Dr. Nikola Milojević ovog tjedna stavit će Hrvatsku na svjetsku kartu liječničkih kongresa. Naime, u petak počinje TAMC ili The Aesthetic Medicine Congres, na kojem će dr. Milojević ugostiti najbolje od najboljih estetičara, dermatologa i liječnika. Tijekom tri intenzivna dana akreditirani liječnici imat će priliku poslušati vrlo zanimljiva predavanja, sudjelovati u seminarima i raspravama, pa čak i gledati izvedbu novih estetskih tretmana i zahvata.
Upravo zbog te važne prilike, ali i činjenice da se, čini se, sve vraća u “novonormalno” razgovarali smo se dr. Milojevićem. Otkrio nam je i jednu važnu ekskluzivu, ispričao koga sve dovodi u Dubrovnik, pa smo se i dotaknuli nekih “univerzalnih” pitanja…
Kako i zašto ste se odlučili organizirati TAMC?
Oduvijek sam želio organizirati kongres u Hrvatskoj. Naime, moj otac dr. Boško Milojević prije više od 50 godina bio je prvi estetski kirurg u ovom dijelu Europe i tu je pustio korijenje onog što danas uopćeno zovemo estetska medicina. Kad sam se vratio iz Engleske prije 10 godina gdje sam otišao kao dječak s 11, našao sam puno stručnih estetičara i shvatio da je korijenje mog oca koji je ovdje podučavao mlade liječnike sada propupalo. Hrvatska svojim znanjem i scenom estetske medicine koja je zadnjih 10 godina još značajnije narasla stoji uz bok zapadu i zaslužuje biti jedan od centara gdje će se prenositi znanje, kako vrhunskih stručnjaka iz inozemstva, tako i naše znanje liječnicima iz cijelog svijeta. Radim ovaj kongres jer želim promovirati Hrvatsku, našu struku i podijeliti znanje. A volim se našaliti i zato što je ipak nadimak ove zemlje ‘Lijepa naša’.
Što biste rekli koja je ključna tema ovogodišnjeg kongresa?
Ključna, možda ne tema, ali neki lajtmotiv je ‘povratak u normalno’ nakon godinu i pol. Povratak optimizma traži i povratak svježine i izgleda nakon teškog razdoblja što uključuje i estetsku medicinu. Najveće teme, kao i svakog sličnog kongresa, su svakako botoks i fileri kao još uvijek dva glavna tretmana estetske medicine. Bit će puno govora o novim tehnologijama, laserima, regenerativnoj medicini, seksualnoj medicini, marketingu…
Jedna vrlo zanimljiva osoba odskače iz liste sudionika, a to je influencerica Mirta Miller, koja će podijeliti s publikom svoje mišljenje o moći i mogućnosti društvenih mreža – što vi mislite o tome?
Ključno pitanje je nije što mislimo o tome nego kako ćemo se mi prilagoditi trendovima odnosno pratiteljima, a dobar dio njih su generacije koje tek dolaze. Mirta Miler je jedna od rijetkih domaćih, a zapravo svjetskih Influencerica s preko 70 tisuća YouTube pretplatnika, pola milijuna Instagram pratitelja i impresivnih 9 milijuna Tik Tok sljedbenika . Surađuje s najvećim estetskim brendovima… Ona će sudionicima pomoći shvatiti kako funkcionira svijet društvenih mreža, odnosno ponajviše Tik Toka koji je još uvijek nepoznanica starijim generacijama. Imam Tik Tok još od lani i riječ je o vrlo interesantnoj i najbrže rastućoj društvenoj mreži koja ima svoje specifičnosti i vjerujem da će to biti predavanje za koje će se tražiti mjesto više.
TAMC zaista pokriva sve aspekte estetske kirurgije i dermatologije, koje je, vama osobno, trenutačno najzanimljivije područje?
Najzanimljivije područje mi je ono gdje možemo s vrlo malim izmjenama djelovati jako puno na izgled. Recimo aplikacija botoksa u žvakaće mišiće gdje sam nedavno jednom pacijentu koji je transseksualac napravio promjenu iz muškog u žensko lice. Kad nekom tko ima povučenu i malu bradu dodamo malo filera i izmijenimo proporcije lica, damo ljepši izgled i bolje proporcije lica. S vrlo malo filera u usnicu uljepšamo lice, izravnamo grbicu na nosu ili uklonimo podočnjake i umoran izgled. Upravo to mi je najinteresantnije, kad s neinvazivnim tretmanom u par minuta i s vrlo malo materijala ostvarimo značajne promjene za pacijenta.
Možete li nam predstaviti neke od zvijezda ovogodišnjeg kongresa – Tapan Patel, Tatjana Pavičić, Peter Pendergrast…
Tapan Patel koji ima Polikliniku u Londonu jedan je od najvećih stručnjaka za botokse i filere i predavač na svjetskim kongresima, a i moj prijatelj iz studentskih dana. U Britaniji je i zvijezda vrlo gledanog TV showa ‘Ten years younger’. Tatjana Pavičić je Hrvatica rođena u BiH koja s obitelji uoči rata odselila u Njemačku i sada je tamo jedan od najvećih autoriteta za dermatologiju. Jedna je od najpozvanijih predavača na kongresima i vjerojatno jedna od najpoznatijih dermatologa u svijetu. Tu je i Jonathan Sykes iz SAD-a s Beverly Hillsa jedan od najvećih stručnjaka plastične kirurgije u svijetu. Teško je kad me pitate da izdvojim, ali tu su redom autoriteti u svom području i mogao bi ih sve nabrojiti.
Kako to da ste se odlučili za Dubrovnik kao domaćina kongresa?
Dubrovnik je jednostavno mamac sam po sebi isto kao što nije čudno da je jedan od najpoznatijih estetskih kongresa baš u Monte Carlu. Ima stranaca koji nisu čuli za Hrvatsku ali jesu za Dubrovnik. Kad smo kretali 2018. na vrhuncu je bila popularnost serije Igra prijestolja, tu je sniman Star Wars… Znali smo da će to biti mamac za dolazak i dobar start kongresa. Sad kad smo narasli i privlačimo iz godine u godinu sve veću brojku sudionika, pa smo i prijave zatvorili pet dana prije, planiramo im pokazati i ostatak Hrvatske. Neću vam otkrivati detalje iako smo si još u početku rekli da TAMC ne treba nužno vezati uz jednu destinaciju. Moguća su iznenađenja, ali Dubrovnik će uvijek biti baza. Evo imate ekskluzivu…
Kada sudjelujete na kongresima ovog tipa u zemlji, ali i u svijetu, koja je prva razlika koju primjećujete između Istoka i Zapada, odnosno odnosa prema estetskoj medicini u Hrvatskoj i vani?
Ne smatram Hrvatsku Istokom u smislu estetske medicine nego nekim centrom između Istoka i Zapada i po pristupu i po tome kakvi smo. Hrvatska jako prati trendove i ovdje težimo prirodnom izgledu, ne napumpanim jagodicama, usnicama, grudima… što je trend istočnije. Imate tu rusku školu gdje je sve prenaglašeno i pretjerano. Prema zapadu se manje pretjeruje ali i tamo opet ima pretjerivanja. U Britaniji je popularniji botoks, dok su kod nas fileri. Ima razlika i od zemlje do zemlje, ali trendovi su globalno ipak slični. Zato je važno da Hrvatsku stavimo na mapu estetske medicine, da se ovdje educiraju ljudi iz čitavog svijeta i tako se onda i trendovi izjednačavaju.
Koji su trenutačno izazovi estetske medicine, po vama, naravno?
Psihologija pacijenta je velika tema na koju mi liječnici možemo i moramo utjecati. Tzv. dismorfija kada osoba sebe ne vidi realno gdje moramo reći ne i odbiti pacijenta kad je to potrebno. Drugi veliki izazov su ilegalni pružatelji takvih usluga na koje manje možemo utjecati, a pogotovo u dodiru s pacijentima koji nisu realni ili samo žele proći jeftinije može rezultirati katastrofom. Obično takav rad i posljedice ilegalnih salona koji rade s tko zna kakvim jeftinim materijalima bacaju loše svjetlo na estetsku medicinu, odnosno na stručnu zajednicu.
Je li pandemija promijenila estetsku medicinu?
Sigurno da je promijenila neke trendove, jer možda je pretenciozno reći čitavu medicinu. U pandemiji su ljudi bili manje na zraku i manje se kretali, a bili su opet više okrenuti društvenim mrežama i svojom prezentacijom, ispred ogledala i na video pozivima gdje ujedno gledate i sebe, ne samo sugovornike. Do izražaj su nekome došli podočnjaci, nekome podbradak. Također tu su i maske koje su donijele neke dermatološke probleme. Vjerujem da će to uskoro biti iza nas. Estetsku medicinu najviše mijenja razvoj tehnologije i materijala tako da sam vrlo uzbuđen po tom pitanju i mogućnostima koje donosi i donosit će za sve koji žele bolje izgledati ili dulje živjeti.
Postoji li neka poruka, određeni cilj, motiv, koji biste željeli poručiti svima koji se bave estetskom medicinom?
Estetska medicina je jedna prekrasna struka i apsolutno preporučujem svima koji se žele njome baviti da krenu motivirano i radišno. To znači ići na puno edukacija, ne žuriti odmah i raditi klinike. Treba skupiti što više diploma i znanja kako bi mogli iskoračiti u estetsku medicinu. Odite na tečaj slikarstva, upoznajte se sa zlatnim rezom i prirodnim proporcijama. Vježbajte manje zahvate na prijateljima, obitelji, težite tom zlatnom rezu i koristite što manje materijala, ali ih aplicirajte na prava mjesta.