U posljednje vrijeme sve se češće govori o raznim metodama prehrane koje obećavaju ne samo mršavljenje, već i dugoročno poboljšanje zdravlja. Dok su jedni skloni tradicionalnim dijetama i strogim planovima prehrane, drugi traže jednostavnija i održivija rješenja koja se lakše uklapaju u svakodnevni životni ritam. U toj potrazi za balansiranom prehranom, jedan stil prehrane sve više privlači pažnju – povremeni post ili, kako je mnogima poznatiji, intermittent fasting.
Dok se tradicionalne dijete fokusiraju na smanjenje kalorija ili određenih namirnica, povremeni post donosi sasvim drugačiji pristup – umjesto ograničavanja onoga što jedete, ključ je u vremenskom okviru unosa hrane. Ovaj pristup, posebno populariziran kroz metodu 16:8, postao je tema brojnih rasprava u zdravstvenim krugovima. No, kako točno ova metoda utječe na tijelo i što je čini toliko privlačnom širokom spektru ljudi – od rekreativnih vježbača do onih koji traže jednostavnije načine za kontrolu tjelesne težine?
Jednostavan pristup
Ovaj način prehrane podrazumijeva da unutar 24 sata jedete u razdoblju od osam sati, dok preostalih 16 sati ne konzumirate hranu. Mnogi ljudi biraju ovaj režim prehrane s ciljem mršavljenja, poboljšanja zdravlja ili jednostavnijeg pristupa balansiranoj prehrani.
Ova metoda temelji se na znanstvenim pretpostavkama da tijelo, tijekom posta, troši zalihe glikogena i prelazi na sagorijevanje masnoća kao izvor energije. Osim toga, post se povezuje s nizom pozitivnih zdravstvenih učinaka, kao što su smanjenje upalnih procesa, poboljšanje osjetljivosti na inzulin te stimulacija autofagije – procesa obnove stanica. Prema nekim istraživanjima, povremeni post može potaknuti proizvodnju antioksidansa i popraviti oštećenja stanica, što doprinosi općem zdravlju organizma i usporava proces starenja.
Može li 16:8 post oblikovati naš metabolizam, regulirati tjelesnu težinu i poboljšati zdravlje na duge staze ili se radi o potpuno pogrešnoj metodi, otkrit će nam stručnjaci dr. sc. Mirela Marić, mag. nutr., dr. Božena Bradarić, spec. interne medicine sa Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, pročelnica Katedre za imunologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te Bruna Gatara, suradnica Longevity Labs.
Panel raspravu na Estetica Demik 2024. stručnom skupu, koja će se održati u 13:15 sati u petak, 18. listopada 2024. u Hilton Garden Inn Zagreb hotelu, Radnička cesta 21, moderirat će dr. Darko Granić.
Ulaz na stručni skup je besplatan, ali je moguć isključivo uz prethodnu prijavu – PRIJAVITE SE OVDJE: FORMULAR ZA PRIJAVU.
Jedna od sudionica ove panel diskusije je i naša ugledna nutricionistkinja dr. sc. Mirelom Marić iz Poliklinike Kardio-metabolički Centar koja nam je pobliže objasnila kako ovaj trend utječe na zdravlje, koje su najčešće zablude o njemu te kako pristupiti ovom postu na siguran način.
Što, prema vašem mišljenju, potiče sve veću popularnost fastinga? Je li riječ o stvarnim zdravstvenim koristima ili jednostavno o praćenju trendova?
Popularnost fastinga raste zbog kombinacije znanstvenih istraživanja koja ukazuju na njegove potencijalne zdravstvene koristi i društvenih trendova. Neka istraživanja savjetuju da fasting može poboljšati metabolizam, smanjiti upale i pomoći u kontroli tjelesne težine. No, dio popularnosti svakako dolazi i iz praćenja trendova u zdravlju i fitnessu, posebno putem društvenih mreža, gdje se često prikazuje kao brzi i jednostavni način postizanja željenih rezultata.
Koliko je važno savjetovanje s liječnikom prije nego što osoba započne s fastingom?
Savjetovanje s liječnikom ili nutricionistom prije početka fastinga vrlo je važno, osobito za osobe s kroničnim bolestima, trudnice, dojilje, ili one koje uzimaju lijekove. Liječnik može pomoći u procjeni u tome je li fasting siguran za pojedinca te savjetovati kako pristupiti prehrani na način koji će smanjiti rizike po zdravlje. To je ključno kako bi se spriječile moguće komplikacije. Smatra se da intermittent fasting odnosno povremeni post može spriječiti nekoliko stanja i bolesti, uključujući pretilosti, inzulinske rezistencije, dislipidemije, hipertenzije i razne upalne procese u organizmu.
Koji su potencijalni rizici dugotrajnog fastinga? Kako se mogu minimizirati nuspojave poput pada energije ili gubitka mišićne mase?
Dugotrajni fasting može dovesti do mnogih rizika poput dehidracije organizma, manjih razina energije u tijelu, nedostatka esencijalnih nutrijenata i do gubitka mišićne mase. Kako bi se minimizirale nuspojave, važno je piti dovoljno vode, unositi dovoljno elektrolita, te paziti da se tijekom razdoblja jedenja konzumira uravnotežena prehrana bogata proteinima i esencijalnim vitaminima i mineralima. Također, treba izbjegavati restriktivan fasting kako bi se očuvala mišićna masa, a fizička aktivnost trebala bi biti prilagođena kako bi se izbjegao pretjerani umor. Glukoza, inzulin ili smanjenje glukagona, ali i veći unos proteina isključuju proces autofagije ili intermittentnog fastinga i prehrana posebno mora biti prilagođena ukoliko želimo imati dugotrajni rezultat.
Stručni skup Estetica Demik 2024 održat će se u petak, 18. 10. 2024. u hotelu Hilton Garden Inn Zagreb, Radnička cesta 21. Ulaz na stručni skup je besplatan, ali je dopušten isključivo liječnicima, ljekarnicima, stomatolozima i nutricionistima te je moguć uz prethodnu prijavu – PRIJAVITE SE OVDJE: FORMULAR ZA PRIJAVU.
U slučaju dodatnih pitanja, kontaktirajte nas na info@estetica.hr.
