Premda ovaj period izolacije ima mnogo loših strana, nekoliko je i pozitivnih – osobito kad je riječ o njezi kože. S tim se slaže i dr. sc. Željana Bolanča, renomirana dermatologinja iz KBC-a Sestre milosrdnice i Poliklinike Milojević, koja naglašava da ove izvanredne okolnosti možemo iskoristiti kako bismo se malo više posvetili njegujućoj rutini.
„Ovo vrijeme možemo iskoristiti za pauzu od make -up, ali i za dodatnu njegu kože pilinzima i maskama kako bismo je nahranili i usporili pojavu znakove starenja“, govori ova renomirana liječnica, koja kao glavni čimbenik starenja kože ističe UV zračenje, a njega ćemo definitivno izbjeći ostankom kod kuće.
„Blagotvorni učinak izolacije na koži će posebice primijetiti osobe s melazmom (smećkastim mrljama koje na koži nastaju kao posljedica izlaganja suncu, najčešće za vrijeme trudnoće).
I plavo svjetlo ekrana šteti koži
Međutim, ističe dr. Bolanča, treba imati na umu da nas ni boravak u stanu ne izolira u potpunosti od učinka UV zračenja. Ako, primjerice, radimo od kuće i radni nam je stol pokraj prozora, i u takozvanom „home officeu“ trebalo bi nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom – jer UV zračenje prolazi kroz staklo.
„Osim toga, samoizolacija dovodi i do povećanog izlaganja zračenju koje odašilju kompjutori, pametni telefoni, tableti i laptopi. Poznato je da današnji LCD ili LED ekrani emitiraju određenu vrstu svjetla koja može imati negativne posljedice na kožu.
Sve je više dokaza iz stručne literature o emitiranju tzv „plavog svjetla“ (HEV – high energy visible light) koje može imati jednako negativan učinak na kožu kao i UV zračenje, a osobito često potencira preuranjenu pojavu znakova starenja“, govori dr. sc. Bolanča, naglašavajući kako pojedine studije upućuju na to da tzv. “plavo svjetlo“ može biti osobito štetno za osobe tamnije boje kože, kod kojih izlaganje svjetlu izaziva pojavu hiperpigmentacija.
Ipak, potrebna su brojna medicinska istraživanja koja bi potvrdila veću štetnost djelovanja ovog svjetla na određenu boju kože.
Iako ova vrsta zračenja ostavlja veće i dugotrajnije posljedice na oči nego za kožu, osobe koje su sklone hiperpigmentacijama trebale bi nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom i kad sjede ispred kompjutora, osobito ako pred ekranima provode popriličan broj sati dnevno.
„Takozvano plavo svjetlo ne emitiraju jedino ekrani, već je ono dio spektra vidljivog dijela svjetla i najviše smo mu izloženi prilikom boravka na otvorenome. Prema tome, zaštita od sunca trebala bi uključivati i zaštitu od ove vrste zračenja, a ne samo od UVA i UVB dijela spektra“, naglašava dr. Bolanča.
Namirnice bogate antioksidansima
A dok smo u izolaciji, vrijeme koje imamo na raspolaganju možemo iskoristiti za pripremu kože kad se napokon sve vrati (uvjetno rečeno) na staro. Renomirana dermatologinja otkrila nam je i da kreme sa zaštitnim faktorima nisu jedini način zaštite.
„Antioksidanse možemo unijeti i – hranom. Namirnice bogate antioksidansima, koje smanjuju oksidativni stres ili sadrže za tijelo iznimno korisne omega masne kiseline i beta karoten i štite od sunca su borovnice, orašasti plodovi, karfiol, zeleno povrće, lubenica, zeleni čaj i mrkva.
Osim toga, mogu se i oralno uzimati različiti antioksidansi, poput astaksantina u obliku kapsula. I naravno, kad prestanu mjere opreza, pri izlasku iz kuće ne zaboravite nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom. UV zračenje je već sada poprilično jako“, savjetuje dr. sc. Bolanča.
