Upravo ste pojeli obilan, zasitan i hranjiv ručak, a već maštate o slasnoj, kremastoj mliječnoj čokoladi? Za desert odbijate komadić sira ili voće i naručujete veliku šnitu kremaste torte? U torbi uvijek imate bombone, kakvu pralinu ili čokoladicu, za slučaj da vam ‘padne šećer’? Drugim riječima, slatkiši imaju ‘pravo građanstva’ u vašem životu? Ili ste sami sebi objasnili kako vam slatko nadoknađuje energiju koju svakodnevno gubite obavljajući svoj posao, razne obaveze ili odrađujući redovni trening?

Možda biste željeli promijeniti tu naviku i smanjiti količinu slatkiša koje dnevno konzumirate, ali naprosto ne možete? Ne brinite, niste jedini. Većina ljudi tijekom dana, tjedna ili mjeseca osjeća potrebu za određenim vrstama hrane, čak i onda kada zapravo nisu gladni. Često takva, vrlo konkretna žudnja – ni ne razmatrate opciju da umjesto čokolade uzmete voće –  proizlazi iz fizioloških, ali i psiholoških uzroka, a dobra je vijest da na nju možemo utjecati. Kako? Unosom točno određenih, specifičnih nutrijenata te dodataka prehrani, poput probiotika.

U cijelom je procesu jako važno u blizini imati spremne zdrave zalogaje koji će vam u trenucima krize biti prva pomoć te zahvaljujući kojima nećete posegnuti za masnim pecivom, kutijom sladoleda ili isprazniti pola pleha kolača.

Bolesti suvremenog svijeta

Suvremeni način života izuzetno utječe na razvoj različitih kroničnih bolesti. Znanstveno je dokazano da, iako dulje živimo, čitave godine života provodimo nekvalitetno, boreći se sa kroničnim oboljenjima.

“Jedan od osnovnih razloga za to je naš stil života koji uključuje nekvalitetnu, nezdravu i neredovitu prehranu, premalo kretanja i svakodnevni stres”, pojasnila nam je dr. Jeanette Gjurić koja već godinama zastupa holistički pristup ljudskom zdravlju.

“Danas se zna da gotovo presudnu ulogu u zdravlju organizma ima zdravo crijevo i mikrobiom koji čine čak 80% imuniteta svakog čovjeka. Prateći podatke koji se objavljuju u znanstvenoj zajednici, uočavamo brzi rast različitih upalnih bolesti sa svim negativnim posljedicama za zdravlje svakog čovjeka. Alergije, bolesti metabolizma, pa čak i različiti oblici psihičkih oboljenja postali su naša svakodnevica”, upozorava dr. Gjurić.

Jedna od učestalijih dijagnoza je i disbioza crijeva, odnosno poremećena ravnoteža bakterija koje žive u našim crijevima. “Znanstveno je dokazano da crijevne bakterije proizvode neurotransmitere koji direktno utječu na rad našeg mozga. Mikrobiom igra jednu od glavnih uloga u našem tijelu, izgrađuje barijeru crijeva prema štetnim utjecajima koji dolaze izvana, omogućava razgradnju otrovnih i štetnih tvari i njihov transport, ali i asimilaciju i proizvodnju tvari koje su vitalno potrebne za normalno funkcioniranje svakog organizma”, otkrila nam je naša sugovornica.

Dodala je kako je jedan od načina pozitivnog djelovanja na naš mikrobiom i redovita konzumacija probiotika, no, prilikom njihovog odabira, važno je obratiti pažnju na nekoliko faktora.

“Na prvo bih mjesto svakako stavila sigurnost sojeva bakterija koje se koriste u različitim preparatima. Ti sojevi moraju zadovoljavati stroge internacionalne propise i imate certifikate poput GRASA, te dozvole od WHO, WGO i FDA. Na kutiji mora biti čitljivo otisnuto koliko bakterija taj preparat sadrži. Prema svim relevantnim istraživanjima to bi trebalo biti 10 na devetu odnosno 1 milijarda bakterija u jednom gramu, što jamči da se u preparatu nalazi dovoljno bakterija koje su sposobne preživjeti”, objašnjava dr. Jeanette Gjurić.

Probiotske bakterije trebaju biti aktivne, a to se događa u prvih 24 sata nakon njihove aktivacije. Upravo iz tih razloga mnogi dodaci prehrani, ali i mliječni proizvodi ne zadovoljavaju te kriterije. Jako malo probiotika imaju studije koje potvrđuju razmnožavanje probiotskih kultura nakon davanja što je jedan od glavnih ciljeva terapije.

Bakterije trebaju biti sposobne preživjeti transport do crijeva, a preparati trebaju biti stabilni. U svakodnevnoj upotrebi se pokazalo da je najbolje da se mogu držati na sobnoj temperaturi i da se bakterije aktiviraju neposredno prije upotrebe što je najčešće u obliku praha.

Preparati ne smiju sadržavati šećer, gluten ili životinjske proteine.

Terapija probioticima ‘po mjeri’

Ne postoji univerzalni probiotik koji rješava sve probleme. Različite indikacije zahtjevaju terapiju različitim mješavinama probiotičkih kultura. Prema riječima dr. Gjurić, najpravilnije bi bilo napraviti analizu stolice na mikrobiom, vidjeti koji sojevi nedostaju i tek onda individualno propisati terapiju. Tijekom terapije poželjno je hraniti mikrobiom kako bi te mlade kulture bakterija opstale i razmnožile se, što se postiže pravilnom prehranom i probioticima.

I na kraju, a možda najvažnije – optimalna kombinacija različitih bakterijskih sojeva. Najveća efikasnost se postiže sinergijom različitih sojeva. Ne podnose se sve bakterije dobro, dapače, često se razvija jedna vrsta konkurencije i borbe koja će šta uzeti o čemu pak ovisi i njihovo preživljavanje.

Čokolada kao serotonin, slatkiši kao dodatna energija?

Žudite li za čokoladom, postoji vjerojatnost da vašem tijelu nedostaju i magnezij, esencijalne masne kiseline te krom. Čokolada povećava i razinu serotonina u krvi, a budući da je serotonin hormon sreće, žudnja za čokoladom se može povezati i s emocionalnim potrebama.

Odlično rješenje za ovu žudnju je i druženje s voljenim osobama i prijateljima ili bavljenje bilo kojom aktivnošću koja će podići razinu serotonina i doprinijeti dobrom raspoloženju.

Slično vrijedi i za ostale slatkiše. Žudnja za slatkim je možda jedna od najkompleksnijih prehrambenih potreba. Ona može upućivati na nedostatak aminokiselina ili rast gljivica u organizmu. Također, pojačana potreba za slatkišima odnosno šećerom može biti znak da su vašem tijelu potrebni ugljikohidrati kao energija za mozak i tijelo. I želja za slatkim namirnicama može upućivati na neispunjene emocionalne potrebe te se stoga, uz pravilno hranjenje crijeva optimalnom kombinacijom probiotika,  počastite aktivnostima koje će vas razveseliti i opustiti. Šetajte, otiđite u kazalište ili kino, slušajte omiljenu glazbu i čitajte. Uskoro ćete shvatiti kako se želja za slatkim može utažiti i bez hrane.