Većina nas može i u snu odrecitirati kako je sunce izvor života i dobrog raspoloženja, bez njega se ne događa sinteza vitamina D koji regulira rast stanica i hormonalni balans. Također, brojna istraživanja pokazala su kako oni koji žive u dijelovima svijeta s malo sunčanih sati češće pate od depresije i nesanice te imaju oslabljen imunološki sustav. Dakle, nema sumnje da je sunce saveznik i prijatelj našeg psihičkog zdravlja, ali i našeg imuniteta. Međutim, ako nismo oprezni, tu su i negativne nuspojave. 

Prekomjerno izlaganje UVA i UVB zrakama bez zaštite može imati kratkoročne i dugoročne posljedice koje vode do preuranjenog starenja, hiperpigmentacija pa čak i melanoma, zloćudnog tumora kože. Zato je važno kožu zaštiti iznutra i izvana, posebno prije odlaska na godišnje odmore. Jer, opekline nisu ni najmanje benigna pojava – s obzirom na to da koža pamti svako pretjerano izlaganje UV zrakama, koje mogu uzrokovati čak i neke vrste raka, od kojih je najčešći melanom. 

Kako bi podigao svijest o važnosti zaštite od štetnog UV zračenja, portal Estetica.hr pokrenuo je nacionalnu inicijativu #safesummer, koja pod motom “Sigurni i lijepi pod suncem” okuplja više od 40 dermatologa diljem Hrvatske koji tijekom svibnja i lipnja u svojim ordinacijama našim čitateljima osiguravaju više od 170 besplatnih pregleda madeža. Više o inicijativi pročitajte OVDJE. 

O tome kako pripremiti kožu za sunce, razgovarali smo s dermatologinjama iz poliklinika uključenih u projekt #safesummer – dr. Matejom Tošić Jukić iz poliklinike Sinteza, dr. Majom Kovačević iz Poliklinike Duduković & Kisić i dr. Ivanom Sršen Vidović iz Specijalne ordinacije za dermatovenerologiju u Metkoviću. 

Dr. Mateja Tošić Jukić diplomirala je na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu na temu Suvremene spoznaje o etiopatogenezi i terapiji rozaceje. Nakon pripravničkog staža, radila je u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu kao voditeljica mobilnog tima za dobrovoljno darivanje krvi. Specijalizaciju iz dermatovenerologije obavila je na Klinici za dermatovenerologiju KBC-a Sestre milosrdnice, tijekom koje je završila stručni poslijediplomski studij iz dermatovenerologije. Tijekom specijalizacije posvećuje posebnu pozornost edukaciji ranog otkrivanja tumora kože, pohađa osnovni i napredni tečaj dermatoskopije, kao i EADV ljetnu školu dermatoskopije te sudjeluje u preventivnim pregledima kože u sklopu javnozdravstvene akcije Euromelanoma day.

Što s osobama koje imaju madeže?

Osobe koje imaju brojne madeže, atipične madeže te posebice ako su svijetle puti se trebaju “religiozno” pridržavati savjeta o fotoprotekciji – izbjegavati direktno izlaganje suncu 10-17 sati, koristiti vodootporna i fotostabilna zaštitna sredstva s UVB i UVA zaštitom te visokim zaštitnim faktorom (ovisno o tipu kože) najmanje pola sata prije izlaganja suncu i nanositi ih svaki put nakon kupanja, znojenja i brisanja te nositi sunčane naočale s UV filterom, laganu odjeću gušćeg tkanja što dužih rukava i nogavica, šešire širokog oboda ili kape velikih štitnika za zaštitu lica i uški. Također im se preporučuje izbjegavanje umjetnih izvora svjetla (solarijima) te samopregledi kože jednom mjesečno.

Treba li različitim fototipovima različita količina SPF-a? 

SPF (engl. sun protection factor) je mjera koja nam govori koliko je UV zračenja potrebno za stvaranje opeklina na zaštićenoj koži (na koju je nanesena krema za sunčanje), u odnosu na stvaranje opeklina na nezaštićenoj koži. SPF nije vezan uz duljinu trajanja izloženosti UV zračenju, već uz količinu zračenja pa zbog toga nije isto jesmo li izloženi 15 minuta podnevnom ili jutarnjem suncu. Ključ učinkovitosti kreme sa zaštitnim sredstvom je u načinu i količini primjene. Potrebno je nanijeti jednoličnu količinu kreme oko 10-15 minuta prije izlaganja suncu. Odgovarajuća količina za nanošenje je 2 mg / cm2, što je ekvivalentno primjeni od 30 ml za čitavu površinu tijela. Kremu za sunčanje treba ponovno nanositi svaka 2 sata i nakon znojenja ili plivanja. Zanimljivo je da SPF 50 + nudi samo nešto bolju zaštitu od SPF 30 +, blokirajući oko 98 % UV zračenja, za razliku od SPF 30 + koji blokira oko 96,7 %. Međutim, s obzirom na gore navedenu količinu koji je potrebno nanijeti, a poznato je da prosječan korisnik nanese između 20 i 50% dovoljne količine, savjetuje se koristiti SPF 50+. Ako nanosite dovoljne količine, dovoljan je SPF 30 +.

Kako kožu zaštititi iznutra? 

Jedna riječ – antioksidansi. S obzirom na to da sunčevo zračenje uzrokuje pojavu slobodnih kisikovih radikala koji potom oštećuju našu DNK, od iznimne je važnosti unošenje dovoljne količine antioksidansa putem hrane ili suplemenata. Namirnice koje bi se trebale naći u svakodnevnoj prehrani uključuju borovnice koje su bogate vitaminom C koji potiče sintezu kolagena, a djeluje i protuupalno, zatim rajčice i lubenice koje sadrže likopen za koji je dokazano da apsorbira UVA i UVB zrake, potom orašaste plodove koji sadrže omega 3 masne kiseline koje utječu na elastičnost kože, a djeluju i protuupalno, mrkvu koja sadrži poznati betakaroten, tzv. prirodan SPF, zeleno lisnato povrće koje sadrži antioksidanse lutein i zeaksantin koji sprječavaju pojavu bora i oštećenja kože te neizostavni zeleni čaj.

Dr. Maja Kovačević diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pripravnički staž odradila je u KBC-u Zagreb te je 2013. položila stručni ispit. Iste godine upisuje i poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo, a  2015. Sveučilište prihvaća temu njezine doktorske disertacije iz područja vitiliga. Specijalizaciju iz dermatologije i venerologije završila je u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre Milosrdnice, a potom nastavlja raditi na istoj Klinici te u Poliklinici Duduković i u Ordinaciji za kožne i spolne bolesti prof. Andrije Stanimirovića.

Koji tipovi kože postoje i koliko je važna zaštita prema fototipu?

Fototip kože opisuje kako će koža reagirati na suncu već pri prvom izlaganju, hoće li nastati opekline ili koža tamni, a određujemo ga prema različitim karakteristikama poput boje kose, očiju te svjetline tena. Postoji 6 fototipova: 

FOTOTIP I karakteriziran je svijetlom puti, plavim ili zelenim očima, plavom ili crvenkastom kosom, kod tog tipa kože česte su i pjegice na licu i koža je iznimno osjetljiva na sunce, lako izgori i ne tamni nego crveni.
FOTOTIP II također je svijetle puti ali nijansu tamniji od fototip I, plavih očiju, plave do tamnoplave kože, također jako osjetljiv na sunce, koža može potamniti ali je sklona opeklinama na suncu.
FOTOTIP III je malo tamnije puti, s tamnoplavom ili smeđom kosom, koža lako i brzo tamni, i preplanulost traje dugo i takav tip,iako također može izgorjeti na suncu.
FOTOTIP IV karakterizira svijetlo smeđa put s tamno smeđom i crnom kosom, tamnim očima, koža nije osjetljiva na sunce i lako potamni te preplanulost dugo traje.
FOTOTIP V i VI su karakteristični za osobe tamno smeđe i smeđe puti koji lako potamne na suncu i izrazito rijetko razvijaju opekline. 

Kada su UV zrake najopasnije?

 UV indeks je međunarodni standard za mjerenje jačine ultraljubičastog zračenja i proporcionalan je jačini UV zračenja koja uzrokuju opekline kože. Najveća izloženost je na moru, u krajevima s većom nadmorskom visinom i tamo gdje je manjak ozona. UV indeks je sada dio vremenskih prognoza, postoje brojne aplikacije koje nam pokazuju UV indeks za određenu lokaciju u određeno vrijeme, i što je UV indeks veći, veća i vjerojatnost oštećenja na koži. U ovom trenutku dok pišem, UV indeks za Zagreb iznosi 8,3 i vrlo je visok. Ako se trenutno neko dijete igra u parkiću, za manje od 10 min može zadobiti opekline iako se doima oblačan, ne pretjerano vruć dan. Tako da jedan od najboljih prijatelja naše kože veći dio godine trebao bi biti SPF. 

Kako pripremiti kožu izvana za sunce? 

Prvo, da još jednom naglasim – najbolje se ne izlagati suncu od 11 do 16 sata kada je ono najjače, uz obavezan SPF u ljetnim mjesecima. Koži možemo pomoći tako da pijemo dovoljno tekućine, da koristimo hidratantne kreme jer izlaganje suncu i visokom temperaturama defektivno isušuje kožu. Također antioksidansi su nam dobri saveznici koji štite našu kožu od oštećenja. 

Dermatologinja dr. Ivana Sršen Vidović svoju je ordinaciju otvorila 2014. godine. Bila je to prva privatna dermatološka ordinacija u Metkoviću, a ujedno i u neretvanskom dijelu županije. Doktorica Sršen Vidović specijalizirala je u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu. Uz dijagnostiku i liječenje karcinoma kože, ali i ostalih kožnih dermatoza, posvećena je liječenju problematične kože sklone aknama, koja se, kako ističe, sve češće viđa kod pacijenata u 30-im, odnosno 40-im godinama života, ili se pak tada po prvi put pojavljuje. 

Koji je optimalan SPF za osobe svijetle puti sklone pigmentacijama i madežima?

Osobe svijetle puti sklone pigmentacijama i madežima svakako trebaju koristiti zaštitni faktor 50+, obavezno s UVA i UVB filterima. Također, što je generalno pravilo za sve, posebno trebaju pripremiti kožu iznutra prije izlaganja sunčevim zrakama. Dakle, jedan do dva mjeseca  prije većeg izlaganja suncu dobro je započet uzimati antioksidanse (“čuvare naših stanica”),  koji mogu sanirati i prevenirati oštećenja prouzročena slobodnim radikalima. Postoji veliki broj molekula koje posjeduju antioksidativnu aktivnost, međutim, smatra se kako najveći potencijal imaju vitamini C, E, beta karoten te minerali selen i cink. Osim uzimanja suplemenata, potrebno je redovito na jelovniku birati hranu bogatu antioksidansima (povrće, voće, maslinovo ulje, cjelovite žitarice) te uzimati dovoljno tekućine.

Kojih se pravila treba pridržavati na plaži? 

Izbjegavati duži boravak i izlaganje suncu, posebice između 10 i 16 sati. Djecu do 3 godine nije uputno izlagati jakom suncu. Također, nužno je koristiti fotoprotektivna sredstva te ih nanositi u dovoljnoj količini. Potrebno ih je nanositi  prije izlaganja, ali  ne zaboraviti  nakon 1-2 sata nadomjestiti. Puno osoba uvjereno je kako  nije potrebno nanositi fotoprotektivna sredstva dok su u vodi, međutim, to nije točno jer sunčeve zrake prodiru kroz vodu. Svakako, po izlasku iz vode potrebno ih je nadomjestiti te ne zaboraviti zaštiti oči naočalama, nositi kape i šešire većeg oboda.

A kako biste osim sigurni, pod suncem ovoga ljeta bili i lijepi, ali i zdravi, pobrinuli su se partneri projekta #safesummer, vrhunski svjetski brendovi Allergosan, Dermalogica, jane iredale i Kérastase – zahvaljujući čijim ćete proizvodima svoje ljetovanje, ali i ostatak ljeta u gradu provesti u najboljem izdanju.

OMNiBiOTiC® Putovanje

Osim sunčanja i kupanja u moru, ljeto karakteriziraju i česta putovanja, a kako bismo tijekom njih bili sigurni i zdravi, pobrinuo se OMNiBiOTiC® Putovanje. Na putovanjima naš probavni sustav može biti vrlo lako uznemiren vanjskim čimbenicima poput hrane na koju nismo navikli, kao i promjenama u dnevnom ritmu.

Konzumiranje stranih mikroorganizama iz vode, leda, salate ili voća može našem probavnom sustavu uzrokovati probleme, a naša se crijeva pokušavaju očistiti – što uzrokuje probavne smetnje. Ljeto je poznato po crijevnim i želučanim virozama, od koji neke mogu na organizam ostaviti značajne posljedice. Dođe li do infekcije salmonelom, šigelom ili kampilobakterom, problemi će biti još veći. Zbog toga, uz ostale pripreme za putovanje, ne biste trebali zaboraviti pripremiti i crijeva – stručnjaci preporučuju posebne višesojne sinbiotike, poput OMNiBiOTiC® Putovanje.