Koža je jedini dio tijela koji je neprestano, baš u svakom trenu, u kontaktu s okolinom, atmosferskim uvjetima, nečistoćama i svim nepovoljnim utjecajima koji nas okružuju – ona je glavna „linija obrane“ između našeg tijela i ostatka svijeta.

U čemu griješimo?

Tijekom toplijih mjeseci, pojačano proizvodi znoj i sebum, što joj pomaže zadržati vlagu i osigurati dodatni sloj zaštite od bakterija, no zimi je situacija potpuno drugačija. Niske temperature, hladan vjetar i suh zrak koži predstavljaju ogroman stres, pri čemu je najčešća posljedica upravo gubitak prirodne ravnoteže sebuma i vlažnosti.

Ovisno o tipu kože, ovakav poremećaj vlaženja može dovesti do pretjeranog isušivanje, dehidracije, ljuskanja i iritacija, ili pak potpuno suprotno – do pogoršanja akni i začepljenih pora. Većina žena u najhladnijim mjesecima primijeti pogoršanje tena, no uzroci često, osim u vanjskim uvjetima, leže i u vlastitim navikama kojih možda nismo niti svjesni.

Donosimo neke od najčešćih navika zbog kojih nam se ten vidno pogorša u zimskim mjesecima, ali i savjete kako ih konačno promijeniti. Pronalazite li se u opisu?

Korištenje proizvoda na bazi alkohola

Znamo da bismo alkohol trebali izbjegavati u proizvodima za njegu lica, no veliki broj proizvoda koje svakodnevno koristimo sadrži ga barem u malim količinama. Tekućina ili maramice za dezinfekciju ruku, toner koji je sastavni dio jutarnje rutine, gel za umivanje protiv akni – sve su ovo „rizični“ proizvodi koji često mogu sadržavati alkohol.

Proizvodi za kontroliranje proizvodnje sebuma vrlo se često oslanjaju na alkohol, a on će zimi dodatno izvući vlagu iz kože i uzrokovati dehidraciju, što u kombinaciji s hladnim zrakom najčešće dovodi do snažnih iritacija.

Umjesto tonera i čistača na bazi alkohola, zimi se odlučite za one na bazi vještičje lijeske – prirodnog adstringensa koji će umiriti crvenilo, suziti pore i pomoći u kontroli sebuma, no neće isušiti prirodnu vlagu lica poput proizvoda koji sadrže alkohol.

Preskakanje SPF-a tijekom zime

Zaštitite kožu od sunčevih zraka – ovu smo rečenicu od dermatologa čuli nebrojeno puta, no riječ je o jednom od savjeta koje najčešće ignoriramo. Ljeti smo čak i prilično disciplinirani kad je u pitanju zaštita, jer nas snažno sunce podsjeća na opasnost od opekotina, no zimi često zaboravljamo da štetne UV zrake prolaze kroz oblake i oštećuju kožu čak i kad sunce ne vidimo.

Neprestana izloženost štetnim zračenjima uzrokuje preranu pojavu bora, pigmentacija, ali i obješene kože, a baš poput mora, i snijeg reflektira svjetlost – iz tog razloga na skijanje baš nikada ne biste smjeli krenuti bez visokog zaštitnog faktora.

Prečesto uživanje u vrućim kupkama

Iako nakon nekoliko sati provedenih na niskim temperaturama mislimo da nema bolje ideje od duge, opuštajuće, vruće kupke, ova navika može znatno utjecati na pogoršanje tena. Dug boravak u vrućoj, zadimljenoj kupki izvlači prirodna ulja iz kože, ostavljajući njenu površinu isušenom i sklonom iritacijama.

Želite li zadržati ujednačen, čist ten i neoštećenu kožnu barijeru, odlučite se za tuširanje mlakom ili blago toplom vodom, a ako vrućoj vodi ipak ne možete odoljeti, ograničite vruće kupke na svega 10-ak minuta. Ne zaboravite odmah nakon izlaska iz vode kožu čitavog tijela i lica nahraniti bogatom hidratantnom kremom, kako bi se zaštitna barijera što prije obnovila, a ten ostao mek i zaglađen.

Pretjerivanje s pilingom

Prirodno odbacivanje mrtvih stanica kože jedna je od najboljih karakteristika našeg organizma, no kako s godinama brzina izmjene stanice pada, ten postaje sivkast, pore proširene, a lice gubi nekadašnju blistavost. U tim se situacijama preporučuje okrenuti kvalitetnom pilingu, no jedna od štetnih navika zbog kojih nam ten pati je pretjerivanje s eksfolijacijom.

Agresivne kiseline ili pak grube čestice u mehaničkom pilingu često će, osim uklanjanja mrtvih stanica, oštetiti i prirodnu kožnu barijeru, što će onemogućiti zadržavanje vlage. Pretjerano korištenje pilinga može s vremenom dovesti do dehidracije, iritacija, pa čak i upala, a taj se rizik posebno odnosi na kožu vrata – ona sadrži mnogo manje lojnih žlijezda te joj česta eksfolijacija može dovesti više štete nego koristi.

Grijanje na previsokoj temperaturi

Ogromne razlike u temperaturi između hladnog zimskog zraka i grijanih zatvorenih prostora može koži predstavljati popriličan šok. Osim isijavanja topline, grijanje može i snažno isušiti zrak, što će u vrlo kratkom roku izvući vlagu iz kože.

To nikako ne znači da biste trebali boraviti u hladnoj prostoriji, no povremeno provjetravanje, smanjenje temperature ili uključivanje uređaja za ovlaživanje zraka znatno će popraviti stanje tena i spriječiti gubitak prirodne vlage.

Dugotrajno isušena koža može dovesti i do ljuskanja, nastanka sitnih ožiljaka, a u ekstremnim slučajevima, čak i nastanka hiperpigmentacija, pa se za vrijeme sezone grijanja pobrinite da koži osigurate dovoljno hranjivih sastojaka i njegujućih ulja s kojima će zadržati mekoću i u najhladnijim danima.