Medijima je nedavno odjeknuo slučaj Dunje Jovanić, jedne od najpopularnijih srpskih influencerica, koja se na svom blogu posvetila temama kao što su moda, vježbanje, zdravi život, ali i bullying na društvenim mrežama.
Ono što se njoj dogodilo možda se ne bi moglo nazvati bullyingom, ali je definitivno izazvalo rasprave potaknute već neko vrijeme aktualnim pitanjem – jesu li društvene mreže potpuno poremetile poimanje ljepote ženskog tijela?
View this post on Instagram
Blogerica je, naime, na Instagram profilu objavila svoju fotografiju u kupaćem kostimu i izazvala lavinu podijeljenih komentara. Dok su jedni hvalili njezine zanosne obline, drugi su joj zamjerili da je – predebela.
Beauty ladice 21. stoljeća
Jesmo li si zaista dopustili da nam raznorazni filteri i photoshop posve iskrive percepciju? „Svjesna sam da mreže svakome dopuštaju pravo glasa tako da sam generalno oguglala na komentare. No, ova je situacija bila posebna – i nije me uvrijedila na osobnoj razini, nego na društvenoj. Ne možemo u 21. stoljeću ljude stavljati u ladice ‘lijepa’, ‘ružna’, ‘anoreksična’, ‘debela’… Za to su vrijeme trendovi u svijetu skroz suprotni i slave različitost svega – od kilaže do vjere, boje kože, nacionalnosti…“, komentirala je Dunja Jovanić, naglasivši da je njezina forma sa slike s ljetovanja – rezultat vježbanja i zdrave prehrane.
View this post on Instagram
Prije mjesec je dana, naime, na svom Instagram profilu promovirala hashtag #raketadoleta i tako brojne ljude nadahnula da se pobrinu za svoje tijelo, a ovo je bio prikaz njezinog rada i truda.
Trio stručnjaka za estetiku
Za mišljenje smo pitali i stručnjake kojima je ljepota posao – trojicu hrvatskih estetskih kirurga: dr. sc. Dinka Bagatina iz Poliklinike Bagatin, dr. sc. Antu Dujmovića iz Poliklinike Regenius te prim. dr. Sinišu Glumičića iz Glumičić Medical Group. S obzirom na to da se svakodnevno susreću s raznoraznim zahtjevima svojih pacijentica, za ovu su nam temu bili idealni sugovornici.
Postali smo društvo nezadovoljnih voajera
„Svjesni toga ili ne, dopustili smo mobitelima da postanu dio nas, a samim tim i fiktivnom savršenstvu i imaginarnom životu da nas definiraju. Većinu vremena pregledavamo društvene mreže i portale te gledamo što drugi ljudi rade misleći kako bismo i mi trebali tako – jesti, piti, ljetovati, kupovati, zabavljati se, voljeti i, na kraju krajeva, izgledati.
Nekada su nas ‘bombardirali’ samo s naslovnica popularnih časopisa, a danas neki novi kriteriji ljepote dolaze s društvenih mreža, ponajviše s Instagrama“, rekao nam je dr. Dinko Bagatin, komentirajući i da većina tih savršenih slika promiče nerealna očekivanja i neke nepostojeće, nedostupne i nerealne ideale koji rezultiraju isključivo – nezadovoljstvom.
U (lažnom) svijetu lijepih i mršavih ljudi
S njim se složio i dr. Anto Dujmović primijetivši da – otkako je tehnologija dostupna svima i otkako su svi na Facebooku i Instagramu – svijet je postao „fantastičan“. „Lijepi mršavi ljudi, nebo iznad nas kakvo se rijetko vidi, apsolutno fantastična šminka, nema bora. Vide li tu osobu takvom i oni ljudi koji gledaju u njezin profil?“, postavio je retoričko pitanje dr. Dujmović.
View this post on Instagram
„Osim u slučaju da su zaljubljeni do ušiju, sigurno ne“, nasmijao se ovaj estetski kirurg, objasnivši pritom i zašto je ovakva situacija pomalo apsurdna. „Različiti filteri, programi koji mogu povećati ili smanjiti određene dijelove tijela, staviti vas na lokaciju na kojoj niste bili… Sve će vas to u tuđim očima učiniti lijepima, odmornima i uspješnima“, naglasio je dr. Dujmović. No, hoće li vam fotografije pomoći izgraditi pravo samopouzdanje?
Autentičnost i karizma vs “fake” osobine
Je li danas uopće moguće postati popularan na Instagramu bez filtera i photoshopa? „Moguće je“, tvrdi Dunja Jovanić, koju ljudi prate zbog karizme, iskrenosti i neposrednosti, a tek onda radi beauty i fashion savjeta. „Ali realnost je malo drugačija, pogotovo u svijetu, gdje se sav objavljeni sadržaj dosta fotošopira“, dojam je ove popularne blogerice.
Dr. Siniša Glumičić otkriva da su stvari otišle i korak dalje: u ordinacije estetskih kirurga, naime, sve više pacijenata dolazi sa željom za estetskom korekcijom, a primarni im je motiv – da što bolje ispadnu na fotkama za Instagram. „Društvene mreže i drugi modusi komunikacije u kojima je slika primarni medij nekim su ljudima postali prava opsesija – i to opsesija savršenošću“, govori ovaj poznati estetski kirurg.
Prirodni izgled – težnja dobrog kirurga
„Psiholozi bi na tu situaciju mogli dati mnogo bolji komentar od mene“, nastavlja dr. Dinko Bagatin, detektirajući zapravo gdje se krije ključ problema. No, kako je u svakodnevnom kontaktu s ljudima koji u njegovu polikliniku većinom dolaze kako bi poboljšali izgled, osvrnuo se i na trend težnje za savršenstvom. „Dobivamo, nažalost, i nerealne upite i zahtjeve. No, mislim da tu odgovornost leži i na nama – kao liječnicima i kirurzima, ali i kao stručnjacima kojima je neka osoba dala povjerenje. Moja je odgovornost biti realan i iskren, i uputiti je na pravi put. A to je svakako težnja prirodnom izgledu, uvijek i zauvijek!“
Stvar je u proporcijama
Prirodan izgled je baš ono čemu teži i Dunja Jovanić, koju smo upitali na koji je dio tijela najponosnija. „Nisam baš razmišljala o tome, ali najponosnija sam na noge, grudi i trbuh“, nasmijala se, otkrivši nam i da protiv estetske kirurgije nema ništa sve dok djevojke vode računa o prirodnom izgledu i skladnim proporcijama. A ljepota je ionako, naglašava dr. Anto Dujmović, u očima promatrača – čiji su se stavovi kroz stoljeća drastično mijenjali.
„U brojnim djelima renesansnih slikara nalazimo aktove punašnih žena. Starim je Grcima i Rimljanima ideal ljepote bio sasvim drugačiji – cijenili su se mišićavi muškarci i mršavije žene s naglašenim oblinama. S razvojem tehnologije te promjene u poimanju lijepoga, mršavoga, debeloga ili uspješnoga puno se brže mijenjaju. Više se ne radi o stoljećima, nego o godinama ili čak mjesecima“, prokomentirao je ovaj plastični kirurg.
Treba imati svoje parametre
„Kada sam bila mlađa, in je bio anoreksični izgled, dok se posljednjih nekoliko godina slave obline, tako da je to definitivno pitanje trenda“, nadovezala se Dunja Jovanić, naglasivši da je najpoželjniji izgled trenutačno negdje između ova dva ekstrema. „Imam prijateljicu za koju bi ljudi rekli da ima višak kilograma, ali ona meni kaže – Dunja, kad se skinem u kupaći na plaži, pomislim – kakva sam ja mačka, pa to nigdje nije viđeno!“ E, to je upravo ono što ja želim svim ženama. Da se tako osjećaju bez obzira na to imaju li akne te višak ili manjak kilograma. Jer ne trebamo se uklapati u tuđe parametre, trebamo imati svoje“, zaključuje blogerica, koju lijepom smatra i dr. Anto Dujmović.
View this post on Instagram
Isforsirane operacije
„Na Dunjinom licu nema tragova starenja, tijelo je proporcionalno građeno. Kad bi joj se, primjerice, napravila liposukcija natkoljenica, to više ne bi djelovalo skladno, a nakon liposukcije cijelog tijela bila bi naprosto – premršava. Kad bi gospođa Jovanić došla k meni u ordinaciju, nisam siguran bih li imao što raditi. Uvijek se može suziti struk, povećati stražnjica ili grudi, ali to bi bile isforsirane operacije“, rekao nam je naš sugovornik, otkrivši da s ovakvim pacijenticama ne voli raditi iz jednog jedinog razloga – jer su to zgodne žene kod kojih nema potrebe za zahvatom.
„Kada bi, primjerice, Dunja imala višak masnih naslaga s unutrašnje ili vanjske strane natkoljenica, onda bi to imalo smisla rješavati liposukcijom. Takve su naslage, naime, specifične i jako ih se teško riješiti vježbama i dijetom“, realan je bio dr. Dujmović.
Balans rakije, janjetine i vježbanja
No, Dunja Jovanić pronašla je formulu za tijelo u kojem se odlično osjeća. „Kombiniram trening, zdravu hranu i tretmane u estetskim centrima, poput Venus Legacyja koji uklanja celulit i zateže kožu. Naravno da nekada preskočim trening ili, recimo, uživam u dobroj rakiji i janjetini, ali ključ je u balansu“, vrckavo je zaključila.
View this post on Instagram
Najsavršenije su naše – nesavršenosti
„Na primjeru srpske blogerice jasno je koliko ljudi mogu biti kritički nastrojeni prema nečemu što je potpuno prirodno i bez imalo ukrašavanja – jednostavno lijepo. Pod utjecajem modernih medija i uvelike iskrivljenih slika tijela koje danas kruže internetom, mnogi se začas obruše na nekog tko se usudi prezentirati svoju prirodnost. A upravo su naše male nesavršenosti ono što nas čini atraktivnima i na svoj način lijepima“, rekao je dr. Siniša Glumičić, koji nije poklonik perfekcije i apsolutne simetrije. One su, prema njegovom mišljenju, često čak i – pomalo dosadne. Priznao nam je i da je težnja ultimativnoj perfekciji jedan od najvećih neprijatelja estetske medicine, jer savršenstvo ionako – ne postoji.
Misija neprepoznatljivi
„Dokle god se osoba osjeća zadovoljno u svome tijelu, dok zrači ponosom i samopouzdanjem, dok voli sebe i dok voli svoj odraz u ogledalu, on/ona je potpuna. Trebamo jednostavno izaći iz imaginarnog online svijeta i prebaciti se u offline život – i živjeti ga. Palac gore za Dunju!“, poentirao je dr. Dinko Bagatin, čovjek koji se u ljepotu zaista razumije.
View this post on Instagram
A završnu riječ prepustili smo dr. Anti Dujmoviću. „Radimo puno da bismo nešto postigli, ne spavamo, ne vodimo brigu o tijelu (a ni o duši) koliko bismo to htjeli i trebali. Pa onda na fotografijama izgledamo umorno, s velikim podočnjacima i borama kojih se neki rješavaju u photoshopu, a drugi kod plastičnog kirurga. I to je super dok ne pretjeramo. A pretjerujemo. Čak toliko da ljudi na svom Facebooku izgledaju – neprepoznatljivo. Uvijek sam za sitne korekcije, ali stavljati fotografije na kojima vas ni najbolji prijatelji ne bi prepoznali nema smisla“, dao nam je svoje viđenje situacije.
Pa ako nam je već suvremena tehnologija omogućila da se uljepšamo, glupo je ne iskoristiti njezine mogućnosti. Ali glupo je i zaboraviti što bi nam trebali biti aduti – autentičnost, karizma i naše male nesavršenosti.
