U posljednje vrijeme, sve češće možemo čuti da cjelokupno zdravlje organizma leži u crijevima. Ako su naša crijeva zdrava, bit ćemo zdravi i mi, a to će se, slažu se stručnjaci, reflektirati i itekako vidjeti i na našoj koži. Jedan od pojmova kojega također sve češće susrećemo jest mikrobiom, a on podrazumijeva sve mikroorganizme, odnosno bakterije – i dobre i loše – koje normalno žive na i u ljudskom organizmu. Za zdravlje i dobrobit organizma važno je i potrebno da je mikrobiom u balansu.

Brojna istraživanja crijevnog mikrobioma pokazala su da njegov poremećaj može dovesti do čitavog niza poteškoća, pa i bolesti poput dijabetesa tipa II te metaboličkog sindroma. Neki znanstvenici čak i autizam povezuju s poremećajem crijevnog mikrobioma.

Kad jednom dođe do poremećaja crijevnog mikrobioma, potrebno je dosta truda i strpljenja da se on obnovi. Na sreću, na tržištu danas postoji čitav niz probiotika koji pomažu u njegovoj obnovi.

Stoga u današnjem podcastu u okviru akcije #pokazise govorimo upravo o probioticima i njihovoj ulozi u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma. Naše sugovornice su dr. Jeannette Gjurić, vlasnica holističkog centra Medeor te magistra Dubravka Musa iz tvrtke Allergosan čiji su proizvodi iz linije OmniBiotic već postali sinonim za kvalitetne i učinkovite probiotike.

Budući da su u fokusu inicijative #pokazise problemi kože, posebice akne, pitali smo dr. Gjurić da nam objasni vezu između crijevnog mikrobioma, zdravlja kože i ljepote.

“Ta je veza izuzetno jaka – ako je mikrobiom narušen, može doći do upalnih reakcija u crijevima, što će posljedično dovesti i do ekcema i akni. U svojoj sam se praksi uvjerila da brojni pacijenti koji imaju problema s crijevnim mikrobiomom, imaju i problema s kožom”, pojasnila je dr. Gjurić.

Dodala je kako svakom pacijentu s problematičnom kožom u svojoj ordinaciji pristupa individualno.

“Prvi korak je detaljna anamneza iz koje saznajem kada su se akne pojavile, jesu li postojale određene bolesti, kakve su mu prehrambene i životne navike, koje lijekove konzumira i tako dalje. Nakon toga slijedi dijagnostika biorezonancom – tako utvrđujem postoji li kod pacijenta disbioza crijeva, jeli povišena kandida i slično. Tek nakon toga određujem vrstu terapije koja je također individualna”, otkrila nam je dr. Gjurić.

Iako je uvriježeno mišljenje da je liječenje akni dugotrajan proces, naša sugovornica se samo djelomično slaže s tom ocjenom.

“Iz mojega iskustva mogu reći da se čitav proces može odviti i relativno brzo. Naravno, jako puno ovisi o samom pacijentu, njegovoj disciplini i ustrajnosti. Ako se pacijent ne drži propisanog režima prehrane i konzumira, primjerice, gazirana pića i jede čokoladu, ja tu neću moći puno napraviti”, upozorava dr. Gjurić.

Naglasila je kako je problem akni danas vrlo čest te kako je to zapravo jasan signal da suvremeni način života ne ide u dobrom smjeru.

“Svoje pacijente uvijek potičem da brinu o sebi – da paze na prehranu te da paze i na sve ostalo što koriste u svakodnevnom životu. Na zdravlje, pa tako i na izgled naše kože, utječe čitav niz faktora i ja stoga veliku pažnju posvećujem edukaciji“.

Dr. Jeannette Gjurić spomenula je i kako mlađi pacijenti rijetko u dermatološke ordinacije dolaze na vrijeme.

“Često se mire sa tim stanjem jer smatraju da ono odgovara njihovim godinama. Odrasli su puno motiviraniji jer znaju da akne nisu bolest primjerena njihovim godinama. Velik problem kod mlađe populacije je i što u svoju prehranu ne uključuju povrće, a ono je ključno za održavanje zdravog crijevnog mikrobioma“, upozorila je naša sugovornica.

S njom se u cijelosti složila i magistra Dubravka Musa iz tvrtke Allergosan te je naglasila da suvremenom čovjeku, pod utjecajem stresa i nekvalitetne, brze hrane, naprosto nedostaje dobrih bakterija.

“Tu onda reagira immunitet koji kreće u proupalnom smjeru. Srećom, danas znamo kolika je moć probiotika koji uspijevaju uravnotežiti i mikrobiom i imunitet. Primjerice, naš proizvod OmniBiotic 6 djeluje na smanjenje upale i preporučila bih ga svima. Probiotike bi, u slučaju pojave akni, trebalo kozumirati barem šest mjeseci, a uz njih se može kombinirati i cink koji je također važan za zdravlje i ljepotu kože”, rekla nam je mag. Musa.

Naglasila je kako je probiotike jako važno početi koristiti kod djece, od samoga rođenja, budući da se naš crijevni mikrobiom gradi u prve tri godine života.

A što smo još doznali od naših sugovornica, poslušajte u podcastu: