Poklonike zimskih radosti razveselile su pahulje koje su – baš onako romantično – zalepršale našim ulicama i parkovima. Čak je i ljubiteljima ljeta prizor bio dirljiv: naravno, promatran iz toplog doma u kojem je centralno grijanje namješteno bar na 21 stupanj. Hrabra je ekipa pak izjurila van i prepustila se šetnji, sanjkanju, grudanju, skijanju…
No, koliko god je snijeg izazvao euforiju, toliko su posljedice koje je hladnoća ostavila na koži polučile posve drugi efekt. Zatezanje, suhoća i crvenilo tek su neke od „zimskih radosti“ kad je o zdravlju kože riječ. A te „nuspojave zime“ najviše se očituju na najizloženijim i najmanje zaštićenim dijelovima tijela – licu i rukama.
Što koži čini hladnoća
Što niske temperature čine tijelu? Kad termometar ode u minus, krvne se žile sužavaju kako bi tijelo sačuvalo što je više moguće topline, zbog čega je koža manje prokrvljena. Usporava se i lučenje loja koji kožu opskrbljuje lipidima, odnosno endogenom masnoćom. Na -8° C taj se proces čak posve zaustavlja, što znači da koža gubi prirodnu zaštitu, a pohranjena tekućina brže hlapi. Najviše je tim promjenama izloženo lice, no ni ruke nisu pošteđene, posebice ako za izlaska ne nosimo meke i tople rukavice.
Zbog hladnoće postaju osobito osjetljive pa koža nadlanica nerijetko postaje suha, peruta se, a u ekstremnijim slučajevima toliko ispuca da nastaju rane.
I premda svi sanjamo o vrućoj kupki – koja toliko godi našoj duši – za kožu je taj luksuz posve pogrešan odabir. Naime, jednako kao hladnoća, i vruća voda dugoročno oduzima koži masnoću i zbog toga se ona brže isušuje. Dakle, često uživanje u kadi definitivno nije najbolja ideja! A škodi i zrak u pregrijanim prostorijama…
Dezinfekcija pojačava osjetljivost kože
Još jedan od faktora koji povećavaju osjetljivost kože ruku je iznimno često korištenje dezinfekcijskih sredstava: u periodu pandemije COVID-19 redovno i temeljito pranje i dezinficiranje ruku jedan je od najučinkovitijih načina sprječavanja širenja zaraze. No, često pranje ruku, kao pouzdan način suzbijanja širenja bolesti, može dovesti do problema suhe kože: naime, sapun i voda uklanjanju nečistoću, ali i zaštitni sloj…
Kako bi se to spriječilo, uvijek pri ruci treba imati kremu koja će ruke zaštititi od agresivnih vanjskih faktora, a svaki će vam stručnjak savjetovati da se u hladno doba godine koriste preparati bogati lipidima.
Idealne kreme za svakodnevnu njegu su one koje se lako nanose i brzo upijaju te pritom na koži ostavljaju zaštitni sloj koji postaje barijera, “druga koža”, štiteći tako ruke od vanjskih utjecaja. Stručnjaci Dermatoloških laboratorija Avène s tom su namjerom razvili Cicalfate HAND obnavljajuću barrier kremu koja će pružiti njegu i umirenje koje vašoj koži treba.
Djelatni sastojci
Sukralfat, jedinstveni djelatni sastojak, olakšava obnovu površinskih oštećenja kože, dok kombinacija bakar i cink sulfata smanjuje rizik od razvitka bakterijske infekcije. Avène termalna izvorska voda – koja se nalazi baš u svakom proizvodu ovog renomiranog francuskog brenda – umiruje, djeluje antiiritirajuće i ostavlja trenutni osjećaj ugode na koži.
Drugi Avèneov „zimski adut“ je Cold Cream koncentrirana krema za ruke koja osigurava dovoljnu zaštitu od hladnoće te omogućuje zadržavanje vlage u koži. Ovu bogatu umirujuću hidratantnu formulu nježnog mirisa može koristiti cijela obitelj, a dovoljno je nježna čak i za najosjetljiviju kožu dojenčadi. Bogata nemasna krema trenutno vraća osjećaj ugode rukama, a već spomenuti sukralfat – koji i ova krema sadrži – olakšava obnovu površinskih oštećenja kože koja je nakon aplikacije proizvoda nahranjena, hidrirana i obnovljena.
Osobe s kroničnim dermatozama moraju posebno pažljivo njegovati ruke kako bi se izbjegla nadraženost kože i pogoršanje stanja. Dodatni savjet stručnjaka brenda Avène: iskoristite noć za obnovu i umirenje kože te prije spavanja obilato nanesite omiljenu kremu za ruke. I ne zaboravite je uvrstiti u obvezan zimski accessoires – uz kapu, šal i rukavice.
