječenju proširenih kapilara i vena, a u ovoj je medicinskoj ustanovi moguće napraviti kompletnu ultrazvučnu dijagnostiku venskog sustava, kao i terapiju kapilara i proširenih vena. Specijalisti dermatovenerologije te vaskularni kirurzi primjenjuju čitav niz metoda za uklanjanje proširenih vena i kapilara, ali i prevenciju progresije venske bolesti – pa je tako ovaj problem moguće tretirati laserskom tehnologijom, sklerozacijom te kirurškim metodama.

„Manje proširene kapilare učinkovito se uklanjanju modernim tehnikama poput laserskog uklanjanja vaskularnim laserom ND YAG 1064nm, ali i ‘starijim’ metodama kao što je sklerozacija. Izbor same metode ovisi prvenstveno o fototipu kože te gustoći i distribuciji kapilara. Iako se pretežno koristi laserska metoda – kao naprednija i selektivnija – u različitim fazama venske bolesti često se kombiniraju obje metode“, zaključuje dermatovenerologinja iz Specijalne Bolnice AGRAM.