Kad je o dermalnim punjačima riječ, jedno od najčešće postavljanih pitanja je – kada krenuti s tretmanima. Je li prerano u kasnim dvadesetima, iako su se bore već pojavile? Je li u redu otići na filere prvi put u kasnim četrdesetima – ako nam je koža deblja i njegovana pa su se bore počele pojavljivati tek na pragu pedesetih?

Liječnici koji se bave estetikom tvrde da je prevencija odlična stvar i da je bolje „spriječiti nego liječiti“ – ne nužno filerima već najprije skinboosterima i mezoterapijom kako bi se poboljšala kvaliteta kože, koju će onda biti mnogo lakše održavati lijepom i zdravom. No, postoji li granica kada treba reći stop filerima i prijeći na facelifting? Premda su ljudi željni konkretnih informacija i često traže brojku („Jesam li sa sedamdeset već prestara za filere?“ ili „Jesam li s 46 premlada za facelifting?)“, rješenje ovaj put ne leži u „matematici“.

Najvažnije je – razgovarati o ciljevima

„Najvažniji dio pomlađivanja su, zapravo, konzultacije“, pomalo neočekivano govori dr. sc. Mladen Duduković. No, neočekivano samo – na prvu. Jer, najbolji anti-ageing plan svaki će liječnik napraviti u sinergiji s klijentom.

Stoga se ovaj zagrebački plastični kirurg u svoje dvije renomirane poliklinike – Poliklinici Duduković i Dklinik – detaljno posvećuje baš razgovoru s klijentima. Jedan od najvažnijih ciljeva svakako mu je pomirivanje triju bitnih faktora: očekivanja klijenta, stanja njegove kože i potkožja te njegovih financijskih mogućnosti. Dob pacijenta, naglašava naš sugovornik, apsolutno nije presudni čimbenik u odgovoru na pitanje „može li se pomoći filerima, ili ipak ne“.

Dakle, uz pomoć dermalnih punjača može se pomoći apsolutno svima – kod svih će se osoba postići nekakvo poboljšanje – samo što je neke pacijente pametnije tretirati kirurški za, ističe dr. sc. Duduković, u konačnici manje novca. Rezultati će, naime, biti bolji, bit će ih lakše održavati, a uvijek se može napraviti i „fine tuning“ neinvazivnim metodama. Prema mišljenju ovog popularnog liječnika, nema previše smisla forsirati neinvazivu ako je kirurgija indicirana i postigla bi bolji učinak.

„Ako je netko baš protiv operacije, može se pomoći filerima, ali tada treba naglasiti koja su tu ulaganja, ograničenja i maksimalno dostižni rezultati“, otkriva dr. sc. Duduković, ponosan što u svojim poliklinikama – najopremljenijima u regiji – pokrivaju zaista širok spektar invazivnih i neinvazivnih metoda pomlađivanja. U Dklinik, naime, možete otići na estetski zahvat, dok se u Poliklinici Duduković možete uljepšati revolucionarnim uređajem Ultherapy (više o tretmanu proočitajte OVDJE), hijaluronskim punjačima, filerima Radiesse koji stimuliraju sintezu kolagena, nitima…

Koji će još faktor – osim genetike – utjecati na to u kakvom je stanju koža? Definitivno trud koji je osoba uložila u održavanje zdravlja i ljepote kože.

Jagodice čuvaju tajnu mladolikosti

Još jedan vrhunski zagrebački stručnjak za dermalne punjače – koji iza sebe ima 15 godina iskustva i 40.000 aplikacija filera i botoksa – dr. Nikola Milojević, naglašava da građa lica i tip kože igraju veliku ulogu u tome kada ćemo krenuti na pomlađivanje. Naime, žene s prirodno visokim obrazima u cijeloj anti-ageing priči mnogo bolje prolaze – jer naglašene jagodice sprječavaju da se koža objesi i da se stvore nazolabijalne bore, koje su uvelike zaslužne za stariji, umorniji izgled.

„Tko je barem malo upućen u apliciranje filera, zna da su upravo nazolabijalne bore rezultat pada tonusa kože te da se podizanjem jagodica utječe na njihov nestanak“, otkriva vlasnik renomirane zagrebačke Poliklinike Milojević te londonske Milo Clinic, koji nam je otkrio i razliku između tanke i deblje kože.

„Deblja, masnija koža ima puno žlijezda lojnica te je otpornija na vanjske utjecaje, poput sunca i zagađenja. Takva koža – puna hijalurona i elastina – neće se isušivati, što znači da će se i manje borati pa takvi ljudi puno sporije stare. Tanja koža s godinama će postajati još tanja pa su na njoj vidljivija i oštećenja od sunca, utjecaj stresa te posljedice nezdravih navika poput pušenja.

S obzirom na to da s vremenom gubi i ono malo masnih naslaga, na tanjoj će se koži prije stvoriti bore i udubine, dok će masnija i deblja koža taj problem odgoditi“, govori dr. Milojević, što opet ide u prilog tezi da je broj godina u kojem ćemo početi s aplikacijom filera besmisleno precizirati.

Što kasnije pacijent krene s tretmanima njege i pomlađivanja kože, više je problema koji se moraju riješiti, i teže je koži vratiti sjaj i izgled koji  je nekad imala. Ipak, otkriva dr. Milojević, „ni u 60-ima nije prekasno krenuti s dermalnim filerima, ali u tom slučaju bitan je whole face approach, a potrebne su i veće količine filera“.

No, kad čuju da je riječ o, primjerice, 12 ml filera, klijente zanima – je li to puno? “Ljudima 12 mililitara zvuči jako puno, no to su vrlo male količine. Za ilustraciju koliko je to puno – odnosno malo – najbolje da u žlicu za juhu uspete vodu, što je jednako 12 mililitara. Dakle, takva količina ili malo veća potrebna je za prirodan i mladolik izgled čitavog lica.

U njegovim će poliklinikama klijentima također predložiti kombinaciju s tretmanima skinboosterima, krvnom plazmom i microneedlingom koji će podignuti i zategnuti kožu te joj vratiti svježinu.

Cilj tretmana: neokolageneza

„Za pacijente u 60-ima karakteristične su i pigmentacije, gubitak elastičnosti i vidna opuštenost lica. U slučaju da pacijenti ne žele stavljati veće količine filera, rješenje je frakcijski laser – tretman putem kojeg potičemo kožu da se sama obnavlja, čime se stvara novi kolagen, a pigmentacije nestaju. Oporavak nakon frakcijskog lasera malo je dulji, oko tjedan dana, no rezultati su fantastični.

Kvalitetne kreme za lice, koje su nastale na temelju istraživanja, apsolutno pomažu njezi kože i očuvanju mladosti. Kućna njega koja ih uključuje bitan je korak u zaštiti kože od vanjskih faktora, prevenciji preranih znakova starenja te prividnom vraćanju kazaljki na satu. Ipak, napominjem kako sama krema neće riješiti sve one probleme koje može riješiti jedna ampula dermalnog filera”, jasan je dr. Milojević.