Skin aging je izraz koji se sve više koristi kada govorimo o promjenama kroz koje koža s vremenom prolazi. Da ova fraza nije rezervirana samo za starosnu dob, postaje nam jasno kada shvatimo da i mnoge mlađe osobe imaju „stariju kožu“ – unatoč mlađoj životnoj dobi, na nekim se licima razviju ozbiljni znakovi starenja.

Faktori preranog starenja

Dok se nekada smatralo kako neke osobe jednostavno nemaju sreće te su sklonije bržem starenju, danas znamo da je to daleko od istine. Najvažnijim faktorima za prerano starenje smatraju se izloženost suncu, način života, količina stresa kojoj smo izloženi, ali i genetska predispozicija.

Kad su znakovi starenja u pitanju, promjene koje s godinama događaju u tijelu možemo svrstati u dvije kategorije – one koje vidimo golim oko i one koje ne vidimo.

Oko 35-e svi postajemo svjesni promjena

Dok se u dvadesetima još zaista ne moramo brinuti oko bora, ubrzo nakon prelaska 30-e vizualne promjene postaju nam sve uočljivije. Pojava prvih bora, lagano opuštanje kože, spuštanje masnog tkiva na obrazima, promjene oblika i forme oka te pozicije obrva, promjene struktura oko donje vilice, gubitak elastičnosti kože vrata – listi promjena nema kraja.

Iako će ove pojave u 30-ima biti vrlo suptilne te nikako neće lice preko noći učiniti starim, već oko 35-e većina nas počinje shvaćati kako nam odraz u ogledalu više ne pokazuje istu osobu koju smo vidjeli prije desetak godina.

Nisu sve promjene vidljive

S druge strane, čitavo vrijeme nam se događaju i promjene koje ne vidimo, a upravo su one uzročnik svih znakova starenja koje primjećujemo na koži. Smanjeno stvaranje kolagena dovodi do ubrzanog pada udjela ovog važnog strukturnog elementa i vidno smanjene elastičnosti kože.

Čim koža prestane biti elastična, svaki pokret, mimika, govor, smijeh i mrštenje rasteže je i ostavlja na njoj sitne brazde, koje su nekada, zahvaljujući kolagenu, nestajale u trenu.

„Što, u stvari, treba našoj koži da bismo taj lanac promjena usporili? “ – pitanje je na koje svi počinjemo tražiti odgovore već oko 35-e, a mi smo odgovore potražili kod dr. Vanje Bušića iz specijalne bolnice Medico u Rijeci.

Čime usporiti lanac promjena na koži?

Fileri hijaluronske kiseline bez konkurencije su najpopularniji anti-age alat današnje estetske medicine, no i za njihovo uspješno korištenje, nužni su iskustvo i stručnost liječnika.

„Još uvijek tražimo idealan proizvod koji, ubrizgavanjem u kožu i potkožne strukture, treba povećati elastičnost i kohezivnost kože i tako usporiti proces starenja“, ističe dr. Bušić.

No, već je duže vrijeme poznato da je hijaluronska kiselina jedna od glavnih komponenti koja nam pomaže u vraćanju čvrstoće kože. Svojstvom da za sebe veže veliku količinu vode, ona hidratizira i učvršćuje kožu, a kroz povećanu oksigenaciju i opskrbu hranjivim tvarima, usporava prirodni proces starenja kože.

Novitet u svijetu pomlađivanja

Novitet u svijetu pomlađivanja filerima proizvodi su koji sadrže izrazito fine molekule hijaluronske kiseline, kako bi se ona u tkivo upijala postupno te s vremenom postala dio samog tkiva. Najnovije vrste filera još su sigurnije od svojih prethodnika te pokazuju minimalnu upalnu reakciju.

Nuspojave poput crvenila ili neželjenog otoka tkiva izvan mjesta ubrizgavanja neposredno nakon ubrizgavanja u kožu ili ispod kože, kao i kod potpuno površinskog ubrizgavanja, postale su stvar prošlosti.

Stručni liječnik neće dopustiti „duck lips“

Sve raširenija upotreba hijaluronskih filera dovela je do nove definicije poželjnog izgleda lica – opće poznati „cat face“, poznat i kao efekt „Mickey Mouse“ obraza koji je najistaknutiji postao na primjerima slavnih dama poput Nicole Kidman i Meg Ryan, postali su potpuno neprihvatljiv rezultat. S obzirom na to da novi trendovi nameću što prirodniji izgled lica, proces starenja neprestano pokušavamo usporiti, bez da pritom naglasimo da smo lice uopće tretirali.

„Novi fileri zahtijevaju stručno znanje dermatologa ili plastičnog kirurga, koji neće dozvoliti da pacijent dobije ‘cat face’ ili ‘duck lips’“, objašnjava dr. Vanja Bušić.

Iz tog se razloga danas filerima ulazi sve dublje u strukture, kao što su mišići, prostor ispod mišića ili prostor na samoj kosti. Zato je jako važno dobro poznavanje anatomskih struktura, gdje se one nalaze i kuda prolaze krvne žile i živci, jer pogrešno injiciranje u duboke slojeve može imati trajne i fatalne posljedice, s oštećenjem živaca ili nekrozom kože ili mišićnog tkiva.

Bitno je također naglasiti da dubinsko tretiranje filerima treba izvoditi dermatolog ili plastični kirurg, koji, ako zatreba, može upotrijebiti enzim hijaluronidazu (sredstvo koje razgrađuje filer), ako dođe u kontakt s vaskularnim strukturama i tako spriječiti neželjene posljedice.