Sezona grijanja nakon ljeta još je jedna od velikih promjena za našu kožu. S hladnijim danima vrijeme je da u beauty rutinu uvrstimo neke nove navike kako bismo kožu održali lijepom i zdravom.
Suha koža, sklona perutanju posljedica je isušivanja. Kožu isušuje vjetar, hladnoća, ali i grijanje. Osim unosa tekućine, važno je kožu zaštiti odgovarajućom njegom.
Koža nas štiti
Koža štiti naš organizam od vanjskih faktora i najveći je organ. Prema izloženosti i potrebi zaštite, njezina debljina varira od 0,2 mm do 4 mm. Koža je najdeblja na tabanima, a najtanja na kapcima.
Štiti tijelo od mehaničkih i kemijskih faktora, putem kože izlučuju se nepotrebne tvari iz organizma, a sudjeluje i u regulaciji topline i sintezi vitamina D. Otkriva brojna zbivanja u tijelu i kako koži štiti nas, i mi bismo morali štititi kožu.
Optimalan pH kože
Kožu zimi treba nahraniti i pružiti joj hidrataciju, bez obzira radi li se o masnoj, suhoj ili osjetljivoj.
Sapune bi trebalo izbaciti iz njege kože, posebice zimi, jer djelovanjem agresivnih čistača na bazi sulfata, koža gubi vlažnost, a zaostaju suhe, dehidrirane stanice te ostaje osjećaj zategnute i suhe kože uz subjektivni osjećaj peckanja. Sapuni su, osim toga, napravljeni od sastojaka koji povisuju pH kože što uzrokuje dodatno isušivanje. Sekreti kože stvaraju hidrolipidni sloj, koji je štite, vlaže, omekšavaju i održavaju prirodnu kiselost (pH). Ako se taj sloj ispere s kože, ove funkcije se poremete.
Koža u ranoj dobi i djetinjstvu ima pH oko 7. Ulaskom u pubertet i radom žlijezda lojnica, stvara se zaštitni omotač koji blago zakiseljuje površinu kože, ali stvara barijeru za različite bakterije i viruse. Prema tome, optimalan pH kože je od 4.5 do 6.2. Suha koža, s druge strane, ima pH oko 7 i podložna je ljuskanju i stvaranju ekcema. Upravo je zato važno koristiti čistače koji imaju uravnotežen pH u odnosu na kiseli zaštitni sloj kože. Tijekom zime koristite blage proizvode koji neće promijeniti prirodnu kiselost kože.
Vruće kupke nisu poželjne
Kada se vanjski sloj kože, zbog različitih faktora, ipak ošteti, ona gubi vlažnost i gipkost te postaje gruba. Takvoj koži vruće kupke samo pogoršavaju problem. Bolje je higijenu održavati kraćim tuširanjima i blagim šamponima koji će koži dati potrebnu vlagu, a spriječit ćete moguće ljuštenje kože. Nakon tuširanja najbolje je pustiti neka koža pokupi vlažnosti koliko joj treba, a preostale kapljice ukloniti laganim tapkanjem ručnikom po mokrim mjestima. Još vlažno tijelo namažite kremom, tako će koža dobiti potrebnu zaštitu i hidrataciju.
Hidratacija i kreme koje štite kožu
Zimi će, zbog isušivanja zraka, svim tipovima kože dobro doći pojačana hidratacija, a onima sklonima isušivanju kože, hranjive i masnije kreme mogu pomoći spriječiti perutanje.
Kako bi koža i dalje bila elastična i mekana, potrebno je pobrinuti se da ne dođe do njezina isušivanja. Mnogima će odgovarati nešto „teže“ kreme, hidratantnije i gušće teksture ili pak one koje ostavljaju blagi zaštitni film koji će pomoći zaštiti osjetljiva lica od vjetra i hladnoće.
Ne zaboravite na usne i ruke
Usne su posebno nježne – imaju tri do pet kožnih stanica, zato se koža na usnicama vrlo lako isušuje pa im treba pojačana njega. Kako bi se održala vlažnost, usne treba mazati i nekoliko puta dnevno.
Slično je i s rukama koje zbog hladnoće postaju osobito osjetljive, pa koža nadlanica nerijetko postaje suha, peruta se, a u ekstremnijim slučajevima toliko ispuca da nastaju rane. Kako bi se to spriječilo, uvijek pri ruci imajte kremu za ruke koja će ih zaštiti od vanjskih agresivnih faktora.