Piše dr. Saida Rezaković, dermatovenerologinja iz Specijalne bolnice AGRAM

Posljednja izjava Gwyneth Paltrow, koju je prenio utjecajni Vogue, podigla je na noge gotovo sve utjecajne dermatologe. Glumici je pozornost beauty svijeta uspjelo privući drugi put u nepunih godinu dana: naime, prošlo je ljeto oduševila estetske krugove postavši globalna ambasadorica velike farmaceutske kompanije Merz Aesthetics te zaštitno lice za Xeomin – botulinum toksin ove renomirane kompanije. I dok je tada pripomogla skidanju stigme s estetskih procedura javno govoreći o beauty korekcijama, sada je na sebe navukla prilično negativnu pažnju – dijeleći u videu savjete o beauty rutini, tijekom čega je otkrila i kako nanosi fotoprotektivna sredstva.

„Nisam tip osobe koja previše koristi ova sredstva, već ih apliciram na mjesta koja su najviše izložena izravnoj sunčevoj svjetlosti“, rekla je referirajući se na nos te područje oko jagodica i ispod očiju, dakle – SPF nanosi poput highlightera. Također, količina kreme koju je nanijela toliko je mala da vjerojatno nema nikakav učinak.

Naime, ako se preparat sa zaštitnim faktorom 30+ nanese u samo 3 % potrebne količine, onda to više nije SPF 30+, nego potpuno irelevantna krema. Da bi ironija bila veća, glumici su glavni argument potencijalno toksične supstancije iz krema za fotoprotekciju. Sve su to potpuno pogrešne informacije.

Fizička i kemijska fotoprotekcija

Danas je, naime, poznato da fotoprotektivni proizvodi prolaze vrlo rigorozne sigurnosne mjere te su jedni od najispitivanijih sastojaka u farmaceutskoj i dermokozmetičkoj industriji. Fotoprotektivna sredstva se, u odnosu na to kakve filtere sadrže, dijele na kemijska i fizička. Preparati s kemijskim filterima, koji se obično lako i ravnomjerno razmazuju, apsorbiraju UV zrake, no u usporedbi s fizičkim – koji se često nazivaju i mineralnim – ne pružaju toliko jaku, pouzdanu i dugotrajnu zaštitu.

Sadrže sastojke organskog karbonskog podrijetla koji apsorbiraju UV zrake uzrokujući kemijsku reakciju: pretvaraju UV zrake u toplinu otpuštajući je kao toplinsku energiju iz kože i anulirajući štetni utjecaj sunčevog zračenja. No, na osjetljivoj koži, sklonoj atopiji, rozaceji ili iritacijama, ovaj oblik fotoprotekcije može izazvati nelagodu i iritaciju zbog djelovanja samih tvari koje se apsorbiraju u kožu.

Fizički filteri sadrže uglavnom sastojke poput titanijevog i cinkovog oksida koji stvaraju efekt ogledala reflektirajući sunčeve zrake i stvarajući time pravu fizičku barijeru. Nakon nanošenja, na sunce se može ići odmah, dok proizvode s kemijskim filterima treba nanijeti pola sata ranije. Zbog činjenice da se ne apsorbiraju idealni su za osjetljivu kožu te spomenute dermatoze, kao i za masnije tipove kože i kožu sklonu aknama – s obzirom da ne začepljuju pore. Jedini nedostatak ovih sredstava jest da se moraju jednoliko i obilnije nanijeti – kako bi osigurali jednoliku zaštitu. Uz to, lakše se skidaju znojenjem te ih često treba ponovno nanijeti.

Prevencija je najbolja opcija

Oštećenja uzrokovana UV zrakama su sinergijska i kumulativna, i ona su najznačniji faktor rizika za razvoj tumora kože te starenja i fotoaginga. I tu dolazimo do toga zašto je Gwyneth Paltrow naljutila dermatologe negirajući važnost svakodnevnog pravilnog korištenja fotoprotektivnih sredstava: to je, naime, prevencija od melanoma, najzloćudnijeg tumora kože i jednog od najagresivnijih tumora općenito, koji uglavnom pogađa osobe mlađe i srednje dobi s vrlo lošom prognozom ako nije otkriven pravovremeno.

Uz genetsku predispoziciju te fototip kože, dakle čimbenike na koje ne možemo utjecati, zaštita od sunca – i to prvenstveno primjenom fotoprotektivnih sredstava tijekom cijele godine bez obzira na vremenske prilike –  temelj je preventivnih mjera i temelj naše edukacije pacijenata kako smanjiti rizik na minimum.

Količina koja je potrebna za lice je pola čajne žličice da bi fotozaštita bila dostatna, a za lice i vrat pola jušne žličice (ukupno 3 – 5 ml). Bočica od 50 ml bi tako trebala trajati od 2 do 3 tjedna. Također, tijekom sunčanih dana sredstva sa zaštitnim faktorom treba nanositi na sve dijelove tijela koji su izloženi suncu. Zaštitni bi faktor trebao biti minimalno 30+, a poželjno je i 50+. Danas zaista svaka poznatija dermokozmetička kuća među svojim linijama ima veliku količinu proizvoda za lice te za tijelo u spreju, gelovima i emulzijama, koji omogućuju lagano nanošenje, bez bijelih i masnih tragova te bez osjećaja okluzije na licu. Zapravo, izgovora nema :).

Svaki dermatolog prilikom pregleda madeža metodom dermatoskopije pacijentima objašnjava koje su prednosti fotozaštite, kao i kolika je kod pojedine osobe kumulativna doza fotooštećenja kože. Pritom svatko od nas gotovo svakodnevno ulazi u polemike s pacijentima jer oni nemaju osjećaj da su se toliko izlagali suncu. No, njihova koža otkriva objektivnu sliku stanja. Stoga je vrlo važno educirati pacijente i javnost da možemo preventivno djelovati na jedan od najsmrtonosnijih tumora općenito, i to relativno jednostavnim promjenama u svakodnevnoj njezi kože, za što nam treba tek nekoliko minuta. Realno, vrlo je malo tumora koje možemo prevenirati na toliko jednostavan način.

Kumulativne doze UV zraka

Svi smo manje više od najranijeg djetinjstva bili previše izloženi sunčevoj svjetlosti – jer tada svijest i javnozdravstvene kampanje koje organiziraju stručna dermatološka društva nisu bile ni približno na razini današnjih pa sad imamo prilično visoke kumulativne doze UV zraka. Kada se tome dodaju faktori rizika poput velikog broja madeža, svijetlih fototipova kože koji uključuju svijetle oči i svijetlu kosu, znakova fotooštećenja na koži, obiteljske anamneze ili preboljenog tumora kože, faktori rizika se ne zbrajaju već multipliciraju.

Nedavni potresi mogu poslužiti kao slikoviti prikaz onoga što se događa u koži: kao što je jednom rasjedu potreban faktor nestabilnosti ploča i kumulacija energije tijekom određenog vremenskog razdoblja da bi se potres dogodio, tako i koži treba određen spoj nestabilnosti (zbroj rizičnih faktora) te određena kumulativna doza UV zračenja koju kumuliramo od najranije dobi kako bi se dogodio epidermalni tumor ili najteži oblik tumora kože – melanom.

Prema tome, preporuka svih dermatoloških društava vrlo je jasna: fotoprotekcija se mora koristiti svaki dan bez obzira na sezonu, oblake i kišu, i to na svim fotoeksponiranim dijelovima tijela. Većinom su to lice i vrat tijekom cijele godine, a kasnije ruke i noge te tijekom ljetovanja sva koža koja ostaje nepokrivena. Minimalni zaštitni faktor je 30 +, a preporučljiv – pogotovo od prvih sunčanih dana proljeća do jeseni je SPF 50 +.

Ako se osobe bave sportom na otvorenom, znoje ili kupaju, proizvodi bi se trebali ponovno nanijeti nakon dva sata. Bonus savjet? Zdravstvene informacije uvijek uzimajte s rezervom ako stižu od osoba koje nisu zdravstveni djelatnici, jer vrlo često može doći do pogrešnih interpretacija. Javne osobe, pogotovo u vrijeme društvenih mreža, imaju veliki utjecaj i moć (Gwyneth Paltrow na Instagramu ima 7,5 milijuna pratitelja), a s moći bi trebala doći i odgovornost što, nažalost, nije uvijek slučaj.